Šta je tu neobično?

EU Komisija kadrovira po nacionalnim kvotama, a to je još gore nego po partijskim. Zato imaju takve rezultate.
Hebrang i Milinović su liječnici, a ne manageri sustava zdravstvene zaštite. To je samo u Hrvatskoj jedno te isto.

Ovisi o državi.

U državama u kojima partije ne sastavljaju vladu ( kao USA ) agencije kao EPA su izvršne i operativno nezavisne, tj. nisu odgovorne partiji nego Kongresu. U državama koje nemaju profesionalnu administrativnu upravu, i gdje političke stranke postavljaju vladu, uglavnom nema nezavisnih agencija, ili su operativno u sklopu ministarstva, a onda su daleko više sklone "politizaciji" struke.
Pametnije zemlje nastoje pomiriti ta dva načela.@Bet je naveo primjer bivše danske ministrice okoliša, Connie Hedegaard, sa profesionalnim back-groundom povijest i kultura. Za divno čudo, nju je naslijedila Ida Auken, koja je profesionalna teologinja, i naravno partijska aktivistkinja Socijalističke stranke.
Samo @Bet je zaboravio napomenuti da je u sastavu danskog ministarstva Agencija za zaštitu okoline, sa profesionalnom upravom i ekipom od 450 ljudi, koji se ne mijenjaju s rezulatima izbora, a većina ekipe su kemijski inženjeri.

U pravu si. Postoji velika

U pravu si. Postoji velika razlika izmedju stručnih službi i ministarstava. Mislim da se je @hlad malo zaletio u ultimativnom zahtjevu da ministri budu vrhunski stručnjaci u svom području. Ima bezbroj primjera uspješnih ministara koji nisu po obrazovanju niti blizu području koje pokrivaju.

Npr. uspješna EU povjerenica za klimu Connie Heddegaard je diplomirala povijest umjetnosti i radila je kao novinarka na danskoj televiziji. prije odlaska u EU bila je ministrica okoliša, klime i energije u Danskoj.

Bivši njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer formalno ima tek osnovnu školu (10 razreda)

Primjera ima koliko hoces.

Ministri prije svega moraju biti dobri "političari", sposobni definirati i provoditi politiku Vlade na podrucju koje pokrivaju. To podrazumjeva visoku inteligenciju i širinu, a ne nužno i specijalističko "fah" obrazovanje. Naravno da moraju razumjevati temeljne mehanizme struke i baratati aktualnim podacima, te "goriti" za ono što rade. Tako jedan vrhunski stručnjak može biti jako loš ministar, i obrnuto - ništa nije isključeno. Najvažnije je da je sama osoba koja se prihvaća takvog posla, a i oni koju ju postavljaju, svjesna svojih/njegovih/njenih ograničenja, kako bi se rizik od debakla smanjio na najmanju moguću mjeru.

Pola uspjeha je sposobnost koristenja relevantnih strucnih sluzbi, agencija i eksperata-pojedinaca, koji moraju ministarstvo "hraniti" točnim informacijama. Druga polovica uspjeha je sposobnost pretakanja tih informacija u željenu politiku.

U tom smislu, mislim da apriorno otpisivanje Holy zbog manjka fomalnog obrazovanja (biologije?kemije?) nije ispravno.

Druga je stvar sve ono drugo neophodno da se bude (i opstane kao) dobar ministar za okoliš.

znam samo da je za

znam samo da je za proizvodnju 100 kubika potrebnik za jednu kućicu neophodno staliti 1 kubik kamena uz temperaturu od 1500 stupnjeva C. - a to moj laički mozak nikako ne može shvatiti nezagađujuće

Nitko ne kaže da je proizvodnja oslobodjena zagadjenja – poanta je da će ta kućica u svom životnom vijeku uštedjeti puuuuno puta više energije nego što se je potrošilo za taljenje tog kamena.

...O tome smo više puta razglabali .... što više pratim stručna usavršavanja u pogledu energetske učinkovitosti, sve mi je jasnije da je stvar složenija i da je sve manje zasnovana na zidanju debele toplinske izolacije. Kuće i zgrade imaju tisuće puteva za gubljenje topline, najmanje je to fasadni zid i krov, oni stvarno „drže vodu“ i sa puno manjim debljinama dal kamene vune dal stiropora. Daleko veći su gubici na armirano betonskim konzolama (nepremostiv problem statički kod potpunog prekida toplinskog mosta, a propisi za potres će se i dalje pooštravati sa svim ovim novijim serijama potresa), , pogotovo na špaletama otvora i putem raznih neizoliranih cijevi, vrste stolarije i ostakljenja itd...

Sve su ovo paušalne tvrdnje bez osnove u realnosti. Kako može fasadni zid i krov biti najmanji put gubljenja topline, kada predstavlja najmanje 60% kontaktne površine s okolišem. Ostalo su kontaktne površine s tlom, prozori i vrata. To kolika debljina izolacije "drži vodu" stvar je optimizacije, a ne procjena „po osjećaju“. AB konzole jesu toplinski mostovi ali je njihova površina relativno jako mala, pa tako i udio u ukupnim gubicima. Naravno, s poboljšanjem izolacije zida i krova, taj relativni udio se povećava, što ni na koji način ne utječe na ostale djelove.

Problemi kondenzacije i požara se podebljavaju kako se podebljava izolacija, pravilnici bujaju kao korov na sve strane s nadom da ugase naglo nastale zamke – kako s jedne strane ugase, tako s druge strane izbije problem. Bez stalnih ventilacijskih sustava ovakva podebljavanja su neodrživa. Usporedno je sa nošenjem bunde po ljeti i stalnim održavanjem propuha između bunde i tijela

Nije mi jasno kakve veze ima podebljana izolacija zida s kondenzacijom? Do kondenzacije dolazi zbog nedostaka ventilacije u prostoriji (što s debljinom izolacije nema veze) i zbog kontakta vlažnog zraka s hladnim površinama. Kondenzacija izvana nije štetna, a u dobro izoliranoj kući unutra do nje ne može doći (osim ako je kuća hermetički zatvorena i neprovjetravana). Potreba za ventilacijom i debljina izolacije nemaju apsolutno nikakve veze jedno s drugim.

Ovdje su zadnjih par godina samo spremne ekipe za držanje predavanja o energetskoj učinkovitosti isključivo firme koje se bave proizvodnjom dal izolacija dal pumpi za podizanje topline – da ponovno ne upadnemo u raspravu o tome, kako god oni navaljuju, tako se ovdje budi volja u razmatranje opcija energetske učinkovitosti podržane sunčevim kolektorima i neznatno podebljanim fasadnim sustavima u odnosu na uobičajene, nazovimo to niskoenergetskim kućama, uz projektantska oblikovna rješenja koja na minimum svode ab konzole, špalete dobro "oblače" a umjesto gubljenja prostora na predebele zidove, debljaju se kanali za instalacije zbog oblačenja njih u kamenu vunu....

Znači, sad su im se pridružili i ovi s sunčevim kolektorima! Još jedna zločesta ekipa koja koće Hrvatsku opljačkati. :)

Naravno da treba težiti raznolikosti rješenja prilagodjenih različitim potrebama. Kriterij je ekonomija i minimalni zahtjevi koji se postavljaju.

I sam si upratio da je neki dan Njemačka proizvela struje prikupljanjem sunčeve energije toliko koliko je proizvedu 20 nukleraki .... ovdje pak uhodani u uhodano teško podnose sunce

Solarna energija i energetska učinkovitost nikako nisu u suprotnosti, nego se upravo nadopunjuju. Umjetno stvaranje dojma o njihovog isključivosti je izraz nerazumjevanja i nepotrebnog politiziranja ove problematike.