Tagovi

USA politics 101

Krenuo sam pisati na temu trenutne situacije u SAD predizbornoj kampanji koju rado pratim, prilikom čega sam shvatio da dosta situacija kojih se dotičem vjerojatno nisu poznate pollitičarima koji ne prate US politiku u toj mjeri. Stoga sam napravio uvodni dnevnik u kojima u kratkim crtama postam osnove američkog sustava vlasti, posebice odnosa između zakonodavne i izvršne vlasti, tj procesa donošenja zakona, odluka i budžeta (sudstvo možda nekom drugom prilikom obradim, također je umnogo različito od našeg).

Osnovna podjela vlasti u SAD je kao i kod nas na 3 glavna čimbenika: zakonodavna vlast (Kongres), izvršna vlast (Predsjednik) i sudbena vlast. Odnosi između njih su ustanovljeni u Ustavu SAD-a, i isti se primjenjuju uz poneke amandmane sve do danas. Sustav počiva na međusobno korekcionom odnosu koje Ameri kolokvijalno nazivaju "checks and balances" (po naški "provjeravaj i važi"). Podrobnije ću opisati taj korekcioni sustav između Kongresa i Predsjednika, te osnovni princip izbora.

Congress (kongres) se sastoji od dva doma - House of Representatives (zastupnici) i Senate (senatori). Ponešto odgovaraju našem propalom sustavu gornjeg (županijskog) doma i donjeg (zastupničkog) doma, prvenstveno po načinu punjenja istih.

House of Representatives ima točno 435 zastupnika, a biraju se po okruzima unutar pojedinih država. Broj zastupnika po državi se dobiva iz popisa stanovništva, te je njihov glas manje-više u omjeru s populacijom. No, svaka država ima pravo na minimalno jednog zastupnika, koliko god da malo stanovnika imala (npr Wyoming). Stoga se svakih 10 godina, nakon Censusa (popisa stanovništva) revidiraju kvote zastupnika po saveznim državama. Neke izgube pokojeg zastupnika, neke dobiju. Kalifornija je najmnogoljudnija i ima 53 zastupnika. No, Census je i vrijeme kad se unutar pojedinih država, ovisno o kretanju stanovništva, iscrtavaju i zastupnički okruzi. Taj posao je u nadležnosti Guvernera države, stoga je guvernerstvo u doba censusa vrlo bitna pozicija i posebno atraktivna objema strankama. Naime pametnim iscrtavanjem okruga tj raspodjelom "svoje" i grupiranjem "tuđe" glasačke baze moguće je dosta promijeniti broj zastunika na svoju stranu. Ekstremni primjeri tog postupka se nazivaju Gerrymandering, i makar legitimni smatraju se politički donekle amoralnim (što naravno nije priječilo razne guvernere da se time bave). Zastupnici se biraju na 2 godine (čime se politička slika regulira i između predsjedničkih izbora). Debata o prijedlozima je uglavnom postavljena na 1 sat po prijedlogu, a zastupnicima vrijeme za raspravu određuje vođa njihovog kluba (tako da ih prekine ili dopusti daljne izlaganje). Zastupnici donose odluke većinom prisutnih zastupnika (kvorum je naravno više od 50% prisutnih).

Senat je pak dom u kojemu je svaka savezna država zastupljena istom brojem senatora - 2 za svaku državu, trenutno ukupno 100, bez obzira na populaciju. Izbori su uvijek na razini cijele države, bez podjela na dva okruga, pa svaki od ta dva senatora zastupa cjelokupnu državu. Senatori se biraju na 6 godina, a također su terminski razmaknuti po dvije godine. Stoga se svake dvije godine bira trećina senatora (ok, jedne godine 34 senatora), čime se dodatno doprinosi vremenskom faktoru u "checks and balances" sustavu. Naravno, pazi se da se ne poklapaju izbori za oba senatora iz iste države u istom terminu (osim u posebnim okolnostima, no nije bitno). Senatori većinski donose odluke, s time da u slučaju jednakog broja glasova potpredsjednik SAD može glasovati i donijeti prevagu (pošto je de iure predsjednik Senata, no ne koristi to pravo u većini situacija - nepotrebno zbog filibustera). Senatori za razliku od zastupnika nemaju ograničeno vrijeme govora u Senatu, već imaju ograničenje na dva pojavljivanja dnevno vezano za isti prijedlog. Iz ovog se rađa institucija Filibusteringa, koja ukratko dozvoljava Senatorima da govorima bez ograničenja odgađaju u nedogled glasovanje za određeni akt. Time se de facto blokira rad Senata i za druge teme, te je Filibustering efikasan način za ubijanje prijedloga bez glasovanja o njemu (na kojem očekuju da će izgubiti). Danas je filibustering priznat i bez da neki Senator taj govor i realno drži, već samo na početku dnevnog rada prijavi filibuster o određenom pitanju i do glasovanja o istom ne može doći. Filibuster se ipak može prekinuti ukoliko 60% senatora glasa za Cloture (zatvaranje) čime se prekida filibuster i može se pristupiti glasovanju. Iz ovog pravila je očito da je de facto za donošenje zakona potrebna točno 60% većina u Senatu a ne 50%+ kao u House-u.

Iz osnovnog prikaza rada u House-u i Senatu je vidljivo da je za pozitivno glasovanje o nekom prijedlogu potrebno unaprijed dobro pripremiti teren. To se javno radi kroz Committees (odbori) a naravno i iza zatvorenih vrata pregovaranjima o istim. Kako ni zastupnici ni senatori po ustavu ne odgovaraju svojim strankama već glasačima na izborima, vrlo su česte situacije gdje razni kongresmeni ne glasaju za prijedloge koji su proizašli iz stranačkih matica već po svom nahođenju (ili željama svojeg okruga, države, određene interesne skupine itd). To se vrlo dobro vidjelo pri prvom glasanju za financijsku podršku bankama, gdje su obje stranačke centrale tražile da se glasa za, a velik broj zastupnika iz obje stranke su glasali protiv i prijedlog nije prvi put prošao. No svako glasanje je javno i piše se u Records (knjige) te je svakom građaninu dostupno kao povijest glasovanja njegovog zastupnika ili senatora (i dolazi na naplatu na slijedećim predizborima/izborima).

Senat i House su donosioci Ustava i zakona, te svih saveznih podzakonskih akata. Prijedlozi zakona, tzv Bills, se podnašaju u jednom ili drugom domu, te nakon rada kroz Commitees dolaze na pod (Floor) na glasanje. Bill mora proći kroz oba doma kako bi se mogao podnijeti predsjedniku na potpis (o čemu ću kasnije). No, "checks and balances" svakom domu daje neka posebna prava, upravo radi kontrole istih. Npr. ulazne budžetske stavke (porezi) moraju prvo proći House, Senat pak ima posebna prava u vanjskoj politici. Što se tiče pozicije predsjednika SAD, ukoliko dođe do elektorskog izjednačenja pri izboru House direktno bira predsjednika od dva vodeća kandidata, a također inicira postupak "impeachmenta" tj podiže optužnicu protiv predsjednika. Senat je pak vrhovno sudbeno tijelo za takav postupak, a u slučaju izjednačenja elektorskih glasova bira Vice-Presidenta, tj potpredsjednika SAD (o njegovoj dodatnoj funkciji ćemo još kasnije). U slučaju smrti i predsjednika i potpredsjednika SAD glava izvršne vlasti postaje Speaker of the House, tj vođa Zastupnika (izabran u House-u), a slijedeći u liniji sukcesije se bira između Senatora kao zamjena za VP-a.

Predsjednik i potpredsjednik SAD se biraju na 4 godine de facto indirektnim putem. Svaka savezna država ima broj elektora određen iz zbroja Zastupnika i senatora iz te države (minimalno 3 elektora - 1 zastupnik i 2 senatora, Kalifornija ima najviše tj 55). Washington DC je poseban teritorij koji nema Senatora već samo zastupnika koji nema opće pravo glasa, te je pod direktnom ingerencijom Senata, no ipak ima pravo na 3 elektora za predsjedničke izbore. Time ukupno ima 538 elektora. Kandidat koji prikupi najveći broj glasova u određenoj državi nosi sve elektorske glasove te države, makar je pobijedio s minimalnom prednošću (s iznimkom država Maine i Nebraske koje dozvoljavaju podjelu elektorskih glasova prema izbornim okruzima). Kandidat koji u zbroju elektora iz svih dobivenih saveznih država ima preko 50% elektorskog Collega-a tj 270 elektora izabran je za predsjednika i inauguriran početkom slijedeće godine. Postoji nekoliko slučajeva kad najjači kandidat nije skupio dovoljno elektora na izborima (jer je bilo više od dvije jake kandidature), te onda nastupa politička igra oko toga koji će kandidat odustati i kojemu prepustiti svoje elektore. U slučaju (dvaput u ranoj povijesti SAD) kad niti jedan kandidat nije htio prepustiti elektore drugome, izbor se prepušta direktno House-u (bez obzira na elektore). Najvjerojatnije potpuno nevažno za ove izbore, ali zanimljivo kao proces donošenja odluke.

Predsjednik je zadužen za provođenje ustava, zakona i akata, vrhoveni je zapovjednik vojske ali ne može objaviti rat (Senat), samostalno raspolaže vojnim jedinicama do 60 dana (nadalje mora dobiti potvrdu Kongresa) , organizira izvršnu vlast kroz Kabinet (bez potvrde od Kongresa), te zajedno sa Senatom postavlja savezne i vrhovne suce, kao i međunarodne sporazume. Predsjednik nema ovlasti nad članovima Kongresa, no potrebna je njegov potpis na Bill kako bi postao Law (Zakon). Predsjednik ima 10 dana od prolaska Billa kroz oba doma kako bi potpisao isti, u suprotnom Bill svejedno postaje Law. No, u tih 10 dana predsjednik može staviti Veto na Bill, u kojem slučaju Kongres mora ili izmjeniti isti ili dvotrećinskom većinom preglasati predsjednički Veto (i onda Bill direktno postaje Law). No, postoji i treća mogućnost vezana za godišnju stanku u radu Kongresa - naime svi Bills moraju biti donešeni unutar istog Congressional sessiona (koji završava prije Božića), te može u suglasju sa prijateljskim kongresmenima (prvenstveno Senatorima - zbog filibusteringa) odgađati donošenje Bill-a do 10 dana prije zatvaranja sessiona, ne potpisati ga i time bez Veta ubiti Bill (tzv pocket veto).

No, izrazito je zanimljiv proces predizbora stranačkih kandidata (kako za kongres tako i za predsjednika). Neću ulaziti u sam proces (jer je različit od države do države, kao i od stranke i njenih statuta - nije pokriven zakonom jer je to unutarstranačka stvar), no vrlo je oštar i provodi se kroz velik broj kandidata, koji pri odustajanjima mogu uputiti svoje glasače ili čak prenijeti iste u korist drugog kandidata (naravno, u zamjenu za privrženost ciljevima koji zanimaju onog koji prepušta glasove). Stranke u velikoj većini slučajeva na kraju odabiru jednog kandidata za određenu funkciju na izborima, što pak ne priječi nekog od kandidata koji je izgubio na predizborima da se samostalno istakne (jer očekuje podršku glasača koji nisu članovi stranaka ili su čak članovi suprotne stranke). U Kongresu danas postoje dva senatora i jedan zastupnik koji su izgubili na predizborima ali su se ipak kandidirali i pobijedili na izborima, no u povijesti ih je bilo podosta. Ima nekoliko primjera predjsedničkih izbora kad su takvi treći kandidati oduzeli glasove jednom od kandidata u dovoljnoj mjeri da je i izgubio izbore radi istih (ove godine je bilo strahova da bi senatorica Hillary Clinton mogla napraviti takvo što). Najviše se političkih programa rješava na ovoj razini, pošto je i najveća kompetitivnost. Time je glasačima realno dano na izbor između raznih programa i ljudi koji će ih nositi, a nije oktroirano iz stranačke središnjice. Upravo zbog ovih predizbora kongresmeni su itekako svjesni da su odgovorni glasačkoj bazi i njihovim interesima.

Ovaj (sad već poduži) pregled mnogi vjerojatno poznajete, ali je krucijalan za razumijevanje političke transformacije snaga koji će se najvjerojatnije zbiti nakon izbora 4. studenog.

Komentari

z00ey - BRAVISSIMO !!!

z00ey - BRAVISSIMO !!! Sjedi, +5 :-)

Jedina (više stilistička) zamjerka je što gerrymanderingu nisi posvetio malo više pažnje, jer u cijeloj ovoj lijepoj pravnoj slici (a stvarno se Amerima MORA priznati da su to izvrsno posložili!), taj "institut" prekrajanja granica izbornih okruga kako trenutnom guverneru paše je velika crna točka.

A često rezultira i političkim cirkusom :-)

Tko je glasao

Prvenstveno sam nastojao

Prvenstveno sam nastojao napraviti uvid u "checks and balances" između Predsjednika, House-a i Senata, jer je lako moguće da isti na neki način nestanu nakon 4. studenog. Naime, osim što Obama vrlo vjerojatno pobjeđuje, a sve ankete pokazuju da će House biti natpolovično demokratski (kao i posljednje 2 godine), ono što je cuker na kraju za demokrate je sve veća šansa da (s dva nezavisna zastupnika ali naklonjenijima demokratima) osvoje punih 60 mjesta u Senatu.

Time bi bili ispunjeni svi uvjeti da republikanski senatori i zastupnici slobodno ostanu doma i hlade yaya slijedeće dvije godine, jer će biti legalno nadglasani po svim pitanjima (osim amandmana na Ustav). Naravno, takav razvoj događaja bi u Hrvatskoj garantirao potpunu vlast slijedeće 2 godine, ali u Americi i nije baš tako... Ipak zastupnici i senatori najnormalnije mogu glasati protiv volje svoje središnjice, stoga će borbe ipak postojati. No o bitnim pitanjima u budžetu će zasigurno biti zajedno. A to je suština svake politike - kakve vajde politička odluka o nečemu ako nije popraćena novčanim iznosom koji je potreban za odluku izvršiti?

Gerrymandering je, kako si dobro uočio, jedna od crnih rupa izbornog sustava. Obratiti ću uskoro pažnju posebno na to, pogotovo što se (neka vrsta) Gerrymanderinga dogodila i u nas - izborne jedinice su totalno bezvezne a po mojoj procjeni čak na štetu upravo HDZ-a. A to mi veli da je naš izborni zakon i ekipa koja ga provodi prosto blesava...

Po meni, druga crna rupa je sam princip elektorskih glasova, tj onaj dio gdje kandidat dobiva sve elektorske glasove države u kojoj je odnio većinu... Mislim, u današnje vrijeme to je apsolutna bedastoća i nemam pojma čemu to koristi - u smislu "checks and bačlances" ili bilo kojem drugom vidu reprezentativne demokracije? Već sada se preskaču teme bitne za države u kojima je trka sigurna (safe dem ili safe GOP states), a to je dobro preko 30 država... U biti se kampanja vodi u 10tak država, i njima se ide "pod guzicu" maksimalno. Ispada da ti je najbolje živjeti tamo, ekipa će ti sve napraviti samo da te uvjeri da izađeš i glasaš baš za njega...

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Tko je glasao

Nerado sam sebi odgovaram,

Nerado sam sebi odgovaram, no izgleda da i u GOP-u (Grand oldparty - Republikanci) imaju slično mišljenje (datirano jučer, 24.10.):
CNN o Republikanskom srezivanju gubitaka

Naime, Republikanci su započeli sa televizijskom promidžbom na temu: "Nemojte dati Obami bianco ček u Bijeloj kući. Izaberite republikanske senatore, jer inače neće biit kontrole kroz "checks and balances". Suština je da su shvatili da nema vremen za McCainov povratak i da je minimalno potrebno zadržati na životu GOP Senatore.

Povod takvoj promjeni u strategiji su rezultati anketa koji pristižu u zadnjih mjesec dana, s manjom pauzom od 4 dana tijekom proteklog tjedna no koja je već stvar prošlosti. Indiana je naime intenzivno promijenila smjer par puta, a sad je dota na Obaminu stranu.

@krešimir macan & dcroat :) - evo i jedne od izrazito dobro smišljenih poruka (a negativnog predznaka) lansirane od Demokrata (senatorski izbori u Sjevernoj Karolini).

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Tko je glasao

i u nas - izborne jedinice

i u nas - izborne jedinice su totalno bezvezne a po mojoj procjeni čak na štetu upravo HDZ-a.

to je istina ukoliko prihvacas napuhane biracke popise kao relevantne. u toj situaciji, 5, 9, i 10 izborna jedinica koje definitvno donose prevagu HDZu imaju visak biraca obzirom na prosjek, pa ih prosjecni zastupnik kosta vise.
no cak i tada, izborne jedinice idu na ruku vladajucima, u prvom redu zato jer su zagreb, a dijelom i okolicu rijeke, razbili u vise izbornih jedinica. to je vazno utoliko sto su na taj nacin onemogucili koncentriranje glasova oporbe u jednoj jedinici sto bi im radi d'hondta donjelo osjetno vecu prednost. d'hondt izrazito nagradjuje velike pobjednike (pa je utoliko glasacka koncentracija unutar izborne jedinice pozeljna) - sto se vidi i u npr. 11 izbornoj jedinici gdje sa 70-tak posto glasova osvajas sve mandate.

ta se pak situacija zorno oslikavala i u predizbornim anketama - kod rezultata u kojima je SDP imao prednost (na nacionalnoj razini) od 2-3% SDP je dobivao 3-4 mandata vise od HDZa. kod anketa u kojima je HDZ imao prednost od 2-3%, prednost u mandatima je iznosila 6-7, sto jasno govori da je raspored jedinica u kombinaciji sa izbornim sustavom slozen na korist HDZa


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

...raspored jedinica u

...raspored jedinica u kombinaciji sa izbornim sustavom slozen na korist HDZa
evo koliko su pojedine stranke morale osvojiti glasova za jedno mjesto u Saboru, 2007:
HDZ 12.587; IDS 12.754; SDP 13.836; HDSS 14.845; HSLS-HSS 20.203; HNS 24.020; HSP 82.702; HSU 100.860.
Znači, pokazao si razumijevanje samo za "svoju" stranku, a nisi pokazao sućut prema pravim "žrtvama" sustava, koji su mjesto u Saboru "plaćali" s peterostruko više glasova birača nego SDP...:)

Tko je glasao

Znači, pokazao si

Znači, pokazao si razumijevanje samo za "svoju" stranku, a nisi pokazao sućut prema pravim "žrtvama" sustava, koji su mjesto u Saboru "plaćali" s peterostruko više glasova birača nego SDP...:)

nije bas korektno donositi sud na osnovi jednog izdvojenog misljenja, pisanog u posebnom kontekstu. evo ti citat iz jednog od mojih ranijih dnevnika:

Evo stoga prijedloga koji se meni čini optimalan. Hrvatsku bi umjesto u današnjih deset trebalo podijeliti u pet izbornih jedinica, u kojima bi se biralo po 30 zastupnika D'Hondtovom metodom, a pritom prag sa 5% treba spustiti na 3%. S jedne strane takav bi prag osigurao reprezentativniji rezultat, te mogućnost regionalnim i manjim strankama da unatoč relativno velikim izbornim jedinicama nađu svoj put do Sabora.

s takvim izbornim zakonom, mandat za male stranke ne bi bio toliko "skuplji" kao sad, ali uvijek ce veliki jeftinije placati mandate od malih. to je cijena reprezentativne demokracije.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Nego, zašto je ono ukinut

Nego, zašto je ono ukinut Županijski dom, kad je očigledno iz primjera drugih zemalja da treba postojati i mehanizam koji zastupa trenutno političko mišljenje građana (zastupnički dom, koji preslikava broj glasova) i pojedinih regija (skupština regija ili senat), koji pokušava uravnotežiti interese svih regija?
Da se koji spell nazi ne uzbudi (znam da stalni korisnici nisu takvi, da ponekad samo neki takav izvana zaluta :) ), malo slovo je zato jer govorim općenito o tim institucijama.

Tko je glasao

Dogodila se promjena u

Dogodila se promjena u izbornom sustavu (1999.g), pa je time uzeto da je Županijski dom nepotreban, tj da su regije adekvatno reprezentirane po novom izbornom sustavu. Ukinut je 2001.

Naime, izbori u Zastupnički dom 1992. su se odvijali kroz izborni zakon po kojem je birano 60 zastupnika sa državnih listi (cilj: političke stranke) i 60 zastupnika direktno iz izbornih jedinica (olfo za kvalitetne pojedince, a zapravo za relativno većinsku prevagu HDZ-a). Preuranjeni izbori 1995. su ipak izmljenili kvote na 80 sa državnih listi i 28 direktno.

Županijski dom je po tome imao nekakvog smisla, jer je reprezentirao regije, a u biti je bio još jedan osigurač jer je Predsjednik RH imao pravo imenovati 5 zastupnika po svojoj volji. Fijasko.

Ukinut je među inim jer se, opet olfo, po novom izbornom zakonu biraju liste po zemljopisnim jedinicama. Pa se kao dovoljno reprezentira populacija istih. Not.

Ukratko, u kratkoj povijesti samostalne Hrvatske imamo izbornih zakona otprilike koliko i talijani vlada. I jednake kvalitete.

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Tko je glasao

Tko će koga nego svoj

Tko će koga nego svoj svoga!

Centralistička vlast je donekle 'norma' u našem društvu... koliko god nama pojedincima ideja demokracije i istinske slobode bila donekle poznata toliko je masama još uvijek nepoznanica....
Da bi kao društvo mogli biti bolje razvijeni po pitanju svijesti kada su u pitanju demokracija i sloboda onda morali bi to doživjeti i kroz nekoliko generacija koje su svoje živote proveli u takvom društvu možemo onda realno očekivati uvođenje idealne uvjete po pitanju razvoja političkog sustava i društvenog sektora u RH.

Berlinski zid se srušio još u prošlom stoljeću.... ali to nije bilo tako davno!

Ovakav sustav kao što je sada aktualan u RH samo pogoduje tim strankama i njihovim vođama koje su doslovce vođene poput KP ili bilo koje druge autokratske političke organizacije..... i u tome grmu je onaj zeko kojeg uvijek lovimo.... a psi su dobro uhranjeni (podmićeni) pa zato ne traže tog zeca!

Jakša

Obrisan

Tko je glasao

Centralistička vlast je

Centralistička vlast je donekle 'norma' u našem društvu

Slažem se, previše je elemenata i faktora u sustavu takvih da omogućuju centralizam i centralizirano mišljenje, ne samo u političkom smislu; ali i pogoduju razvoju "paralelnih" kvazilegalnih sustava i načina poslovanja. Što bi reko gale, apsolutno neJot.

I zato nemaju pravo oni koji misle ili čak i traže da se problemi mogu riješiti centralizirano, potezom pera iz ministarstva, premijerovog kabineta, saborske zgrade... Problem se ne može riješiti istim načinom koji je doveo do njegova nastanka...

Tko je glasao

Je li centralizam u RH

Je li centralizam u RH svojevrsan pokazatelj nepovjerenja vlasti (odnosno kaste političara) prema narodu, koji bi se u decentaliziranije sustavu mogao odlučiti na alternativne lokalne dealove u odnosnu na vlast na nivou države?
Je li ta pretjerana centralizacija izraz nezrelosti (ili nepostojanja) demokracije, jer se želi uvijek kontrolirati i najmanja lokalna jedinica?

Tko je glasao

Ovo je pravi uvod u

Ovo je pravi uvod u američku kampanju.Svakako preporučujem:
http://www.youtube.com/watch?v=Phs6CwnutoY

Tko je glasao

Zastupnici se biraju na 4

Zastupnici se biraju na 4 godine, ...
Na 2 godine. Cijeli Predstavnički dom se mijenja svake 2 godine.

Tko je glasao

Yup, my bad... ispravio sam,

Yup, my bad... ispravio sam, tnx

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Tko je glasao

Kao priprema za pracenje

Kao priprema za pracenje tijeka situacije, evo status pollova i AP interaktivne projekcije rezultata izbora
http://www.boston.com/news/politics/2008/specials/2008_electoral_map/

p.s. ako uspiju iskontrolirat uredjaje za glasanje

Tko je glasao

Hvala @z00ey, cijeli tvoj

Hvala @z00ey, cijeli tvoj dnevnik ću copy-paste staviti u svoj fajl zabilješki.
Međutim zašto misliš ovo: "Ovaj (sad već poduži) pregled mnogi vjerojatno poznajete, ali je krucijalan za razumijevanje političke transformacije snaga koji će se najvjerojatnije zbiti nakon izbora 4. studenog."
Bilderbergeri su ove godine kao gosta na svoj skup pozvali Obamu, što mnogima govori da je on sigurni pobjednik.
Suparnik mu i njegova "lepršava" zamjenica, KAO, nemaju nikakvih šansi u što ja uopće NISAM SIGURAN.
Obamu naši mediji forsiraju nevjerojatno i ako stvarno i KADA pobijedi - zar si stvarno uvjeren da će se nešto značajno promijeniti u USA vanjskoj politici?
Ja sam uvjern da o tome nema govora, jer USA MORA osigurati sebi utjecaj, tržište, radnu snagu i sirovine u novoj globalizaciji svijeta inače je neće biti!
Bude li Obama predsjednik i ne nastavi li taj posao - čeka ga sudbina Kennedy-ja (oba Kennedy-ja).

Tko je glasao

A) Dear John McCain i Sarah

A) Dear John McCain i Sarah drill, drill Palin ulaze u Zapadno krilo, crni Irac kopni iz dana u dan
B) tko rokne Marylinku, nije zaslužio bolju sudbinu, burazi John i Bobby su se naizmjence napajali iz krila bujne platinaste blondine

2decicrnog

Tko je glasao

Da, ali nisu ubijeni zbog

Da, ali nisu ubijeni zbog bujne blondine koja i nije bila izvornna i prava blondina

Tko je glasao

Jelenska, naravno da

Jelenska, naravno da promiskuitetna braća nisu ubijena zbog brinete Norme Jean Martenson ali su zbog, sve argumentiranije, umiješanosti u taj zločin Maryilinkina "predoziranja" zaradili lošu karmu. Iz istrage Jima Garrisona, Stoneovog igranog i Zapruderovog amaterskog dokumentarnog filma smo saznali da su u Dallasu djelovala najmanje dva strijelca a nijedan se ne zove LH Oswald, Gavrilo Princip i Puniša Račić. Tko je ubio hipohondra i preljubnika JFK-a još se ne zna ali se popis usual suspects svakodnevno širi - Giancana, Traficante, Sinatra, Getty, Johnson, Hoover, Kissinger, Quantico, Langley, Pentagon, Rotschild, Rockefeller, Bilderberg, Trilaterala, Institut za međunarodne odnose, Komitet 300, Skull & bones, Illuminati, Castro, Hruščov, CK SKJ, 7 sisters of no mercy, WASP rasisti, KKK,... Ja nisam, majke mi.
Bobbya je ustrijelio Sirhan Sirhan za kojeg i David Icke a i seriozniji analitičari tvrde da je bio "mandžurijski kandidat", dakle shooter na daljinski upravljač u rukama dijela škvadre uključene u bracekovu egzekuciju. Nije lijepo likvidirati predsjednike i predsjedničke kandidate, ali su ti tragični događaji barem poslužili za kreativna nadahnuća i ime izvrsnih pankera Dead Kennedys.
Klan je probao u Bijelu kuću i s Edwardom Teddyem ali je taj usro motku kad je kao zadnji asshole zbrisao iz Chappaquiddicka gdje je imao saobraćajku i u olupini ostavio mladu curu koja je podlegla ozljedama jer se švaler nedžentlmenski udaljio. Sve u svemu, jedna živahna obitelj s visokom stopom mortaliteta u mladoj dobi.

2decicrnog

Tko je glasao

Slažem se sa svime

Slažem se sa svime @2decicrnog.
Netko od pobrojenih je pobio braću a i očito namjestio trećem onu polulaku žensku sa kojom je sletio s ceste... i zapečatio si karijeru (koja nije beznačajna ni nakon toga bila) koja bi neminovno završila u Bijeloj kući.
Živahni jesu - pa Irci su zar ne? (Pogledaj samo što danas malešna Irska radi "moćnoj" EU !!?? e samo osvete radi satrapskoj VB).
112 članova te obitelji su (zbrojeno) politički a i materijalno jedna od najjačih obitelji u USA i dan danas.
Imaju (imali su) jednu "grešku" - bili su malo previše skloni "crvenim nitima" pa čak i postupcima - to ih je došlo glava a ne navodno najavljeni rat mafiji.
P.S. "Najavljeni rat mafiji"... gdje to čuh ovih dana...!!??, moram razmisliti...; a i nedužna djevojka je ubijena a očito nije ni u KOJEM SEGMENTU bila slična onoj iz USA...
Hmmm, čudnih li "slučajnosti"....

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Dejan Jović je jugosloven, ali Ivo Josipović je licemjer od StarPil komentara 1
  2. MOLovanje I od Feniks komentara 0
  3. PLJAČKA i PLJAČKAŠI u HZZO-u od boltek komentara 1
  4. Kulturan, civiliziran čovjek vs Idiot od Buddha komentara 15
  5. Beskrajan dan ili Jazavci u zemlji čudesa od Buddha komentara 4
  6. 14 mjeseci prije izbora: čini se da će 'lijevi' ostati na vlasti i nakon 2015. godine od StarPil komentara 9
  7. I S I S = Israeli secret intelligence service od sjenka komentara 19
  8. diktatura profitiranja od aluzija komentara 0
  9. Slatke brige domaćih ljevičara od Tko je John Galt komentara 29
  10. Ključ života ili odmak od politike od grdilin komentara 32
  11. Obnovljivi izvori energije: Budućnost je sada! od Zoran Oštrić komentara 1
  12. Medijski hologram od Buddha komentara 3
  13. Ništa novo: Država financira socijalističku propagandu od Tko je John Galt komentara 39
  14. Caru carevo, Bogu Božje! od Buddha komentara 44
  15. Hrvatska na prekretnici od vkrsnik komentara 95
  16. Principi vs Banditi od Buddha komentara 11
  17. Jedna morbidna ideologija i nemogućnost ekonomske kalkulacije unutar iste od Tko je John Galt komentara 33
  18. čovjek (gladan) sisavac od aluzija komentara 0
  19. Suprutni trendovi na ljevici i desnici od Zoran Oštrić komentara 13
  20. Highway to hell od Buddha komentara 5
  21. Oda mladosti od Atomos komentara 14
  22. Kapetan Amerika protiv klime od robot komentara 42
  23. Autokratska demokracija od Buddha komentara 3
  24. Dio hrvatskih Židova i naših prijatelja - kao led? od Ljubo Ruben Weiss komentara 13
  25. Neoliberalni kapitalizam - Babaroga moderne ljevičarske elite od Tko je John Galt komentara 88

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • Buddha
  • grdilin
  • hlad
  • indian
  • pravednik vz
  • rupert
  • StarPil
  • zaphod

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 8
  • Gostiju: 27

Novi korisnici

  • abakus
  • Tko je John Galt
  • caye
  • mislavru
  • Jura