Tagovi

Urbane rane moje varoši

Poznavao sam u Beču Bogdana Bogdanovića (1922.- 2010.) i imao prilike povremeno se s njim družiti, posebno, prodavati knjige na njemačkom jeziku koje je taj srpski disident i evropski poznati arhitekt devedesetih pisao i objavljivao na njemačkom jeziku, za vrijeme promocija tih knjiga ili na njegovim predavanjima odlično posjećenima. Da ne objašnjavam da su u mojoj knjižari njegove ranije, do 1991. objavljene knjige išle kao alva (Mali urbanizam, Zaludna mistrija, Krug sa četiri čoška, Mrtvouzice, Kenotaf…) Naročito je dobro primljena njegova autobiografska knjiga DER VERDAMMTE BAUMEISTER, (Ukleti neimar).. Mnogi znaju da je Bogdan Bogdanović autor mnogih spomenika, pored ostalih i Kamenog cvijeta u Jasenovcu (otkriven 1966.), međutim malo osoba zna gdje je Bogdan Bogdanović sahranjen – nakon njegove smrti u Beču ustanovljeno je da je njegova posljednja želja bila da NE bude sahranjen u Aleji velikana u Beogradu, nego na – Jevrejskom groblju, u tom gradu. Moja draga prijateljica u Beču pomogla je da Jevrejska opština u Beogradu odnosno njen rabin odobre ukop na Jevrejskom groblju Nejevreju Bogdanoviću, koji je bio u biti, ateist. Prije smrti disident, ostao je disident i nakon smrti – „Ne mogu zamisliti da ležim u Aleji velikana, a tamo negdje blizu mene – Željko Ražnatović Arkan..." Na beogradskom jevrejskom groblju pokopan je i zato što se na njemu nalazi jedan od prvih, ako ne i prvi spomenik koji je idejno zamislio i koji je realiziran – kao spomenik žrtvama fašizma, Jevrejima tj. Židovima (otkriven 1952.)

Eto, upravo sam takvog sjajnog čovjeka imao priliku poznavati i s njim povremeno razmjenjivati mišljenja. Sjećam se i jedne anegdote – pitam ga na jednoj kulturnoj priredbi kako je, a on će šeretski: „Dobro sam, ali ne znam kako je vama sa mnom!?“

KAKO GLEDATI GRAD, I VIROVITICU?

Zašto ovaj duži uvod?

Zato što sam od Bogdana Bogdanovića naučio gledati grad, ulice, trgove, rijeke… Drugo, ovo kako sam gledao u više šetnji moju varoš, vjerujem da mnogi mogu doživjeti u svojim gradovima i gradićima koji su u zadnje 24 godine doživjeli drastičnu urbanu devastaciju, od Zagreba, Rijeke, Splita, Osijeka, do - Virovitice. Bogdanović je i na prošli rat 1991—1995. gledao na svoj način – kao sukob gradskog i seoskog elementa: porijeklom iz ugledne građanske obitelji, ljevičar s rezervom je gledao ne na seljake, nego seljačine koje su ušle u gradove i nakon 1945., ali i nakon 1991. i devestirali te gradove! Pričao je o pojavama da su nakon 1945. zabilježeni cjepanja drva na balkonima zgrada, ili kolinja u kadama luksuznih stanova u koje su ušli bivši partizanaski borci… Nakon dugo izbivanja iz Beograda, kao njegov bivši gradonačelnik, bio je razočaran pogledom na Beograd kada ga je ipak posjetio, nakon pada Slobodana Miloševića.

Evropski poznati arhitekt, urbanist, pisac,u dva mandata gradonačelnik Beograda... Bogdan Bogdanović je imao hobi šetati Bečom, promatrati sve oko sebe, komentirati, a najviše je volio šetat uz obalu Dunava, pristaništem, s pogledom na UNO city…“Kada sam na obali Dunava, kao da sam i u Budimpešti, Vukovaru, Novom Sadu, Beogradu…,sve njih povezuje ta divna i moćna rijeka…“ U mojoj knjižari - antikvarijatu dupkom punoj, držao je predavanje na temu mostova žaleći što je baš u to vrijeme srušen Stari most u Mostaru. U urbanizmu i arhitekturi gradova vidio je odsjaj čovjekova duha, red ili nered, kulturu ili nekulturu, i po njemu, i zgrade, ulice, trgovi, parkovi, u svojem arhitekstonskom bljesku (ili promašaju) odražavaju stanje duha jedne epohe, nacije, društva… Volio je Beč, Beograd, ali i talijanske gradove, zatim Pariz, London, Sarajevo, Mostar…

Eto, uzeo sam si slobodu da bogdanovićevski hodam mojom Viroviticom i kritički je motrim, misleći kako bi ona, bar u središtu, mogla biti mnogo ljepša, urbanija tj. gradskija…Već dugo nosim u glavi opširnu kolumnu na tu temu, fotografirao sam one dijelove koje vidim „urbanim ranama grada“, snimao sam središte i iz ptičje perspektive, iz stana jednog prijatelja, s nebodera s pogledom na prostor „ispod sata“, Gradski park mi je omiljeno mjesto za šetnju ili prolaz do Pošte…a i mjesto odličnih foto-motiva.

Pa, krenimo od kuće u Mihanovićevoj i napravimo jedan krug u središtu, s jednim otklonom u ulicu Matije Gupca, do Šlomovićeve ulice.

PRVA, DRUGA, TREĆA... URBANA RANA?

Prvo nailazim na Bečku ulicu, i pogled na staru kuću Vrbenski (urbana rana 1) i samu ulicu znak je da sam u tipičnom slavonskom gradiću… Prema istoku, dokle oko dopire, osim nekoliko katnica na početku, prava slavonska ulica s niskim prizemnicama, s jednim ili najviše dva prozora prema ulici…Mada je banalno, pred kućom u Mihanovićevoj lani je posađen lijep drvored, mislim da su u pitanju stabla gingo biloba, evo, sada se krošnje prelijepo žute. Elem, mlado drvo, sadnica pred „vilom Weiss“ uništena je od nespretna kosača trave, traktorom, posječena u sredini, sad je povezana, i raste, ali – prazna u sredini! Bit će to jedino drvo u drvoredu u Mihanovićevoj koje će se razlikovati od drugih… Htio sam daviti „Floru“ da posade novu sadnicu, ali odustao sam.

Od Rusanove ulazim na Trg Franje Tuđmana i pitam s kako su urbanisti i arhitekti „izvukli“ sivu modernu zgradu tik do nogostupa i ceste, i kada se pogleda linija Gradska knjižnica i čitaonica - Zagrebačka banka, stari Trgocentar, zgrada se „nalijepila“ preblizu cesti, uz Gradski park… Korak dalje, užasna praznina, zagrađena drvenom ogradom koja se malo-malo uništi, oblijepljena plakatima, iako poručuju s vremena na vrijeme PLAKATIRANJE ZABRANJENO…(urbana rana 2) Nakon Gradske knjižnice, nekada Salona TVIN-a, godinama je prazno gradilište, zjapi prazninom. Gdje je ono nekadašnje klizalište, gdje su ona ipak, bolja vremena? Sada za Božić tu osvanu jaslice, zatim za Uskrs zeko... i to je to! (urbana rana 3)

Prema Gimnaziji, nailazi se na poluruševnu kuću, prizemnicu, ružne ciglene ograde, napuštenu u jednom dijelu od svakog živog stvora, jadnih vrata, prozora… (urbana rana 4). Ispred bivše škole „Vladimir Nazor“ podest je, ali bez biste Vladimira Nazora, nekadašnja škola i nije baš u sjajnom stanju… (urbana rana 5).

DOGRADNJA I OBNOVA PALAČE PEJAČEVIĆ

I sada, ono o čemu ćemo se sigurno sporiti – moderna dogradnja palače Pejačević, sama palača Pejačević! Sve ovo pišem kao laik u građevinskoj struci, pišem o dojmovima, i svaki put kada prođem uz tu modernu zgradu Gradskog poglavarstva, Konzuma u prizemlju itd. razmišljam koliko se estetski kvalitetno povezuju staro i novo? Zgrada mi se čini suviše moderna, materijali pogrešni (staklo, beton..); znate na što me podsjeća ovo rješenje? Ako se sjećate zgrade bivšeg Željpoha“ na Trgu Maršala Tita u Zagrebu, sada je ona renovinara u Glazbanu akademiju, stršala je desetljećima. odudarajući od starinskog Trga i HNK…Eto, bez daljnjih opservacija tako mi djeluje i ova dogradnja palače Pejačević.

Ipak, dvorište iza sa udubljenim gledalištem čini mi se dobrim rješenjem, uz napomenu da nedostaje ipak neka vrsta gledališta u dnu. Cijeli kompleks ne bih nazvao urbanom ranom 6, ali ne bih ni konstatirao da je sve skladno, oku ugodno. Ako jest urbana rana, mogla bi biti zbog Gradske blagajne u prizemlju, ali to nema veze sa izgledom kompleksa već sa statusom umirovljenika (i ne samo njih-nas) i bijedom koja nam udara nemilosrdno na vrata najmanje 7- 8 godina!

Ispred zgrade Edite Schubert – Dore, porušeno je staro drveće i posađen također novi drvored, kažu mi sa stablima iz – Belgije, starima 20 godina. Nisam siguran da je trebalo žuriti sa rušenjem, durala bi ta stabla još najmanje 5-6 godina, tim više da bi postigla ova nova prijašnje krošnje i visine trebat će bar još četrdesetak godina. Stručnjakinja uz taj posao objasnila mi je da su stara bila dotrajala, da ih je trebalo zamijeniti… da će na redu biti i nekoliko stabala na rubu Gradskog parka, dijelom osušenih, uvjerava me da je u gradu posađeno u zadnje vrijeme čak blizu 3000 sadnica… Bio sam rezerviran kada su porušena stabla u parkiću na relaciji Kiosk – kavana Nova (zli su jezici govorili, da bi se bolje vidio display montiran na kavani Nova??), no danas mi se čini da je taj parkić, sa cvijećem ipak bolje rješenje nego prijašnji. Da od cvjetnog sata nema koristi ni ljepote u tik-takanju uvjerit će se svatko tko pogleda odavno stale kazaljke! (urbana rana 7) Koliko nas je sve došao taj sat nije moje pitati, imamo oporbu u Gradskom vijeću, pa s tim pitanjem, ali i drugima, izvolite pred vijećnike i Gradsko poglavarstvo, te javnost! Mojim kritičarima samo poručujem da nisam političar, već, ponavljam, nestranački novinar, neki bi rekli, piskaralo!

Urbana rana br. 8 srećom, nakon dugo čekanja, se uređuje (balkon na zgradi FINE)

SPOMEN PARK UMJESTO ZAPUŠTENA GROBLJA

Što se tiče izleta van užeg središta, samo navraćam do Židovskog groblja. Pohvala je da se građevinski radovi na obnovi Mrtvačnice privode kraju, na proljeće bi mogli imati Židovski muzej (prije Zagreba!), no nije pohvala kako nam s vremena na vrijeme Židovsko groblje zaraste u travu i grmlje, do neprepoznatljivosti. Pisao sam Gradskom poglavarstvu, molio da se trava češće kosi i zamolio da se bar tri spomenika drže uredno cijelu godinu – malo je onih koji znaju da je na tom groblju pokopan Herman Ezekiel Kaufmann, duhovni vođa Židova Virovitice i okolice, poznat i izvan ovog kraja, umro 1932. a vodio ovu zajednicu kao rabin i nadrabin u Virovitici od 1894. do 1932., dakle, punih 38 godina!

Ono što ohrabruje je plan da se ova djelomična urbana rana Virovitice pretvori u Spomen park, uređenih klupa, staza, da se eventualno izradi replika virovitičke sinagoge i smjesti ispred budućeg Muzeja židovstva. te poveže sa Visokom školom za menađment u turizmu i informatici, preko puta Ulice Matije Gupca, i postane omiljeno sastajalište studenata.

Radno nazvano urbanu ranu 8, ostavljam za neku od sljedećih kolumni. Kratko: radi se o dvorcu Pejačević u Gradskom parku koji vapi za hitnom obnovom!

Ajmo, Evropljani, sanirajte bar jednu urbanu ranu moga grada!

PS: Ovaj tekst je pod naslovom "Urbane rane Virovitice" objavljen kao kolumna na portalu "www.virovitica.net" 19. 11. 2014. i ilustriran je fotografijama "urbanih rana". Možete tekst, neznatno kraći, i fotografije, ako vas zanima, naći preko googla.
Molim bez upisa s argumentima "ad hominem"!

Komentari

Ritualno ubijanje grada ....

tako je gledao na taj rat, nikako kao na sukob seoskog i gradskog elementa
gledao je isključivo kao na vojnu doktrinu - kako porušiti npr Vukovar i sagraditi neku novu "povijest" recimo "ćosićgrad" u bizantskom stilu ili u stilu Vasilija Groznog
rušenja gradova (civilizacija) je bit onoga čime je "davio" studente,
rušenje mostova, kao na namjerno simboličko razdvajanje - guranje svakog na svoju stranu, svaku ovcu u svoj tor, crkvu

i sada kad usporedim one branitelje u savskoj 66 koji su protiv Jugoslavena - Bogdan Bogdanović je jedan Jugoslaven

ako su oni protiv jednog koji je govorio da se jugoslavenstvo mora učiti - što oni zapravo poručuju, možda da su za opisnu vojnu doktrinu?

ratno Ritualno ubijanje grada nastavilo se Rutinskim ubijanjima svega vrijednog i sačuvanog u gradu i okolici pod motom: izmijenimo i zaboravimo "mrak" i sve, otmimo ulice trgove, naselja, rijeke, tvornice, obalu, hotele, brodogradilišta - uništimo sve - i osvajajmo područja novim gradnjama, kopijama projekata, novim Dubaima, samo smislimo neke nekorisne investicije, one jedine otvaraju proračunske pipe, sigurno peru lovu. ....mreže opet pomalo pucaju - nije jasno na koje gradove će krenuti u boj?

a to što opisuješ ocjenjujem elementom srca, navike, žalom za mladošću, nikako nečim što te naučio Bogdan.

Tko je glasao

@3103 Prešućivanja u vrijeme sisanja mlijeka!

Ti si stručna u pitanjima arhitekture i urbanizma, ja se vodim prije svega DOJMOVIMA, i literaturom! Mišljenja sam da je Bogdan bio iznad jugoslavenstva, kada sam gledao koliko ga obžavaju studenti u Beču, kolege arhitekti, publika na promocijama njegovih knjiga (NIKADA nije bilo poluprazne dvorane, sve ispunjeno do posljednjeg mjesta!), došao sam do dojma da je bio - EVROPEJAC, u svakom sluačju evropski format!
Možda sam sklonost promatranju gradova imao i prije nego sam Bogdana upoznao i slušao, međutim, nitko koga sam slušao da govori o gradovima nije to radio sa takvom uvjerljivošću i strašću kao Bogdan Bogdanović! Blizu mu je bio Milo Dor (Milutin Doroslavac) njegov drug iz mladosti, austrijski pisac rođen u Budimpešti, srpskog porijekla. Treći u tom bečkom trijumviratu bio je IVAN IVANJI... U neredu koji stvaraju Klemm i kompanija, u ovoj državi zaista se siše do zadnje kapi mlijeka, ali se siše i zdrava pamet onih koji se opiru aktualnom neredu i divljaštvu, pa sve ove osobnosti su prešućivane! Jedan sugrađanin, politolog, u subotu mi je rekao otvoreno zanimljivu primjedbu na tekst objavljen na www.virovitica.net-u: "Kolumna ti je vrlo dobra, ali si pretjerao sa Bogdanovićem! Čemu taj dugi uvod?" Srećom, da ne bih očajavao, drugi kolega, lokalni oporbeni političar Kirinu imao je vrlo pozitivno mišljenje o takvom pristupu temi!
A moje je mišljenje da je dio o Bogdanoviću i najvredniji dio kolumne!

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

Bogdanovic i Virovitica

Nama, koji ne poznajemo dovoljno Viroviticu, nisu interesantni podaci o njoj. Onima, koji ne poznaju Bogdanovica, nije interesantan on.
Ipak nas tekst uci i o jednom i o drugom:most je "varos".
Pored V. Devidea smatram B. Bogdanovica najvecim intelektualcem Balkana.
Vrijeme je da ponesto od njega i procitamo.
Kako sam od Devidea ucio matematiku, ti si Ljubo ucio arhitekturu od Bogdanovica i
moram priznati da ti "zavidim". Ipak hvala na novim informacijama.
V. Rosic

Tko je glasao

Mramor, kamen i željezo

Zgrada mi se čini suviše moderna, materijali pogrešni (staklo, beton..)
Boktetvoj Ljubo, što previše moderna? Ta arhitekti koji su prvi upotrebljavali staklo i beton su davno umrli od starosti. Stvarno se pitam dokle će vam ti materijali biti moderni?

Isto ti je nepotrebna tirada o zgradi Željpoha koja je bila neusporedivo arhitektonski kvalitetnija arhitektura od čudnovatog kljunaša arhitekta Šoštarića gdje sadašnja zgrada djeluje kao prenašminkana pevaljka (ta ipak je to muzička akademija) i jedino mi nedostaje tigrasti uzorak. Željpoh je bio kvalitetnija arhitektura i od nesretnog MUO Hermanna Bolléa koji je bio izvrstan građevinar, ali nikakav arhitekt, i koja zgrada je zapravo najveći problem tog trga. Zapravo na tom trgu nema dobre arhitekture, uključujući i kazalište koje je samo još jedna u nizu naštancanih zgrada iz bečke radionice Fellner & Helmer. Jedina zgrada koja ima neku stvarnu vrijednost, no nažalost gotovo da nije prisutna na trgu, je zgrada Leksikografskog zavoda na sjeverozapadnom uglu arhitekta Kune Waidmanna.

Zapravo prava ljepota i bogatstvo tog trga je velika praznina, prostranost, koju je nova zgrada akademije narušila svojom vulgarnom nemetljivošću i prostor je jednostavno "pobjegao" u taj ugao. U tome je sličnost Virovitice i Zagreba, i ne postoji nikakav materijal koji može pomoći da loša arhitektura postane dobra ili, ono što je još veći problem, da pravi urbanizam stvarno bude zakon u prostoru, a ne volja lokalnih moćnika i gramzivih lovatora.

leddevet

Tko je glasao

ipak... zgrada sveučilišta by nepoznati + Kovačićev vuglec

urbanizam i arhitektura metropole je mainstream, više jedan modni hir, oličenje provincijalne kulture koja ne zna ili ne želi cijeniti baš ono što je njeno, pa dominira kopija kao središte te kulture - i zapravo tako i jest - provincija koja se danas valjda i Meštrovića srami jer trenutno nije in, a o imenu trga da ne govorim.
zato Fabris nije sjeo, Kovačić ostao neprimjećen, a zgrada Sveučilišta nešto što se samo zove pravni faks

Tko je glasao

Ne spominji

@leddevet
Da Bog da i da mu pimpek otpadne onome kaj je smjestil Željpohovu zgradu tam gdje je i danas. Ne krivim toliko arhitekta jer on je bio u svom svijetu. Ma tko mu dozvoli, da ga tam smjesti. ? Jajca mu treba rezat.
Na žalost ni danas ni nikaj bolje.

Tko je glasao

@leddevet, boltek

Uopće nisam ulazio u ocjenu uklapanja ove sadašnje Glazbene akademije u Trg Maršala Tita - jednostavno, u sjećanju mi je silno nezadovoljstvo iz onog vremena kada je to čudo od Željpohove zgrade izniklo na Trgu. Usporedio sam samo tadašnji "poduhvat" sa sadašnjim U Virovitici kada je na staru zgradu palače Pejačević naslonjena moderna zgrada za koga ako ne Gradsko poglavarstvo, a u prizemlju, za "Konzum". Evo, sada se kolumna i ta fotka "spoja"u samom vrhu kolumne mogu vidjeti na naslovnici www.virovitica.net, okvirić sa fotkom autora, i naslovom "Urbane rane Virovitice", desno, drugi okvirić odozgo. Pa sad recite kako vam se čini - s jedne strane stara fasada, zid i prozori, s druge strane staklo i beton!? Čak se arhitekt nije potrudio da oblikom i kombinacijom prozora novu zgradu učini sličnom staroj, renoviranoj!
Boltek i stari Zagrepčanci, i ja s njima se toga dobro sjećamo - i da je rješenje bilo dobro, ne bi se cijela zgrada prešminkala, a da je i novo rješenje opet promašaj primjećuje javnost i dio struke.
HNK stvarno nije originalan, ali kamo sreće da je u Zagrebu danas više takvih "bečkih zgrada"!? Osim toga, zagreb ima goru URBANU RANU nego Virovitica - u samom središtu, 100 metara od Trga Bana Jelačića već tridesetak godina PRAZNINU odn. parking! Da je tamo bar sinagoga koja je stajala do 1942., također replika jedne od bečkih sinagoga! Ili, u krajnjem, neki objekt (kulturni centar sa muzejom, arhivom, knjižnicom, koncertnom dvoranom..) da se KONAČNO zatvori ta stravična urbana rana Zagreba! Ona ide na dušu i Ognjenu Krausu i "Jašku" Bienefeldu, židovskim etobiznismenima, a samo neki znaju što mi rade oni, i neki drugi, zbog poziva Bandiću i kompaniji da tamo počnu KONAČNO nešto graditi!
Ključno što želim poručiti jest da se nered u državi i društvu koji je dominiorao 24 godine odrazio i u neredu u urbano-arhitektonskom promišljanju i struke i moćnika!

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

Zašto misliš da parking na

Zašto misliš da parking na mjestu sinagoge u Zagrebu predstavlja nered u društvu pa tako i u arhitekturi i urbanizmu zadnjih 24 godine iako je tako već više od 70 godina kada je po tebi bio red?

Tko je glasao

@acinum ZLOBNO KONFABULIRAŠ!

Kao obično, konfabuliraš i bio si i jesi daleko od Zagreba i Praške 7 pa nemaš elementarna saznanja o tom prostoru!
Najkraće, prostor jedno vrijeme nije pripadao Židovima, već gradu Zagrebu i na njemu je desetljećima bila robna kuća koja je izgorila. Od tada je to PRAZNINA, a 14 godina formalno pripada Židovskoj općini Zagreb i na tom prostoru, na SRAMOTU Židovske općne i dr. Krausa, Zagrepčana, gradonačelnika Bandića i stanovnika Hrvatske, odvija se najsramotniji ETNOBIZNIS koji je moguće zamisliti!
I samo židomrziteljska glava, što si više puta pokazao, osporavajući pravo jednom građaninu Hrvatske, slučajno Židovu, na obnovu vikendice, ili odštetu za DINAMITOM srušenu vikendnicu, može zlobno konfabulirati i lupetati o nekih 70 godina!
I NEGRADNJA na svetom prostoru Praške 7, i slučaj vikendice Weiss, i tisuće i tisuće sličnih slučajeva znak su posvemašnjeg nereda u Hrvatskoj, koji se poput kuge raširio ovom zemljom i društvom!
Parking danas na mjestu bivše zagrebačke sinagoge ne samo da je znak NEREDA, to je URBANA RANA ZAGREBA i Hrvatske, pa i tvoja sramota, "acinum"!
Jer, građevinski lobi čeka da hrvatski Židovi pocrkaju e, da bi na tom prostoru opet iznikla - robna kuća, recimo, Horvatinčićeva tipa!

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

Dakle dok je bila robna kuća

Dakle dok je bila robna kuća sve je bilo u redu?

Po čemu sam ja to židomrziteljska glava?

A što se vikendice tiče i ne samo tvoje , RH je obnavljala poslije rata ljudima koji se žele vratiti svojim kućama nužni smještaj 38 m2 + 8 m2 po stanovniku kuće i da si imao pravo na obnovu bila bi ti obnovljena vikendica kao i svima drugima , a to što si Židov nije nešto ali nije ni sramota i u ovom slučaju ti nije ni pomoglo ni odmoglo.

To što je na mjestu sinagoge parking nije moja sramota već prije svega sramota vas Židova, a kada se vi dogovorite svaka vlast u RH će pomoći i financirati gradnju bilo sinagoge,muzeja, bilo kulturnog centra bilo oboje. To je prvenstveno odluka Židova u koju se niti jedna vlast ne želi mješati.

a Židovi poput tebe svoj nerad i odgovornost za svoj nerad žele prebaciti na sve građane RH i to je Vaša sramota.

Tko je glasao

@acinum SA ŽIDOVIMA, i BEZ NAS...

Potpuno krivo se obraćaš ako meni kao publicistu i Židovu išta predbacuješ vezano za urbanu ranu Praška 7 u Zagrebu. Upravo je moja persona ona koja se godinama JAVNO zalaže za potrebu gradnje Židovskog kulturnog centra sa malom snagogog i objašnjavam zašto toga neće biti! (google: ZAGREBAČKE SINAGOGE NEĆE BITI). Da imalo pratiš događanja onda bi bar načuo koliko velikih problema imam osobno u borbi sa ŽIDOVSKIM ETNOBIZNISMENIMA u Palmotićevoj 16 u Zagrebu. A oni, oprosti, ni u kom slučaju nisu svi Židovi Hrvatske, dapače, mala su ali gramziva grupa, koju predvode Kraus i Bienenfeld, u izravnoj vezi sa vlastima...
A vlastima, prvenstveno Milanu Bandiću, za koga držim da je najodgovorniji, uz predsjednike vlade, za urbanu ranu u Praškoj u Zagrebu, nije stalo da se tamo išta gradi...
Što se tiče vikendice, briga me za NEPRAVEDNE zakone, ona je bila PRIVATNA IMOVINA i za nju jamči država USTAVOM, i trebala bi, svim drugim popratanim zakonima i mjerama... Vikendica je MOJ RAD, moj mukotrpni rad, i dok sam živ tražit ću da mi država, hrvatska država, nadoknadi štetu... A ti sam se legitimiraš kao hladni birokrat, bez trunke pravdoljubivosti... niti imaš ikakva suosjećanja sa tragedijama Židova pai drugih ljudi! No, sve to ide na tvoju dušu, i dušu države koja se ionako trese... a društvo tone u još veće siromaštvo! Sa Židovima, i bez Židova!
PS: I ako baš imaš volje nešto saznati o mom radu izvoli pogledati moje javno objavljene tekstove na temu židovstva, Izreala, Bliskog istoka (google) kao i webb stranicu ŽIDOVSJA OPĆINA VIROVITICA 11/2013.
SHALOM!

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

"i slučaj vikendice Weiss" he, he straćare moj Ljubo, straćare!

@Ljubo, Ljubo, ne možeš ti bez ZLOBNOG I BO;LESNOG KONFABULIRANJA o tvojoj straćari!

"Najviše zakona ima u najpokvarenijoj državi." ~ Tacit

Tko je glasao

Skorojevići vladaju

@LJ.R.W. i @3103
Ljubo slažem se s tobom i "brojČekom".
No skorojevićima kad se doćepaju love u duši uvijek ostaje kič.
Njihovo geslo je : " Samo naj blješći ". Nek se vidi koliko penez imamo.
Sjećate se one nakon rušenja "Mostarskog mosta"
- Ma ne brini. Sagradićemo mi još stariji.

Tko je glasao

nered je logika, ne promišljanje

uspoređujem ovaj trenutak sa nekim drugim u povijesti
na pamet mi pada Vicko Andrić - arhitekt i konzervator sredinom 19. st u Splitu
na koji je način uspio "preveslati" vlasti i spasiti biser od grada
odlično je behandlao sa Bajamontijem (inače se nisu trpili), odlično usmjerio njegove gradonačelničke rušilačke i graditeljske apetite, u najboljoj maniri obnavlja vijadukt iako slava pripada gradonačelniku i famoznoj fontani na rivi povodom vode dovedene u grad

on čak daj skice nekog ogromnog zdanja nad palačom - zapravo samo mamac kojim ostaje na mjestu glavnog konzervatora, odlično odigrano - lova stiže od talijanaša i od austrougarske....

takvih mudrih danas, u sličnim okolnostima, izgleda nemamo
čak i nije pohlepa pojedinih lokalnih moćnika - oni zapravo nisu moćnici, ni bandić, on je mali od kužine
to je "politički" odnosno partijski zadatak - nered i sisanje

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci