Tagovi

Ugovori izmedju Svete Stolice i Republike Hrvatske

Obecala sam staviti Ugovore izmedju Svete Stolice i RH na Pollitiku, pa to sad i cinim (copy-paste).
Stavila sam samo hrvatski tekst, a izostavila paralelni talijanski koji nama nije ni bitan.
Na kraju Ugovora nalaze se potpisi Jure Radica za RH i tadasnjeg papinskog nuncija Giulia Einaudi-ja.
Ako Mraku ovo nije po volji, neka po svojoj volji ukloni.

~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~

UGOVORI IZMEDJU SVETE STOLICE I REPUBLIKE HRVATSKE
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~

Ugovor izmedju Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na podrucju odgoja i kulture

Sveta Stolica i Republika Hrvatska

zeleci urediti odnose izmedju Katolicke Crkve i Hrvatske Drzave na podrucju odgoja i kulture

*temeljeci se na odredbama Ustava, navlastito na clancima 14, 40, i 68, a Sveta Stolica na dokumentima Drugoga vatikanskog sabora, posebno na Deklaraciji “Gravissimum educationis”, i na odredbama kanonskog prava,

*imajuci u vidu nezamjenjivu povijesnu i sadasnju ulogu Katolicke Crkve u Hrvatskoj u kulturnom i moralnom odgoju naroda, te njezinu ulogu na podrucju kulture i obrazovanja,

*uzevsi na znanje da vecina gradjana RH pripada Katolickoj Crkvi, dogovorili su se o slijedecem:

Clanak 1.

1. Republika Hrvatska u svijetlu nacela o vjerskoj slobodi, postuje temeljno pravo roditelja na vjerski odgoj djece te se obvezuje da ce u sklopu skolskog plana i programa i u skladu s voljom roditelja i skrbnika jamciti nastavu katolickog vjeronauka u svim javnim osnovnim i srednjim skolama i u predskolskim ustanovama kao obveznoga predmeta za one koji ga izaberu, pod istim uvjetima pod kojima se izvodi nastava ostalih obveznih predmeta.

2. Odgojno -0brazovni sustav u javnim predskolskim ustanovama i skolama, ukljucujuci i visoka ucilista, uzimat ce u obzir vrijednosti krscanske etike.

Clanak 2.

1. Postujuci slobodu savjesti i odgovornosti roditelja za odgoj svoje djece, svakome je zajamceno pravo izbora vjeronauka.

2. Skolske vlasti u suradnji s crkvenim vlastima omogucit ce roditeljima i puno- ljetnim ucenicima da izaberu vjeronauk pri upisu u skolu na nacin da njohova odluka ne bude povod bilo kakvom obliku diskriminacije na podrucju skolskog djelovanja.

3. Ako bi roditelji i punoljetni ucenici zeljeli promijeniti odluku o kojoj se govori u stavku 1 ovog clanka, duzni su o tome pismeno obavijestiti skolu prije pocetka nove skolske godine.

Clanak 3.

1. Katolicki vjeronauk predaju kvalificirani vjeroucitelji koji su po sudu crkvene vlasti prikladni za to i koji zadovoljavaju odgovarajuce odredbe zakonodavstva RH pridrzavajuci se svih duznosti i prava koji iz toga proizlaze.

2. Vjeroucitelji moraju ispravu o kanonskom mandatu (missio canonica) koju je izdao dijecezanski biskup. Opoziv mandata nosi sa sobom neposredni gubitak prava na predavanje katolickoga vjeronauka.

3. Vjeroucitelji su clanovi, sa svim ucincima, nastavnickoga zbora u osnovnim i srednjim skolama, odnosno odgojiteljskoga zbora u predskolskim ustanovama.

4. Programi i nacin odvijanja katolickog vjeronauka u skolama svih vrsta i stupnjeva, uredit ce se posebnim ugovorima izmedju Vlade RH i Hrvatske biskupske konferencije.

Clanak 4.

U dogovoru nadleznih skolskih vlasti, mjerodavne crkvene vlasti moci ce organizirati u odgojno-obrazovnim ustanovama druge dopunske djelatnosti u svezi s odgojem i vjerskom kulturom, koristeci se prostorijama i pomocnim pedagoskim pomagalima tih ustanova.

Clanak 5.

Katolicka Crkva moze slobodno priredjivati predavanja i poduzimati djelatnosti duhovno-vjerskoga obrazovanja u sveucilisnim ustanovama, u dogovoru s nadleznim tijelima sveucilista.

Clanak 6.

1. Program i sadrzaje nastave katolickog vjeronauka u skolama bilo koje vrste i stupnja, te udzbenike i didakticku gradju, sastavlja Hrvatska biskupska konfer-encija koja ih podastire nadleznim tijelima RH radi njihova uvodjenja u skolske programe.

2. RH snosi troskove izradbe i tiskanja udzbenika vjeronauka i organizira izdavacki postupak u skladu s postojecim odredbama za ostale skolske udzbenike.

Clanak 7.

1. Mjerodavne vlasti na crkvenom i drzavnom podrucju, prema vlastitim nadleznostima, bdiju da se vjeronauk u skoli i vjerski odgoj u predskolskim ustanovama i u sadrzajnom i u didakticko-metodickom pogledu odrzava kvalitetno i u skladu s propisima crkvenoga i drzavnoga zakonodavstva.

2. Vjeroucitelji ce obdrzavati crkvene zakone i odredbe u pitanjima sadrzaja vjerskog odgoja i obrazovanja; sto se ostaloga tice obdrzavat ce odredbe zakonodavstva RH i postivati stegovne odredbe odgojne ustanove u kojoj djeluju.

Clanak 8.

1. Katolicka crkva ima pravo osnivati skole bilo kojega stupnja i predskolske ustanove i njima upravljati prema odredbama kanonskog prava i zakonodavstva RH.

2. U ostvarenju plana i programa temeljnih obveznih predmeta, te pri izdavanju sluzbenih isprava, katolicke skole ce postivati zakone RH.

Clanak 9.

Katolicke skole s pravom javnosti, njihovi ucitelji i nastavnici, odgojitelji i drugi djelatnici, jednako kao i ucenici i odgajanici, uzivat ce ista prava i duznosti kao i oni u drzavnim skolama i imat ce pravo na primanje novcane potpore kako je predvidjeno zakonodavstvom RH.

Clanak 10.

1. Pravni ustroj katolickih visokih ucilista s pravom javnosti kao i nacin priznanja strucnih naziva, akademskih stupnjeva i diploma koje izdaju, ravnaju se prema zakonima RH. Njihova ce se primjena urediti posebnim ugovorom izmedju RH i Hrvatske biskupske konferencije, uz prethodno odobrenje Svete Stolice.

2. RH osigurava novcana sredstva Katolickom bogoslovnom fakultetu pri Sveucilistu u Zagrebu, s njegovim podrucnim studijima, odnosno afiliranim Teologijama u Djakovu, Makarskoj, Rijeci i Splitu.

3. Nadlezne crkvene vlasti mogu osnivati nova visoka katolicka ucilista. Uz prethodni dogovor mjerodavnih crkvenih i drzavnih vlasti ona ce imati pravo javnosti i za njih ce RH osiguravati odgovarajuca novcana sredstva.

Clanak 11.

1. Crkveni instituti za obrazovanje vjeroucitelja i drugih pastoralnih djelatnika, osnovani prema odredbama kanonskog prava, imaju pravo javnosti u skladu s odred-bama zakonodavstva RH.

2. Republika Hrvatska osigurava novcana sredstva za profesore, odgojitelje i druge djelatnike tih instituta, kako je predvidjeno odredbama zakonodavstva RH o visokim javnim katolickim ucilistima.

3. Isto tako, studenti o kojima se govori u stavku 1. ovog clanka, imat ce ista prava i duznosti studenata u visokim javnim katolickim ucilistima.

Clanak 12.

1. Zbog sluzbe koju Katolicka Crkva obavlja u drustvu i postujuci vjersku slobodu, RH omogucuje Crkvi dolican pristup sredstvima javnog priopcivanja, a navlastito radiju i televiziji. Pojedinosti u svezi s tim bit ce dogovorene izmedju RH i Hrvatske biskupske konferencije.

2. Katolicka Crkva ima pravo posjedovati i vlastita sredstva javnog priopcivanja, u skladu s odredbama crkvenih zakona i zakonodavstva RH.

3. Postujuci nacela vjerske slobode u pluralistickom drustvu, RH ce dosljedno paziti da u sredstvima drustvenoga priopcivanja budu postivani osjecaji katolika i temeljne ljudske vrijednosti eticke i vjerske naravi.

Clanak 13.

1. Kulturna i umjetnicka bastina Katolicke Crkve, te brojni dokumenti pohranjeni u crkvenim arhivima i knjiznicama sacinjavaju dragocjeni dio cjelokupne hrvatske kulturne bastine. Katolicka Crkva zeli nastaviti sluzenje drustvenoj zajednici i svojom kulturnom bastinom, omogucujuci svima koje zanima da to bogatstvo upoz- naju, da se njime koriste i da ga proucavaju.

2. Potrebna je suradnja Crkve i Drzave da se ta bastina ocuva, da se napravi i njezin popis, da se osigura njezina zastita i omoguci daljne povecanje te da se ucini dostupnom gradjanima, u granicama koje zahtijeva zastita te bastine i skrb za arhive

3. Da bi se to ostvarilo, ustanovit ce se sto prije mjesovita komisija predstavnika Katolicke Crkve i RH.

4. Republika Hrvatska se obvezuje da ce sustavno materijalno pridonositi obnovi i cuvanju spomenika vjerske kulturne bastine i umjetnickih djela u posjedu Crkve.

5. Republika Hrvatska se obvezuje da ce vratiti crkvene maticne knjige, knjige stanja dusa, ljetopise i druge knjige koje su za vrijeme komunistickog rezima neza- konito oduzete Katolickoj Crkvi, a koje su u njezinu posjedu.

Clanak 14.

Visoke ugovorne strane ce zajednickim dogovorom rjesavati moguca medjusobna razilazenja koja se ticu tumacenja ili primjene odredbi ovoga Ugovora.

Clanak 15.

1. Ovaj ce Ugovor biti ratificiran prema pravnim propisima obiju visokih ugovornih strana i stupit ce na snagu u trenutku razmjene ratifikacijskih instrumenata.

2. U slucaju da jedna od visokih ugovornih strana bude smatrala da su se bitno promijenile prilike u kojima je sklopljen ovaj Ugovor i da ga treba mijenjati, zapocet ce pregovore o njegovoj prilagodbi novim okolnostima.

Potpisano u Zagrebu, dne 18.prosinca 1996, u dva izvorna i jednako vjerodostojna primjerka na talijanskom i hrvatskom jeziku.

****

za Republiku Hrvatsku

J. Radic

2.

Ugovor izmedju Svete Stolice i Republike Hrvatske o dusobriznistvu katolickih vjernika pripadnika oruzanih snaga i redarstvenih sluzbi Republike Hrvatske

Sveta Stolica i Republika Hrvatska

zeleci na prikladan i trajan nacin urediti dusobriznicku skrb za vjernike katolike, pripadnike oruzanih snaga i redarstvenih sluzbi RH

dogovorili su se o slijedecem:

Clanak 1.

1. Sveta Stolica ce u Republici Hrvatskoj osnovati Vojni ordinarijat za dusobriznistvo katolickih vjernika, pripadnika oruzanih snaga i redarstvenih sluzbi RH.

2. Vojni ordinarijat koji se prema apostolskoj konstituciji Spirituali militum curae u kanonskom pravu izjednacuje s biskupijom, imat ce na celu biskupa vojnoga ordinarija. On ce imati sva prava i duznosti kao dijecezanski biskup.

3. Vojni ordinarij ce istodobno obavljati i sluzbu dijecezanskoga biskupa.

4. Vlast upravljanja(jurisdikcija) vojnoga ordinarija je osobna, redovna i vlastita, ali skupna s vlascu mjesnog ordinarija.

5. Vojni ordinarij je po pravu clan Hrvatske biskupske konferencije.

Clanak 2.

Vojnoga ordinarija ce imenovati Vrhovni Svecenik, prethodno o tome obavijestivsi Hrvatsku vladu.

Clanak 3.

Vojnom ce ordinariju prema kanonskim odredbama pomagati generalni vikar kojega ce sam odabrati, kao i vojni kapelani.

Clanak 4.

1. Prezbiterij Vojnoga ordinarijata sacinjavat ce dijecezanski i redovnicki svecenici, odredjeni za dusobriznistvo vojske i redarstvenih sluzbi, uz prethodno dopustenje vlastitog dijecezanskog biskupa, odnosno redovnickoga poglavara.

2. Clanovi svjetovnoga klera moci ce biti inkardinirani u vojni ordinarijat, prema propisima kanonskog prava.

3. Svecenici koji su za stalno odredjeni za dusobriznistvo vojske i redarstvenih sluzbi, tako da im to bude glavna sluzba, nazivat ce se kapelani vojnog ordinarijata, imat ce kanonska prava i duznosti kao i zupnici i zupni vikari.

4. Vojni ordinarij, po potrebi i u dogovoru s mjerodavnim biskupom ili redov-nickim poglavarom, moci ce traziti svecenike i redovnike za povremenu ili vremenski ogra-nicenu sluzbu u Vojnom ordinarijatu.

Clanak 5.

Prema odredbama kanonskog prava pod jurisdikciju Vojnog ordinarijata pripadaju:

a) vojnici i pripadnici redarstvenih sluzbi, te druge osobe stalno zaposlene u oruzanim snagama i red. sluzbama RH.

b) clanovi njihovih obitelji, to jest bracni drugovi i njihova djeca, pa i ona koja su punoljetna ako zive s roditeljima u istome domu, kao i njihova rodbina i ostale osobe koje s njima dijele isto prebivaliste.

c) kadeti vojnih skola i skola redar. sluzbi, kao i oni koji obavljaju sluzbu u vojnim ustanovama ili ustanovama redar. sluzbi.

d) svi vjernici, muskarci i zene, pa bili i clanovi neke redovnicke ustanove, koji stalno obavljaju sluzbu koju im je povjerio vojni ordinarij ili im je za nju dao svoju suglasnost.

Clanak 6.

1. Svi djelatnici Vojnog ordinarijata kao stalni kapelani ili svecenici koji su na ispomoc, zadrzavsi stanje vlastito svojemu stalezu, u pastoralnom radu uklopit ce se u vojnu sredinu i sluzit ce postojecim ustrojem oruzanih snaga RH.

2. Kapelani i svi djelatnici Vojnog ordinarijata obavljat ce svoju sluzbu postujuci pravila vojnih vlasti i vlasti redarstvenih sluzbi, prema odredbama kanonskog prava u skladu s odredbama Vojnog ordinarija.

3. Ako bi clan klera Vojnog ordinarijata morao biti podvrgnut stegovnim mjerama vojne naravi, nadlezni zapovjednik poduzet ce predvidjene korake uz prethodni dogovor s Vojnim ordinarijem; on ce obavijestiti vojnu vlast o mozebitim
kanonskim kaznenim mjerama koje je poduzeo u odredjenim slucajevima.

Clanak 7.

Vojni ordinarij ce slobodno komunicirati s kapelanima i s drugim djelatnicima u dusobriznistvu Vojnog ordinarijata, slat ce im pogodne upute o toj sluzbi i od njih ce traziti povremene izvjestaje o obavljanju njihove sluzbe.

Clanak 8.

Vojni ordinarijat ce svoje sjediste imati u Zagrebu.

Clanak 9.

1. Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova brinut ce se za materijalno uzdrzavanje osoblja Vojnog ordinarijata.

2. Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova osigurat ce materijalne uvjete potrebne za djelovanje Vojnog ordinarijata, prije svega dolicno sjediste Vojnog ordinarija i njegove kurije, te prikladna mjesta za bogostovlje.

Clanak 10.

Naknadnim sporazumom izmedju Vlade RH koju ce zastupati nadlezna ministarstva i Hrvatske biskupske konferencije priredit ce se pravilnik s razradjenim pojedinostima o djelovanju Vojnog ordinarijata.

Clanak 11.

Ako bi se pojavila kakva dvojba u tumacenju i provedbi ovog Ugovora, dvije ce visoke ugovorne strane uzajamnim dogovorom traziti pravedno rjesenje.

Clanak 12.

1. Ovaj ce Ugovor biti ratificiran prema pravnim propisima obiju visokih ugovornih strana i stupit ce na snagu u trenutku razmjene ratifikacijskih instrumenata.

2. U slucaju da jedna od ugovornih strana bude smatrala da su se bitno promijenile prilike u kojima je sklopljen ovaj Ugovor, zapocet ce pregovore o njegovoj prilagodbi novim okolnostima.

Potpisano u Zagrebu dne 18.prosinca 1996, u dva izvorna i jednako vjerodostojna primjerka na hrvatskom i talijanskom jeziku.

****

za Republiku Hrvatsku

J. Radic

3.

Ugovor izmedju Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima

Sveta Stolica i Republika Hrvatska

nastojeci odrediti pravni okvir odnosa izmedju Katolicke Crkve i Hrvatske Drzave,

*temeljeci se Republika Hrvatska na odredbama Ustava, posebno na clancima 40.i 41. o vjerskoj slobodi i slobodi savjesti, a Sveta Stolica na dokumentima Drugoga vatikanskog sabora i na odredbama kanonskog prava;

*imajuci u vidu nezamjenjivu ulogu katolicke Crkve u odgoju hrvatskoga naroda i njezinu povijesnu i sadasnju ulogu na drustvenom, kulturnom i obrazovnom po-drucju,

*svijesni da vecina gradjana Republike Hrvatske pripada Katolickoj Crkvi,

*pozivajuci se na medjunarodno priznata nacela o vjerskoj slobodi, dogovorili su se o slijedecem:

Clanak 1.

Republika Hrvatska i Sveta Stolica potvrdjujuci da su Drzava i Katolicka Crkva, svaka u svom poretku, neovisne i samostalne, obvezuju se da ce u medjusobnim odnosima potpuno postivati to nacelo te da ce medjusobno suradjivati u brizi za cjelovit duhovni i materijelni razvoj covjeka i u promicanju opceg dobra.

Clanak 2.

1. Republika Hrvatska priznaje javnu pravnu osobnost Katolicke crkve.

2. Republika Hrvatska priznaje i javnu pravnu osobnost svih crkvenih ustanova koje imaju takvu pravnu osobnost prema odredbama kanonskog prava.

3. Nadlezna crkvena vlast moze osnivati, mijenjati, dokidati ili priznavati crkvene pravne osobe, prema odredbama kanonskog prava. Ona o tome obavjestava nadlezno tijelo drzavne uprave radi njihova upisa u skladu s odgovarajucim drzavnim propisima.

Clanak 3.

Republika Hrvatska jamci Katolickoj Crkvi i njezinim pravnim i fizickim osobama slobodu opcenja i odrzavanja veza sa Svetom Stolicom, s biskupskim konferencijama drugih zemalja, s partikularnim crkvama te s ustanovama i osobama bilo u Drzavi bilo u inozemstvu.

Clanak 4.

Postujuci pravo na vjersku slobodu Republika Hrvatska priznaje katolickoj Crkvi i njezinim zajednicama bilo kojeg obreda slobodu vrsenja njezina apostolskog poslanja, posebno u onome sto se odnosi na bogostovlje, upravu, uciteljstvo i djelatnost drustava o kojima se govori u clanku 14.

Clanak 5.

Iskljucivo na nadleznu crkvenu vlast spada slobodno uredjivati vlastiti crkveni ustroj, osnivati, mijenjati i ukidati crkvene pokrajine, nadbiskupije, biskupije, apos- tolske administrature, teritorijalne prelature, opatije, osobne prelature, zupe, ustanove posvecenog zivota i druzbe apostolskog zivota te druge crkvene pravne osobe.

Clanak 6.

1. Katolicka je Crkva nadlezna za sva crkvena imenovanja i dodjelu crkvenih sluzbi, prema odredbama kanonskoga prava.

2. Imenovanja, premjestaj i smjena biskupa u iskljucivoj su nadleznosti Svete Stolice.

3. Sveta Stolica ce prije objavljivanja imenovanja dijecezanskih biskupa o tome na povjerljiv nacin obavijestiti hrvatsku Vladu.

Clanak 7.

1. Republika Hrvatska jamci Katolickoj Crkvi slobodu obavljanja bogostovlja.

2. Republika Hrvatska jamci nepovredivost mjesta za bogostovlje, crkava, kapela te crkvenih prostora.

3. samo zbog posebno vaznih razloga, te s izricitim pristankom crkvene vlasti ta mjesta mogu biti namijenjena u druge svrhe.

4. Nadlezna tijela RH mogu poduzeti sigurnosne mjere u tim mjestima i bez prethodne obavijesti nadleznih crkvenih vlasti, ako je to hitno zbog zastite zivota i zdravlja ili zbog spasavanja dobara posebne povijesne i kulturne vrijednosti.

5. Prije odrzavanja bogostovlja (kao u slucaju procesija, hodocasca i slicno) na ostalim mjestima, osim na oznacenim u stavku 2. mjerodavne crkvene vlasti obavijestit ce o tome nadlezne vlasti RH kojima je duznost osigurati javni red i jamciti sigurnost.

Clanak 8.

1. U slucaju sudske istrage o kleriku zbog mozebiti krivicnih djela predvidjenih krivicnim zakonikom, sudske vlasti ce o tome prethodno obavijestiti nadlezne crkvene vlasti.

2. Ispovjedna tajna je u svakom slucaju nepovrediva.

Clanak 9.

1. Neradni dani su nedjelje i slijedece svetkovine:

a) 1. sijecnja, Svetkovina svete majke bogorodice, -Nova Godina. b) 6. sijecnja, Bogojavljenje ili Sveta tri kralja.
c) Vazmeni ponedjeljak

d) 15. kolovoza, Velika Gospa. e) 1. studenoga, Svi sveti.
f) 25. prosinca, Bozic.

g) 26. prvi dan po Bozicu, Sv.Stjepan.

2. Ugovorne strane ce se dogovoriti o mogucim promjenama neradnih dana.

Clanak 10.

1. Crkvene pravne osobe mogu kupovati, posjedovati, koristiti ili otudjivati pokretna i nepokretna dobra, te stjecati i otudjivati imovinska prava, prema odredbama kanonskoga prava i zakonodavstva RH.

2. Pravne osobe iz stavka 1. ovoga clanka mogu osnivati zaklade. Djelatnost tih zaklada, s obzirom na gradjanske ucinke, ravna se prema odredbama zakonodavstva RH.

Clanak 11.

1. Katolicka Crkva ima pravo graditi crkve i crkvene zgrade te povecavati i preuredjivati vec postojece, prema zakonodavstvu RH.

2. Dijacezanski biskup odlucuje o potrebi izgradnje crkvenog objekta i izabire lokaciju u dogovoru s nadleznim tijelima RH.

3. Nadlezna tijela Republike Hrvatske nece uzeti u obzir molbe za lokacije crkvenih objekata bez prethodnog pismenog pristanka dijacezanskog biskupa.

Clanak 12.

1. Katolickoj je Crkvi zajamcena sloboda tiska, tiskanje i sirenje knjiga, novina, casopisa, te druge djelatnosti povezane s njezinim poslanjem.

2. Katolicka crkva ima pristup i na drzavna sredstva javnog priopcivanja (novine, radio, televizija). Ona ima takodjer pravo osnivati i obavljati djelatnosti radija i televizije u skladu s odredbama zakonodavstva RH.

Clanak 13.

1. Kanonska zenidba od trenutka sklapanja ima gradjanske ucinke prema odredbama zakonodavstva RH ako ugovorne stranke nemaju civilne zapreke i ako su ispunjeni propisi predvidjeni odredbama zakonodavstva RH.

2. Nacin i rok upisa kanonske zenidbe u drzavne matice vjencanih propisuje zakonodavstvo RH.

3. Priprava za kanonsku zenidbu obuhvaca pouku buducih supruznika o crkvenom nauku glede uzvisenosti sakramenta zenidbe, navlastito o njezinoj jednosti i nerazrjesivosti i o gradjanskim ucincima zenidbe sukladno sa zakonodavstvom RH.

4. Odluke crkvenih sudova o nistavosti zenidbe i odluke vrhovne vlasti Crkve o razrjesenju zenidbenog veza, dostavljaju se nadleznome drzavnom sudu radi primjene gradjanskih ucinaka odluke u skladu s odredbama zakonodavstva RH.

Clanak 14.

1. Republika Hrvatska priznaje pravo vjernika da osnivaju drustva s ciljevima koji su vlastiti Crkvi. Sto se tice gradjanskih ucinaka njihova djelovanja, ta se drustva ravnaju prema odredbama zakonodavstva RH.

2. Republika Hrvatska jamci katolicima i njihovim drustvima i ustanovama potpunu slobodu djelovanja i javnog nastupa, bilo usmeno bilo pismeno.

Clanak 15.

Katolicka crkva ima pravo osnivati obrazovne ustanove bilo kojega stupnja i njima upravljati prema vlastitim pravilima, postujuci odredbe zakonodavstva RH.

Clanak 16.

1. Republika Hrvatska priznaje i jamci Katolickoj Crkvi pravo na dusobriznistvo vjernika koji se nalaze u zatvorima, bolnicama, sirotistima i u svim ustanovama za zdravstvenu i drustvenu skrb, bilo da su javnog ili privatnog znacenja.

2. Dusobriznicka djelatnost u navedenim ustanovama koje su javnog znacenja, bit ce uredjena posebnim ugovorom izmedju nadleznih crkvenih vlasti i tijela RH.

Clanak 17.

1. Katolicka crkva moze slobodno organizirati ustanove koje ce osiguravati karitativno djelovanje i drustvenu skrb, u skladu s odgovarajucim drzavnim propisima.

2. Crkvene ustanove za karitativno djelovanje i skrb ili ustanove koje ovise o Crkvi djeluju prema vlastitim statutima te imaju ista prava i povlastice koje imaju i drzavne ustanove osnovane u tu svrhu.

3. Katolicka Crkva i RH dogovorit ce se o medjusobnoj suradnji vlastitih ustanova za karitativno djelovanje i drustvenu skrb.

4. Nadlezna tijela Republike Hrvatske i nadlezne crkvene vlasti medjusobnim ce dogovorom odrediti novcanu pomoc koju ce RH davati ustanovama Katolicke crkve koje su u sluzbi opceg dobra drustva.

5. Sto se tice gradjanskih ucinaka, ustanove iz stavka 1. ovog clanka ravnat ce se prema odredbama zakonodavstva RH.

Clanak 18.

1. Republika Hrvatska i Sveta Stolica u medjusobnom ce dogovoru, diplomatskim putem, rijesavati dvojbe ili teskoce koje bi mogle nastati glede tumacenja ili primjene odredbi ovog Ugovora.

2. Mjesovita komisija, sastavljena od predstavnika dviju Strana, raspravljat ce o svim pitanjima od zajednickog interesa koja ce zahtijevati nova ili dodatna rjesenja, te ce svoje prijedloge podastrijeti mjerodavnim Vlastima na odluku.

Clanak 19.

1. Ovaj ce Ugovor biti ratificiran prema pravnim propisima visokih ugovornih strana i stupit ce na snagu u trenutku razmjene ratifikacijskih instrumenata.

2. U slucaju da jedna od visokih ugovornih Strana bude smatrala da su se bitno promijenile prilike u kojima je sklopljen ovaj Ugovor, tako da ga treba mijenjati, zapocet ce odgovarajuce pregovore.

Potpisano u Zagrebu, dne 18.prosinca 1996, u dva izvorna i jednako vjerodostojna primjerka na hrvatskom i talijanskom jeziku.

****

za Republiku Hrvatsku

J. Radic

4.

Ugovor izmedju Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima

Sveta Stolica i Republika Hrvatska

u skladu s odredbama Ugovora izmedju Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima;

Katolicka Crkva u nastojanju da u Republici Hrvatskoj osigura materijalne uvjete za pastoralno djelovanje u skladu s odredbama Drugoga vatikanskog sabora i kanonskih propisa;

Republika Hrvatska na temelju odredaba Ustava i odgovarajucih zakona;

Republika Hrvatska s obzirom na veliku ulogu Katolicke Crkve u drustvenoj, odgojnoj, kulturnoj i karitativnoj djelatnosti;

dogovorile su se o slijedecem:

Clanak 1.

1. Pravne osobe Katolicke Crkve, u skladu s odredbama kanonskog prava, mogu slobodno primati milostinju i darove vjernika te prihvacati druge uobicajene oblike prinosa vjernika za uzdrzavanje crkvenih ustanova.

2. Na primanja iz stavka 1. ovoga clanka ne primjenjuju se odredbe poreznoga sustava Republike Hrvatske.

Clanak 2.

U zelji da financiranje Katolicke Crkve bude uredjeno na suvremen i djelotvoran nacin, u skladu s demokratskim drustvenim ustrojem, Republika Hrvatska se obvezuje da ce:

1. a) Katolickoj Crkvi vratiti imovinu koja joj je oduzeta u vrijeme jugoslavenske komunisticke vladavine, a koju je moguce vratiti prema zakonskim odredbama.

b) naci odgovarajucu zamjenu za dio dobara koji nije moguce vratiti;

c) isplacivati pravnim osobama Katolicke Crkve naknadu u novcu za ostalu imovinu koja nece biti vracena;

2. priznajuci opce drustveno vrijedan rad Katolicke crkve na kulturnom, odgoj- nom, drustvenom i etickom polju osiguravati joj odredjen godisnji novcani iznos.

Clanak 3.

1. Republika Hrvatska se obvezuje da ce katolickoj crkvi, u razumnom roku, vratiti u naravi imovinu koju je moguce vratiti prema zakonskim odredbama.

2. U roku od 6 mjeseci po stupanju na snagu ovoga Ugovora, mjesovito povjerenstvo sastavljeno od jednakog broja predstavnika Vlade RH i Hrvatske biskupske konferencije, priredit ce popis imovine koja ce biti vracena, s naznakom roka povratka.

Clanak 4.

Republika Hrvatska u dogovoru s mjerodavnim vlastima katolicke crkve u skladu sa zakonskim odredbama, izvrsit ce prikladnu zamjenu za dio dobara koja nije u stanju vratiti Crkvi. Zamjenu dobara i rokove takodjer ce utvrditi mjesovito povjerenstvo u roku od godine dana od stupanja na snagu ovoga Ugovora.

Clanak 5.

1. Republika Hrvatska ce pravnim osobama Katolicke crkve od godine 2000.,kao naknadu za oduzeta dobra koja nije moguce vratiti, isplacivati primjerenu novcanu naknadu u cetiri godisnja obroka.

2. Ukupan iznos naknade za oduzetu imovinu, koja ce se isplacivati u novcu, utvrdit ce crkveno-drzavno povjerenstvo strucnjaka na temelju procjene vrijednosti tih dobara, a u skladu sa zakonskim odredbama, najkasnije u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovoga Ugovora.

3. Mjerodavno tijelo RH isplacivat ce Katolickoj crkvi novcani iznos svaka tri mjeseca na racun Sredisnjeg fonda Hrvatske biskupske konferencije za crkvene ustanove. Sredisnji fond ce dospjeli iznos dostavljati (nad)biskupijama te ustanovama posvecenog zivota i druzbama apostolskog zivota, na temelju vrijednosti oduzete imovine.

Clanak 6.

1. Republika Hrvatska sukladno Ustavu i odgovarajucim zakonima priznaje opce drustveno vrijedan rad Katolicke crkve u sluzbi gradjana na kulturnom, odgojnom i etickom polju (usp. cl.2./st.2. ovoga Ugovora).

2. Da bi Katolicka crkva mogla na dolican nacin nastaviti svoje djelovanje RH ce joj mjesecno davati iz godisnjeg drzavnog proracuna iznos koji odgovara dvjema prosjecnim bruto placama pomnozenim s brojem zupa koje postoje u RH na dan stupanja na snagu ovoga Ugovora.

3. Hrvatska biskupska konferencija ce svake godine do 1. prosinca dostaviti ovlastenome drzavnom uredu popis novih ili ukinutih zupa kako bi se cinjenicno stanje moglo uskladiti s odredbom iz stavka 2. ovoga clanka. U taj popis nece ulaziti novoosnovane zupe koje u gradu broje manje od 3000 vjernika, a na selu manje od 1000 vjernika.

4. U novcani iznos o kojemu se govori u stavku 2. ovoga clanka osim troskova za uzdrzavanje klera i drugih crkvenih sluzbenika, ukljuceni su i troskovi izgradnje i uzdrzavanje crkava i pastoralnih sredista koji nisu u popisu spomenika kulture, te doprinos za karitativnu djelatnost Katolicke crkve.

5. Oznaceni ce se iznos dostavljati mjesecno Sredisnjoj ustanovi Hrvatske biskupske konferencije za uzdrzavanje klera i drugih crkvenih sluzbenika.

6. Mjerodavne vlasti Crkve i RH pri odredjivanju spomenutoga novcanoga iznosa imali su na umu postotak gradjana RH koji se izjasnjavaju katolicima.

Clanak 7.

1. Hrvatska biskupska konferencija radi pravicne rasporedbe navedenih novcanih sredstava, osnovat ce Sredisnju ustanovu za uzdrzavanje klera i drugih crkvenih sluzbenika. Isto ce uciniti i sve (nad)biskupije za svoje podrucje.

2. Navedene ustanove duzne su postivati zakone RH o financijskom poslovanju.

Clanak 8.

1. Ustanove za uzdrzavanje klera i drugih crkvenih sluzbenika osiguravat ce nov- cana sredstva za mjesecne prihode klera i crkvenih sluzbenika koji rade u pastoralu, imajuci na umu nacela pravednosti i crkvenog zajednistva.

2. Sto se tice gradjanskih prava i obveza, navedene ustanove ce se ravnati po drzavnim propisima. U drugim ce se stvarima ravnati po crkvenim propisima.

Clanak 9.

Radi rjesavanja pitanja mirovinskog osiguranja clanova klera, redovnika i redovnica koji su navrsili 65 godina zivota, a cije mirovinsko osiguranje do sada nije sustavno rijeseno, RH ce tijekom prvih deset godina primjene ovog Ugovora novcani iznos o kojem se govori u cl. 6. ovoga Ugovora isplacivati uvecan za 20%.

Clanak 10.

1. Pravne osobe Katolicke crkve u odnosu na porezni sustav smatrat ce se neprofitnim ustanovama.

2. Odredba iz stavka 1. ovoga clanka ne primjenjuje se na profitne djelatnosti pravnih osoba Katolicke crkve.

Clanak 11.

Na preporuku dijecezanskog biskupa drzavne ce vlasti svake godine razmatrati, odobriti i financijski pomagati posebne programe i projekte pravnih osoba Katolicke crkve, koji su korisni za opce dobro.

Clanak 12.

1. Planovi razvoja gradova i mjesta, na prijedlog dijecezanskog biskupa, predvidjet ce prikladne lokacije za izgradnju novih crkava i crkvenih zgrada potrebnih za bogosluzje i pastoralni rad (usp. cl. 11. Ugovora izmedju svete stolice i RH o pravnim pitanjima).

2. Buduci da pastoralna sredista osiguravaju javnu sluzbu korisnu drustvenoj sredini, mjerodavna tijela pridonosit ce izgradnji i obnovi crkvenih zgrada prema svojim mogucnostima.

Clanak 13.

1. U skladu sa stavkom 1.clanka 15. ovaj ce se Ugovor poceti primjenjivati prve proracunske godine nakon njegova stupanja na snagu.

2. Mjesovito povjerenstvo ce dogovoriti pojedinosti u svezi s primjenom navedenih nacela.

Clanak 14.

Sveta Stolica i RH zajednickim ce dogovorom rjesavati moguce dvojbe ili poteskoce koje bi mogle nastati u svezi s tumacenjem ili provodjenjem bilo koje tocke ovoga Ugovora.

Clanak 15.

1. Ovaj ce Ugovor biti ratificiran prema pravnim propisima visokih ugovornih Strana i stupit ce na snagu u trenutku razmjene ratifikacijskih isprava.

2. Ako bilo koja od visokih ugovornih Strana bude smatrala da su se bitno promijenile prilike u kojima je sklopljen ovaj Ugovor, tako da ga treba mijenjati, zapocet ce pregovore o njegovoj prilagodbi novim okolnostima.

Potpisano u Zagrebu, 9. listopada 1998., u dva izvorna i podjednako vjerodostojna primjerka na hrvatskom i na talijanskom jeziku.

****

za Republiku Hrvatsku

dr. Jure Radic

Napomena: za Svetu Stolicu sve Ugovore je potpisao +Giulio Einaudi.

Komentari

Još jedan ugovor - o katoličkom vjeronauku

Spomenula bih još jedan genijalni ugovor - http://www.hbk.hr/?type=dokument&ID=35

Želim biti čim sigurnija da će ga oni koji prate ovu temu pročitati, pa ga c/p ovdje:

Ugovor između Vlade RH i HBK
o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u javnim predškolskim ustanovama

Na temelju članka 2. Zakona o potvrđivanju ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture ("Narodne novine", Međunarodni ugovori, br. 2/97) Vlada Republike Hrvatske i Hrvatska biskupska konferencija zaključuju ovaj

Ugovor

o katoličkom vjeronauku u javnim školama
i vjerskom odgoju u javnim predškolskim ustanovama

Članak 1.

(1) Katolički vjeronauk u javnim osnovnim i srednjim školama obvezni je predmet za one učenike koji ga izaberu.

(2) O izboru katoličkog vjeronauka kao obveznog predmeta daje se pisana izjava ravnatelju škole.

(3) Za učenika u dobi do 15 godina izjavu iz stavka 2. ovoga članka daje roditelj odnosno skrbnik, a za učenika starijeg od 15 godina izjavu daje učenik i roditelj odnosno skrbnik.

(4) Nastava katoličkog vjeronauka u javnim osnovnim i srednjim školama izvodi se pod istim uvjetima pod kojima se izvodi nastava ostalih obveznih predmeta, napose s obzirom na položaj vjeronauka unutar rasporeda sati.

(5) Za formiranje razrednoga odjela odnosno odgojno-obrazovne skupine za izvođenje nastave katoličkoga vjeronauka u redovitim prilikama mora biti najmanje sedam (7) učenika.

(6) Vjerski odgoj u javnim predškolskim ustanovama izvodi se za djecu čiji roditelj odnosno skrbnik o tome dade pismenu izjavu ravnatelju predškolske ustanove.

Članak 2.

Mjerodavne školske i crkvene vlasti dužne su učenicima i njihovim roditeljima odnosno skrbnicima pri donošenju odluke o pohađanju katoličkog vjeronauka pravodobno pružiti potrebne obavijesti o njegovoj svrsi, sadržaju i ciljevima.

Članak 3.

(1) U javnim osnovnim i srednjim školama nastava katoličkoga vjeronauka izvodi se u okviru nastavnog plana i programa s dva (2) školska sata tjedno.

(2) Katolički vjerski odgoj u javnim predškolskim ustanovama izvodi se u okviru cjelokupnog odgoja prema programu katoličkoga vjerskog odgoja predškolske djece.

(3) Nastavne planove i programe katoličkog vjeronauka za javne osnovne i srednje škole te program katoličkoga vjerskog odgoja za javne predškolske ustanove izrađuje Hrvatska biskupska konferencija.

(4) Nastavne planove i programe iz stavka 3. ovoga članka na prijedlog Hrvatske biskupske konferencije donosi Ministar prosvjete i športa.

Članak 4.

(1) Vjeronaučni udžbenici školski su udžbenici koji su u svemu izjednačeni sa školskim udžbenicima za obvezni predmet, s time da moraju imati odobrenje Hrvatske biskupske konferencije, što mora biti navedeno u impresumu udžbenika.

(2) Ako za isti razred odnosno za isti odgojno-obrazovni stupanj više vjeronaučnih udžbenika dobije odobrenje dijecezanskog biskupa i suglasnost Hrvatske biskupske konferencije, o njihovu izboru, uz prethodno mišljenje roditelja odnosno skrbnika učenika, odlučuje vjeroučitelj.

Članak 5.

(1) Katolički vjeronauk odnosno vjerski odgoj izvode osobe kojima je dijecezanski biskup izdao ispravu o kanonskome mandatu (missio canonica) i koji ispunjavaju potrebne uvjete u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske.

(2) Kad mjerodavne školske i crkvene vlasti utvrde potrebu, dijecezanski biskup određuje prikladnu osobu za izvođenje vjeronauka odnosno vjerskog odgoja.

(3) Isprava o kanonskom mandatu (missio canonica) za poučavanje katoličkoga vjeronauka odnosno vjerskoga odgoja ima učinak dok je dijecezanski biskup ne opozove.

(4) Dijecezanski biskup ima pravo svojim dekretom opozvati kanonski mandat (missio canonica) za poučavanje katoličkoga vjeronauka odnosno vjerskoga odgoja zbog nedostatka s obzirom na ispravnost naučavanja i s obzirom na osobno ćudoređe.

Članak 6.

(1) Nastavu katoličkoga vjeronauka u javnim osnovnim i srednjim školama mogu izvoditi:

- diplomirani teolozi odnosno vjeroučitelji s ekvivalentnom visokom teološkom stručnom spremom (VII/I)

- diplomirani katehete odnosno vjeroučitelji s ekvivalentnom visokom stručnom spremom iz religiozne pedagogije i katehetike (VII/I).

(2) Nastavu katoličkoga vjeronauka u svim razredima javne osnovne škole mogu izvoditi i katehete kojima se diplomom priznaje viša stručna sprema iz religiozne pedagogije i katehetike, odnosno vjeroučitelji s ekvivalentnom višom stručnom spremom (VI), uz uvjet da su svoje teološko-katehetsko školovanje završili do kraja 1998. godine.

(3) Nastavu katoličkoga vjeronauka u odjelima razredne nastave mogu izvoditi i katehete odnosno vjeroučitelji koji imaju diplomu ili ekvivalentnu ispravu o srednjoj stručnoj spremi (IV) iz religiozne pedagogije i katehetike, uz uvjet da su svoje teološko-katehetsko školovanje završili prije uvođenja vjeronauka u hrvatski školski sustav (škol. god. 1991/92.).

(4) Vjerski odgoj u javnim predškolskim ustanovama mogu izvoditi:

- odgojitelji predškolske djece, pod uvjetom da uz stručnu spremu utvrđenu propisima Republike Hrvatske imaju i dostatnu teološko-katehetsku, psihološko-pedagošku i didaktičko-metodičku spremu u vjerskom odgoju

- osobe iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka pod uvjetom da su dostatno osposobljene za vjerski odgoj djece predškolske dobi, o čemu ocjenu donosi dijecezanski biskup.

(5) Iznimno kad se za izvo|enje nastave katoličkoga vjeronauka u javnoj osnovnoj ili srednjoj školi odnosno vjerskoga odgoja u javnoj predškolskoj ustanovi ne može osigurati odgovarajuća osoba u smislu stavka 1., 2., 3. odnosno 4. ovoga članka, nastavu vjeronauka odnosno vjerski odgoj može izvoditi i druga osoba ako joj dijecezanski biskup izda ispravu o kanonskome mandatu (missio canonica).

Članak 7.

Hrvatska biskupska konferencija dostavlja Ministarstvu prosvjete i športa popis crkvenih učilišta na kojima se stječu navedeni obrazovni stručni naslovi, te izvješćuje o svim promjenama u svezi s time.

Članak 8.

O trajnom stručnom usavršavanju vjeroučitelja brinut će se Hrvatska biskupska konferencija u suradnji s Ministarstvom prosvjete i športa.

Članak 9.

Na polaganje stručnoga ispita i napredovanje u zvanje mentora i savjetnika, u načelu vrijede analogni uvjeti i postupci propisani odgovarajućim pravilnicima Ministarstva prosvjete i športa. Specifičnosti pak tih uvjeta i postupaka preciziraju se posebnim pravilnicima odobrenima od Ministarstva prosvjete i športa i Hrvatske biskupske konferencije.

Članak 10.

(1) Hrvatska biskupska konferencija po Nacionalnom katehetskom uredu stručno vodi, promiče i usklađuje cjelokupni katolički vjerski odgoj i naobrazbu, trajno stručno usavršavanje vjeroučitelja te njihovo napredovanje u zvanje mentora i savjetnika.

(2) Pri Nacionalnom katehetskom uredu djeluju viši savjetnici za vjerski odgoj u javnim predškolskim ustanovama te za vjeronauk u javnim osnovnim i srednjim školama, koje imenuje Hrvatska biskupska konferencija.

(3) Dijecezanski biskup preko savjetnikâ za vjeronauk u školama koji djeluju pri dijecezanskim katehetskim uredima vodi brigu o izvođenju katoličkoga vjerskog odgoja u javnim predškolskim ustanovama i nastave katoličkoga vjeronauka u javnim osnovnim i srednjim školama.

Članak 11.

(1) Katoličke vjerske tradicije duboko su ukorijenjene u hrvatskoj kulturnoj baštini, što će se u javnom hrvatskom školstvu uzimati u obzir, napose u provođenju prikladnih vjersko-kulturnih inicijativa i programa, koje uz školstvo obuhvaćaju najrazličitija područja društvenoga i kulturnog života.

(2) Bogoštovni čini redovito se slave u crkvenim prostorima, s time da se, u dogovoru sa školskim vlastima, u osobitim prilikama i okolnostima mogu slaviti i u školskim prostorima. Sudjelovanje učenika i učitelja u tim bogoštovnim činima slobodno je. Suglasnost za obavljanje bogoštovlja u školskim prostorima daje ravnatelj škole.

(3) Za vrijeme pastirskog pohoda dijecezanskog biskupa župi, škola će učenicima i učiteljima koji to žele omogućiti susret s njime u školskim prostorijama.

Članak 12.

Župnici, zbog naravi svoje službe, imaju pravo izvoditi nastavu katoličkog vjeronauka u školi i s nekoliko sati tjedno.

Članak 13.

Za rješavanje svih pitanja koja bi se otvorila primjenom ovoga ugovora te koja bi zahtijevala nova ili dodatna rješenja, Vlada Republike Hrvatske i Hrvatska biskupska konferencija imenovat će povjerenstvo sastavljeno od jednakog broja predstavnika Republike Hrvatske i Katoličke Crkve.

mr. Božidar Pugelnik, v.r.
Msgr. Josip Bozanić, v.r.

za Vladu Republike Hrvatske
za Hrvatsku biskupsku konferenciju
---------------------------------------------------
Evo, malo to prožvačite, pa ćemo komentirati...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

ma već to žvaćem...

1. pri upisivanju u školu vjeronauk se mogao prihvatiti na svih 8 razreda bez mogućnosti odustajanja
2. u nekom trenu to je pravilo prestalo vrijediti vjeronauk postaje izborni predmet (tek ove godine razrednica daje tu informaciju) hm.. kako sad to??
3. svi izborni predmeti održavaju se u suprotnoj smjeni
4. izborni predmet vjeronauk se jedini održava u istoj smjeni
pogađate?
ne, nije predsat, nije prvi sat, nije ni zadnji, ne, ne samo njoj - NIKOME!
Kroz svih 8 godina škole!
Svima je vjeronauk usred satnice; škola ima 40 razreda i 4 vjeroučitelja!

Još par mjeseci, pa ću napokon i ispljunuti!

Tko je glasao

Bauljanje sekularne države

Mene toliko i ne zanimaju sami ugovori - oni uostalom nadilaze moje razumijevanje u pravnom smislu i pametnije mi je da petljanje oko toga prepustim "struci"...

Ono što me puno više brine je - sekularna država na djelu (a mi po Ustavu jesmo sekularna država) i "sekularni" građani na djelu (kojih, kao što znamo - ima).

Što se tiče specifično ovog ugovora (a ponajviše me "žulja" kao majku školaraca), svjedoci smo posebno benevolentne uloge škola prema crkvi, čak i više nego što je obavezna prema ugovoru.
Nabacat ću samo par primjera sekularne države na djelu koji mi trenutno padaju na pamet:
- u svih ovih 20 godina škola nije pronašla rješenje za učenike koji ne pohađaju vjeronauk - oni i nadalje najčešće bauljaju hodnicima. Ovaj gornji ugovor ne obvezuje školu da "omogući učenicima koji ne pohađaju vjeronauk bauljanje hodnicima". Sekularna država ima obvezu pobrinuti se na adekvatan način za sekularne građane (učenike) - to opet nije bauljanje hodnicima. Mislim da je država tu kriva barem prema Zakonu o suzbijanje diskriminacije (http://www.ombudsman.hr/propisi/111-zakon-o-suzbijanju-diskriminacije.html)
- U nekim detaljima, naša sekularna država benevolentno ignorira izričito kršenje ugovora - ja npr. nikad nisam dobila nikakvu izjavu koju trebam potpisati da bi mi dijete bilo uključeno u program vjeronauka - u vrtiću!
- Nametanjem etike u srednjim školama (nemam ništa protiv etike kao takve) kao jedinu "izbornu" alternativu katoličkom vjeronauku, implicira se da djetetu koje ne pohađa vjeronauk kao garanciju odgoja i obrazovanja u moralnom i etičnom smislu, treba napuniti glavu kakvim-takvim etičkim i moralnim normama, jer bi eto bez toga valjda mogli ostati neetični i nemoralni.
- Prema ugovoru, škole mogu ali i ne moraju dozvoliti blagoslivljanje kruha, obilježavanje Adventa i druga petljanja crkvenjaka u rad škole - one to redovito dozvoljavaju.
- Škola često ne pokaže sluha na nelogičnosti tipa - vjeronauk 6. sat, tjelesni 7.... jer se eto raspored ne može uskladiti da svi budu sretni. Istovremeno, učenici, čak i oni u višim razredima, ne mogu u tom periodu recimo skoknuti doma jer je "škola odgovorna da učenici tijekom nastave ne napuštaju školu". Bauljanje hodnicima - može!

A tek "sekularni" građani... Ovo mi uvijek digne tlak! Evo samo jedne ilustracije:
- Masa, ali doista MASA roditelja (spremna sam tvrditi - preko 50%) smatra da u školi ne bi trebalo biti vjeronauka! Ali, ali, ali... (adfil:)...
Koja je alternativa? Zar bauljanje hodnicima? Bolje da mi onda sjedi na satu vjeronauka i ne radi gluposti.
Međutim:
Kad bi u svakom razredu bilo recimo 40% učenika koji se nisu izjasnili za pohađanje vjeronauka, pa kad bi školom bauljalo 10, a ne 5 učenika, stvar bi ipak dobila na težini i škola bi morala pronaći neko kvalitetno rješenje za njih.
Ti "sekularni" građani bez trunka građanske hrabrosti i odgovornosti, koji su poslali svoju djecu na vjeronauk "kojeg u školama ne bi trebalo biti" - zajebali su zapravo onu drugu djecu koja bauljaju...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

izvini Bigulice

ovo mi je zaista tesko prozvakati....nesto mi je bas bljutavo.
mozda budem mogla kasnije...
i dati komentar..

Ajme, pa koliko li samo tih dodatnih cjepidlacnih ugovora izmedju Vlade RH i HBK ima jos (osim onog "grandioznog" konkordata)??
nisam se time bavila pa ne znam, mozda netko zna?

Tko je glasao

NRP

Hvala što si stavila kopiju ugovora. Sad to mogu malo pručavat.
E sad ću postavit par pitanja ali molim članove pollitike da mi se ne smiju ili ne zajebavaju.
Zanima me vlasništvo nad nekretninama pogotovo zemljište (Šume, poljoprivredno zemljište itd).
Mislim da sam negdje u nekom komentaru pročitao gdje si napisala da je to vlasništvo Vatikana.
Molio bih i druge da mi to malo pojasne.
Interesira me:
Hvala

Tko je glasao

grdline

jedna stara izreka glasi: -nije sramota pitati i htjeti saznati, nego je sramota ne htjeti znati!

trazim svoj izvor sa informacijama o Vatikanu (svetoj stolici) kao nekretninskom "tajkunu"..

zasad se zadovolji i zabavi citanjem ovoga:

http://www.scribd.com/doc/26845492/Vatikanske-Milijarde-12

(obrati paznju na poglavlja 25, 26(narocito) i 27.

Tko je glasao

A evo i relativno friško...

Policija u Vatikanu: Papina banka pere prljavi novac i skriva transakcije - http://www.jutarnji.hr/vatikan--policijska-akcija--banka-benedikta-xvi--...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Nekretnine

I meni se čini da je netko spomenuo vlasništvo Vatikana nad nekretninama - ne znam da li se to odnosilo možda na ovo: Zadarska biskupija izuzeta iz HKC - http://www.057info.hr/vijesti/2010-01-30/vodio-je-borbu-za-ukidanje-stat....

U svakom slučaju, upravo je crkva najveći veleposjednik u Hrvata -
http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleVie...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Bigulice

Tako je, netko je spomenuo, mislim NRP. Možda se varam. Međutim to nije bitno.
Odgovora još nisam dobio.
Mislim da tu Vatikan ne može biti vlasnik.
Molio bih i Mraka da nešto napiše po ovom pitanju ako ima informacije.

grdi

Tko je glasao

Koji brzi zaborav

Formalni gruntovni vlasnici Crkvenih nekretnina su župe odn biskupije kao pravni subjekti u RH a ujedno su iste firme kćeri Sv.Stolice kao firme majke koja je međunarodno pravni subjekt. Kao primjer tog odnosa dao sam tekst o Zadarskoj nadbiskupiji u objavi "4.stupa vlasti" i možeš ga pročitati ovdje
A konačni vlasnici svega u RKC-u su Jezuiti!!!

Tko je glasao

Golgota

O Zadarskoj nadbiskupiji mi je više manje sve jasno. Ona je izuzetak, a ne pravilo. I nadam se da će se to riješiti.
Međutim mene je više interesiralo npr. prodaja crkvenog zemljišta i drugih nekretnina.
Koliko znam župe odnosno biskupije nisu samo formalni gruntovni vlasnici kao pravni subjekt.
Hoću reči da župe imaju samostalnost u upravljanju svojim nekretninama bez nekog velikog utjecaja svoje "majke" to jest Sv. Stolice. Ili imaš informacije da o svemu odlučuje Sv. Stolica.
Iz gospodarenja nekretninama u vlasništvu crkve nisam baš primjetio taj utjecaj na Splitsko-Makarsku nadbiskupiju (nadb. mons. Marin Barišić).

grdi

Tko je glasao

Jezuiti vrte svu imovinu KC-e

Grdi, nema ti tu velike filozofije - obrazac postupanja prema vlasništvu ti je korporativni. Kaj to znači!? To znači da o odlukama taktičkog (mjesnog - manje važnog) karaktera samostalno odlućuje stvarno nadležan pravni subjekt, dakle ili župnik ili biskup (mislim da imaju cenzus visine vrijednosti vlasništva do kojeg mogu samostalno odlučivati) a iznad toga odluku donosi najviši crkveni organ u državi uz konzultaciju glavnog financijaša u Vatikanu. Područje koje je u vlasništvu crkve ima jedan blagi oblik eksteritorijalnosti u odnosu na domicilnu državu. Naravno, u možebitnoj situaciji kada bi se sva imovina Crkve u Hrvatskoj prodala trećoj osobi o sudbini te love odlučio bi Vatikan jer katolička crkva u Hrvatskoj nije autokefalna (nije međunarodni pravni subjekt) već svoju kefalnost ostvaruje putem Sv.Stolice kao firme majke koja je strogo hijerahijski ustrojena.

Tko je glasao

Golgota

Hvala. Dalo bi se o tome puno raspravljati.

grdi

Tko je glasao

Put u pakao??

Ne znam da li su kritičari ovih ugovora svjesni da kritikom otvaraju si put u - pakao...?? Pazite, pržit ćete se u devetom krugu pakla jer sumnjate u usluge Svete stolice...i zanemarujete njen minuli i sadašnji rad za Hrvatsku.
Problem je i u tome što bi se s mnogima mogao i ja sresti u - paklu...

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

konkordati

vidim da su polliticari slabo upuceni u najbitnije stvari o Ugovorima izmedju neke drzave i Katolicke crkve (konkordati), pa imam zelju da ih malo pojasnim (za tu tematiku zainteresirala sam se jos 1998. i vise se posvetila istrazivanju po tom pitanju).
ovo je kratka kompilacija iz mnogih izvora koje sam pregledala.

evo najkracih mogucih pojasnjenja za one koje to zanima:

Konkordat strategija = trik trgovina nazvana -"vuk i crvenkapica"-

- konkordati su oblik ugovora izmedju neke drzave i Svete Stolice (Vatikan).
- to su ugovori izmedju 2 Vlade - crkvene i nacionalne civilne.
- Sveta Stolica (Sancta Sede) je teokracija, istovremeno Vlada RKC i drzave Vatikan (puni sluzbeni naziv joj je Stato Citta del Vaticano -S.C.V.- sto znaci drzava vatikanski grad) i to je njezina specificna jedinstvenost. teritorij joj obuhvaca samo vatikanski grad i najmanja je drzava na svijetu.
- zbog te njezine specificne pozicije konkordati imaju karakter medjunarodnih ugovora i kao takvi prednost da budu iznad nacionalnog zakonodavstva, a u rijetkim slucajevima cak i iznad nacionalnog Ustava.

Konkordat prolazi kroz 3 faze:

1) potpisivanje (koje nije obvezujuce)
2) ratifikacija od strane nacionalnog parlamenta (koja se moze otezati i odlagati neodredjeno vrijeme, sto ovisi o doticnoj drzavi potpisnici i situaciji u zemlji....ovakvo odgadjanje nije nikako u interesu Vatikana i stoga on pozuruje i forsira ratifikaciju svim raspolozivim sredstvima)
3) proglasenje o "stupanju na snagu" koje Vladi daje ovlasti za sprovodjenjem konkordata.
tako on postaje obvezujuci za drzavu koja ga je sklopila.

Dalje, ono sto je malo poznato, to je da konkordat koristi instrumentarij medjudrzavnog ugovora kako bi obvezao neku zemlju da privilegira instituciju KC i u tu svrhu Vatikan se perfidno poziva na "ljudska prava", "religioznu slobodu" (koja zapravo znaci katolicku slobodu) na "slobodu savjesti" (koja podrazumijeva slobodu katolicke savjesti).
Tako su konkordati snazan pravni instrument u rukama Vatikana za manipulaciju s ljudskim pravima i slobodom religije i savjesti, sto u biti znaci nametanje svega katolickog.

Nadalje, konkordat moze biti bazican dokument s opcim temeljnim regulativnim principima (clancima) koji opcenito definiraju temeljne stavke i tako ogranicavaju utjecaj i dominaciju KC u jednom drustvu). U tom slucaju je lakse i jednostavnije mijenjati takav konkordat.
A moze biti vrlo razradjen i iznijansiran dokument koji daje maksimalna i nekontrolirana prava i privilegije KC, uz masivne drzavne subvencije (kao sto je hrvatski konkordat) i koji je onda puno teze revidirati.
Time je kontroverzni brak izmedju 2 mocne institucije, Drzave i Crkve zapecacen! I samo Bog zna na koliko dugo vremena.

I sad se logicki postavlja ono neizbjezno pitanje - i sta sad?
Kako i kada je onda uopce moguce mijenjati, ili cak ukinuti takav Ugovor?
Odgovor je prilicno jednostavan - samo onda kad postoji jaka politicka volja one strane koja je takav konkordat i sklopila - da se to i ucini!
Kako? Tako da se u Vladi detaljno raspravi o svim mogucim dobicima i gubicima (ne kratko, nego dugorocnim) koji bi nastali revizijom, da se uzme u obzir i opce raspolozenje gradjana po tom pitanju i naravno postojeca ekonomska situacija i stanje u kojem se zemlja nalazi.
I onda krenuti u pregovore s Vatikanom i - ne popustati njegovim ucjenama i demagogijama.

Slobodne gradjanske drzave nisu imale, niti imaju velikih problema s time. Diktatorski sistemi poput hrvatskog (diktatura stranaka i njihovog sluganskog zakrzljalog Sabora) niti ne razmisljaju o izmjeni onoga sto je potpora njihovoj vlasti.

Dakle, u situaciji gdje postoji jaka politicka volja da se nesto promijeni i uskladi s opcim prilikama i klimom u zemlji i uz minimum postenja i moralnosti..promijeniti i prilagoditi novim prilikama, ili otarasiti se ovakvog Konkordata, ne predstavlja neki tako veliki problem, niti opasnost.

"Zamisljena opasnost (i problem) je razornija od stvarne".

Tko je glasao

Kolilo košta viza za raj ???

Bilo bi dobro da znamo kolko to košta pojedinačno svakog hrv.
More bit da i to nije neka lova. To što u svakom selu plaćamo
svećenika , u svakoj vojnoj jedinici vojnog ordinarija (ovo nisan sigur
da se tako zove) nije nešto strašno.
Skuplje nas dođe skoro sto iljada hdz-sdp neradnika i lopina
umreženih širom ružne naše nego svi ti popi skupa. Pa i ovi potpisnik
ugovora sa crkvom, drpija je više nego crkva. Da ne pominjem mudrinića,nadanića ,kerumića,linića... Dobija san debulecu pri samoj
pomisli na tu ekipu.
Osim toga kod nas su svi većinom katolici pa nek plaćaju. Da se mene pita nabija bi im još mjesečnu pristojbu sa uplatnicom , ono
ka ovoj televiziji.

ps.
Zaboravih da ti rečem da se ne jidiš na griottu. Jednom ričju ta mala
je čudo.

Tko je glasao

Sličnosti i razlike

Skuplje nas dođe skoro sto iljada hdz-sdp neradnika i lopina
umreženih širom ružne naše nego svi ti popi skupa

To što si rekao živa je istina, ali ipak postoji kvaka: ove nabrojane možemo teoretski i smijeniti (izborima ili nekim drugim efikasnim sredstvom), nova vlada može donijeti i neki drugačiji proračun, pravosuđe može sankcionirati lopovluk (mislim, govorim teoretski), ali ovi ugovori sa svetom stolicom su izgleda sveta krava, nešto kao Biblija - možemo o njima raspravljati, možemo ih tumačiti, ali ne daj bože da se slučajno ospore, ukinu ili izmijene. Zašto?

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Pa možemo i ovi ugovor

Pa možemo i ovi ugovor raskinut teorecki ako pređemo u budiste.
Ta vira nam više paše . Ima kaste ka i mi u hrvackoj i ima više puteva
prema nirvani . Moš ondak birat svoj put prema bogu . Ima čak i neki
puteljak prema bogu , kama sutra se naziva, taj bi bija dobar za ingrid,
jadranku i vlatku. Teorecki ,ako nam se zamiri ovaj papa , lako ćemo
prominit bandiru . Praktički nebi nam bilo prvi put, i ćao dragi vatikane.
Da san ka dite na spliskoj rivi viknuja da će propast komunizam
i opet doć vjeronauk u škole strpalo bi me u ludaru i skonča bi tamo.
I sad bi me ovi, šta ka nisu klero fašisti , poslali u vrapče kad bi im reka da ovi naši popi sve više kopiraju budiste. Ovi don Ivan drži
repeticije iz meditacije, oni don Sudac čini čudesa ka niki indiski guru,
a oni don Mateo pivač je specijalizira kama sutru. Da ne govorim o
onim hercegovačkim franjevcima što su se zakarali prije neku godinu
sa papom pa su rekli da će napustit vatikan ako ne bude po njihovom.
Najbolje je u ovim složenim situacijama držat se svog sveca i
j... se za katolike i katoličku crkvu. Držiš se recimo sv. Duje , čovika
od karaktera, taj te neće zajebat jerbo se dokaza ka pravi .Izili su ga
strašni lavi jerbo nije tija napustit svoju viru i svoj svit , a dokazano je
da su mu bezbožnici nudili mito . Nije da ti ga ja naturam , moš se ti
držat i sv. Josipa , to je oni sa ditetom u rukama i cvitom , nije ni on loš.

Tko je glasao

Pa možemo i ovi ugovor

Pa možemo i ovi ugovor raskinut teorecki ako pređemo u budiste

Evo, uskoro će popis stanovništva - odlična prilika da se mnogi izjasne za budiste, rastafarijance ili klingonce.

Time bi napravili presedan - rušenje međunarodnih ugovora običnim beningnim popisom stanovništva, u kojem ne bi više 90% ljudi bilo katolika.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

% katolika

gle, u cijeloj ovoj muljazi sa postotkom katolika zapravo bitno je to, koliko ih je voljno financirat svoju crkvu dobrovoljno ( usmjerenim crkvenim porezom, donacijama, milodarima..isl)?
koja vajda KC i od 99% katolika, ako njih pola ili vise nije voljno redovno dragovoljno financirati kler i sve ostalo?

Tko je glasao

Nema ništa od toga bit

Nema ništa od toga bit katolik je inn.

Vidi onog katolika rošina. Nisan gleda nediljom u 2 ali mi rekoše
kako je ispa duša od čovika. Čak u crkvi kupi lemozinu. Kod njega je
poštenje zastupljeno ka i kod svakog velikog splitskog katolika.
Nije ga stanković pita zašto je kerum da marjan uređivat njegovoj
firmi, a da je zato što je to bija uvjet da može proširit otel. Nije ga pita
ni za žnjan i dolazak pape u split. Tada su vriskali santo subito, kleli
se da će dignut na tom svitom mistu, di je santo subito govorija ,
križ koji će se vidit sa visa ćipo kroz spliska vrata. Ti veliki katolik
arhitekt od formata sa hdzom i grđevinarima napravija je apartmane
a posli ih legalizira ka stanove. Do tih stanova se dolazi preskačući
auta . Misto di je prije desetak godina bija santo subito služi isključivo
ka pišaonica za pase.
To njegovo i hdzovsko čudo od urbanizma može svak vidit
samo nek produži od one pol. postaje na trsteniku put mora.

Nije ni čudo što je u hrvackoj 90% katolika , neš ti .Obisiš
križ oko vrata, kupiš limozinu , drpneš di stigneš,ždereš di stigneš ispivaš nekoliko očenaša i faca si. Kad bolje pogledaš samo budala
u hrvackoj nije katolik.
Puno je teže bit muslimanski vjernik . Nemoš jest pancetu sa kapulom, rebarca sa fažolom , pršut i moraš cili misec gladovat dok
ne zađe sunce.
Budista je još najgore bit . Nemoš jes kravetinu i ne ideš
kod boga u slučaju smrtnog slučaja nego te jebe ona karma pa se
moš rodit ko konj ili vol . Zamisli umreš ka čovik , a budista si , i rodiš
se ka volina pa te ovi hdz katolici zavrte na ražnju prilikom proslave
obljetnice hdza u brnazima ili muću.
Viruj ti meni , ispita san ja sve te vire , najbolja je ova naša
katolička, a i nije baš komplicirana.

Tko je glasao

Ako bilo koja od visokih

Ako bilo koja od visokih ugovornih Strana bude smatrala da su se bitno promijenile prilike u kojima je sklopljen ovaj Ugovor, tako da ga treba mijenjati, zapocet ce pregovore o njegovoj prilagodbi novim okolnostima.

Tipa, ako Vatikan shvati da je kamatarenje naroda koji se bori sa svojom egzistencijom nesto zbog cega ce Crkva doci na zao glas, hoce li to biti povod Vatikanu da razmisli o promjeni ugovora ili Vatikan boli jedna stvar za poruku, s obzirom da je za Vatikan to ionako samo biznis?

Sta ce se dogoditi kada 70% javnossti pocne prezirati Crkvu i sve sto ima veze sa Crkvom? Hoce li i dalje gustat ovako kako danas gusta ili ce morati promijeniti pristup?

Tko je glasao

Hoklica je bitna - još ak je probušena!

Gale, nije vrag da ti je pobegla činjenica da Hrvatska nije sklopila ugovor s Vatikanom već sa Sv. Stolicom. Vatikan ti je teritorij a "Hoklica" međunarodni subjekt

Tko je glasao

Minuserima...

Jesu li ovo minusi autorici dnevnika, koja je citirala sadržaje ugovora, ili sadržajima tih ugovora?!?

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Bigulice

mislim da ce svaki iole razuman i priseban covjek itekako izminusirati sadrzaje tih ugovora.
(i usput navesti razlog svog minusa)
a sad, sto se tice minusa upucenih meni ..... to je vec sasma druga prica....

eto ti si se prisjetila da sam u svom prethodnom dnevniku o Ugovorima napisala, da cu ih naknadno zasebno staviti na pollitiku (zbog duzine teksta) pa su oni prema tome 2. dio/nastavak mog dnevnika.
hvala sto si to napomenula ostalima!

Tko je glasao

bit ću malo cinik, ali...

ne vidim nikakva razloga za minuse ovom upisu, osim ako nije previše protiv pravila pollitike. zašto ne bih saznao koliko nas je koštalo (i koštat će dok su na vlasti bezkičmenjaci bilo koje vrste) priznanje od strane Vatikana. ili, zašto i na osnovu čega me imaju pravo vrijeđati fizičke i moralne nakaze tipa kaćunko i slični jer nisam pripadnih njihove crkve. a pri tom mi to još i naplaćivati svojim povaštenim položajem. zašto nisu popisali svoje pripadnike (deklarirane katolike) pa njih neka deru za svoje dvorce, vojne ordinarijate i sl. zašto ne bih znao kako je onaj bogobojazni zubatac radić postao toliko "stručan" i nezamjenjiv u svakom projektu države i crkve (koje, opet, i ja djelomično MORAM financirati).
nema razloga za plač da nam je teško dok se mirimo s ovakvim stvarima i smatramo da je to nepromjenljivo - nigdje nisam vidio da jedna strana plaća penale ako otkaže ili promjeni ugovor (ili je to posebno, tajno dogovoreno?)
i btw. jedno škakljivo pitanje. postoje glasine (bog da mi prosti) da je crkva dobila neka dobra (nekretnine, zemljišta, i sl.) od države u razdoblju od 41-45, a koje su oduzeta građanima nepodobnih krvnih zrnaca za tadašnju vlast. zanima me je li se i na to razdoblje odnosi uredba (zakon) o povratu imovine prijašnjim vlasnicima...
jer, eto, kako stvari sada teku, u naglo nabujalom razumijevanju prema građanima srpske nacionalnosti, trebat ćemo platiti ili vratiti sve što se srušilo, napustilo, prodalo(!) a bilo je u njihovu vlasništvu. i pri tom, zahvaljujući 'rvatskom beskičmenjaštvu i poltronstvu (vladajućih) vjerojatno će biti ZABRANJENO ispitati na koji način je ta imovina uništena. sve su to divlji 'rvati popalili, ratna "dejstva" tu ne "vrede", zar ne. hm, možda bi mogli potpisati da smo dužni i obnavljati i ruševine po beogradu koje je NATO bombardirao, jer na kraju, to su među ostalim činili među ostalim i zato da nas obrane.
jer, 'ko je platio obnovu vukovara, kijeva, ruševina u zadru, šibeniku, itd. čini mi se, hrvatska. ko je to srušio? ako smo mi pristali na to da od nikoga ne tražimo naknadu, onda smo po logici stvari priznali da smo krivi što je to srušeno, pa smo sami i platili štetu...
da kapitaliziram, ima li itko na svijetu (a izgleda i šire) kome 'rvati nisu dužni ili kome se ne trebaju ispričavati i biti ponizni. jadno...
profesor

Tko je glasao

Vjerujem da je tekst

Vjerujem da je tekst vjerodostojan, ali nisam zapazio vaše mišljenje ili stav o njemu. Dajte ga pa ćemo moći polemizirati

Tko je glasao

lovac21

tekst je vjerodostojan, moze se provjeriti.

svoje misljenje i stav o tim Ugovorima vec sam dala u svom prethodnom dnevniku o njima, i barem u jos 50-tak mojih komentara na tu temu otkad sudjelujem na ovom blogu.
stoga bi bilo idiotski da ih opet iznosim.

ps. nisam zapazila tvoje sudjelovanje u komentarima na moj dnevnik....
otkud sad taj interes za polemiziranjem?

Tko je glasao

...polomiti i noge i ruke, da

...polomiti i noge i ruke, da ne kradu više nikad,
zaplijeniti prevarom (prevarama!) stečenu imovinu,
strpati u zatvore zbog miješanja u državne poslove,
zbog miješanja u obrazovanje djece,
zbog silovanja maloljetnika, zbog...

...jao ljudima koji dozvoljavaju kriminalcima, bandi, bilo koje
vrste da im odgajaju djecu i unuke...

...poželim, ponekad, da bog stvarno postoji, jer bih se
veselio kako bi taj tip razjebo bandu...

Tko je glasao

krasno

hvale vrijedan trud; šteta što ovdje ne možeš staviti prijepis kamiona eu akata na čije su potpisivanje pitali hrvatski narod kao i kod potpisa gornjega ugovora.
http://www.youtube.com/watch?v=QVeMBNB0cII&feature=related

Tko je glasao

Ako misliš da neki od tih

Ako misliš da neki od tih kamiona akata nisu u korist duhovnog i materijalnog prosperiteta nacije, slobodno ih stavi i komentiraj, dat ću ti plus!

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

bigi

za razliku od ovog ugovora, potpisivanjem pristupa u eu (naslijepo) prihvaćamo status maloga muje kojemu će propisivati kako će i kada pišati u wc-u.
za razliku od vatikana koji nas je priznao netom po osamostaljenju; eu je u to vrijeme slao samo "sladoledare" i čekao tko će pobijediti.

Tko je glasao

Robot

Svatko je tu imao svoje interese. Ja u principu tu "ruka ruku mije" spiku ne pušim. Uostalom, želiš li ti reći da nam je Vatikan davao podršku samo iz nekih svojih vlastitih interesa?

Ako već misliš da nešto dugujemo Vatikanu, onda da te pitam - do kada? Jel' 20 godina dosta? I ako misliš da nije - koliko još? I zašto?

Uostalom, zašto misliš da bi se HKC i Vatikan trebao bojati ukidanja ovakvih povlastica u zemlji u kojoj se toliki ogroman broj stanovništva osjeća katolicima?

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

vjera i politika

pitanje vjere je osobno pitanje, vatikan, osim što se "bavi" vjerom stoljećima barata nekretninama i novcem i sve su ali nisu sirotinja. ni u babe nema džabe, svatko je ovdje dobio zubić za nešto. nijemci telecom, i pokoju banku, talijani, austrijanci, slovenci, mađari itd. kada netko kaže da nam je "tradicionalni prijatelj" ja se odmah pitam što su dobili ispod stola.

Tko je glasao

Hrvatska bez zuba

Eto, moram reći da se u potpunosti slažem s tvojim komentarom!

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

da, baš krasno

kakav osobit trud?
pa tekstovi ugovora su dostupni na nn (na webu, besplatno koliko je internet besplatan) i čak i na hbk.hr
nije njihov tekst nikakav misterij niti tajna
i staviti tekst ugovora na pollitiku nije ništa više nego c/p s nekog drugog mjesta.
ovako suhi tekstovi, bez ikakvog komentara ili poticaja za konkretnu raspravu vrijede manje od c/p nekog članka s weba (što je po pravilima pollitike zabranjeno)
s obzirom na dodanu vrijednost koju ovaj dnevnik ima u odnosu na nekoliko rezultata običnog google searcha, ovaj dnevnik ima daleko previše bodova.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

trud

a sto se onda nisi ukljucila u raspravu na mom prethodnom dnevniku o tim Ugovorima?

napomena: ovo nije google search, nego kopija Ugovora poslana meni na moje trazenje iz MVP , prije nego sam privatno podnijela Zahtjev za utvrdjivanje ustavnosti doticnih Ugovora.(2000.g.)

vrlo si prepotentna i uobrazena....mislis da sve znas
bilo bi dobro, da prije nekog skrabanja ipak malo razmislis.
usput, ova engleska recenica na kraju je bezvezna.

Tko je glasao

nn - međunarodni ugovori

no krasno, dakle u ministarstvu se bave dostavom podataka koji su ionako objavljeni i dostupni. nadam se da su ti to bar naplatili.
hint za budućnost: narodne novine.
država je u financijskoj krizi i bez suvišnih zahtjeva upućenih državnim tijelima.

zar je negdje uvjetovano da se pollitičari moraju uključiti u raspravu da bi mogli komentirati sljedeće dnevnike? ako je, daj link. ako nije - ah.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Prigovor

Ovaj prigovor preporučam poslati državnim tijelima - napomeni im da si ti kao hrvatska građanka zabrinuta neracionalnim rasipanjem državnog novca, te da im preporučaš da ubuduće upućuju građanstvo na nn (valjda će lokacija funkcionirati). Možda ti ponude posao u nekom od državnih tijela, tko zna...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

dosta trolanja

ti ne mozes shvatiti da ovo nije dnevnik.... ovo je kopija jednog drzavnog dokumenta.
zato komentiraj njega, a ne mene!

I PRESTANI TROLATI!

Tko je glasao

ovo nije dnevnik my point

ovo nije dnevnik

my point exactly.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Bez veze...

...ti je komentar.
Ovaj popis ugovora se nastavlja na prethodni dnevnik NRP.
Za onoga koga problematika zanima, zgodno je imati sva 4 ugovora na jednom mjestu.
Mislim da mnogi, uključujući mene, nisu pojma imali da se radi o 4 različita ugovora.
Što se pretraživanja tiče, ja sam recimo uvijek tražila Ugovore s Vatikanom i pronalazila hrpu članaka i komentara, ali ne i same ugovore jer je ispravnije tražiti "Ugovore sa Svetom Stolicom"
Kad odeš na stranicu NN (slijediš link UGOVOR IZMEĐU SVETE STOLICE I REPUBLIKE HRVATSKE - http://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/328515.html) dobiješ "The requested URL /clanci/medunarodni/328515.html was not found on this server."

Sve u svemu, ono što nije korisno je tvoj komentar.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

hahahha

bezveze je da netko tvrdi da ga nešto zanima, a nesavladiva prepreka mu je ukucati na google search "ugovor hrvatska sveta stolica". HBK rezultat je odmah na prvoj stranici takve pretrage.
argument "imati sve na jednom mjestu" jednostavno je smiješan kad je takvo nešto udaljeno samo 4 c/p. nekom koga problematika zanima to ne bi trebalo biti preveliko opterećenje, ili?

i da, međunarodni ugovori su dostupni na nn,
a trenutno nije dostupno jer cijeli nn.hr ne radi
("Poštovani, od 26. studenoga 2010. u 16 sati do 29. studenoga 2010. u 7 sati domena nn.hr bit će nedostupna zbog preseljenja Narodnih novina d.d. u novo poslovno središte – Zagreb, Savski gaj, XIII. put 6.
Molimo za razumijevanje.")
naravno, sad će biti teorija zavjere, ali činjenica je da je stvarno izvanredna situacija da je nn.hr down.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Sama si si kriva...

NRP je lijepo napisala na početku dnevnika:
Obecala sam staviti Ugovore izmedju Svete Stolice i RH na Pollitiku, pa to sad i cinim (copy-paste).
Stavila sam samo hrvatski tekst, a izostavila paralelni talijanski koji nama nije ni bitan.
Na kraju Ugovora nalaze se potpisi Jure Radica za RH i tadasnjeg papinskog nuncija Giulia Einaudi-ja.
Ako Mraku ovo nije po volji, neka po svojoj volji ukloni.

Meni se čini da ti ovo ili nisi pročitala ili nisi shvatila, pa si se eto osjećala pozvanom podsjetiti nas na pravila pollitike, kad je već mrak odlučio ne intervenirati (ili, u duhu teme - biti većim Papom od Pape). Ne znam što si željela postići, ali meni to djeluje štreberski (po definiciji - učim bez razumijevanja i ulizujem se profesorima).

Over and Out

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

nasa studentska pametnica

nasa studentska pametnica voli i trolanje....

Tko je glasao

dobra. dakle time što je ona

dobra.
dakle time što je ona najavila da će staviti c/p, to je postalo dobro. to bi bilo super da je pollitika njeno leno, ali nažalost nije.
ja uopće ne podsjećam na pravila pollitike, nego na zdrav razum, ali čini se da je uzalud. šta mrak misli i da li je uopće vidio nemam pojma, a nekako vjerujem da ne znaš ni ti.
ovo sa definicijom štreberskog nemam pojma kako se uklapa u priču. ono što je ulizivanje je držati nekome ruku pod dupetom i hvaliti uloženi trud za običan c/p i ništa više.

i btw, u ovo malo teksta što je sama napisala napravila je dosta veliku grešku.
posve je pogrešno reći da nam talijanska verzija nije bitna.
za to baci oko na kraj ugovora. vidi se lijepo da je bitna jednako koliko i hrvatska (a tu može doći do vrlo zanimljivih situacija.)

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Govorimo horvaški

ono što je ulizivanje je držati nekome ruku pod dupetom...Kak vi budući fiškali ne volite hrvatske riječi, ne veli se dupe već rit!!!:)

Tko je glasao

Contradictio in adjecto

Prvo konstruktivno zaključiš:
što je po pravilima pollitike zabranjeno
da bi kasnije rekla:
ja uopće ne podsjećam na pravila pollitike
Ako se toliko pozivaš na formu i logiku, poštuj je sama.
Onda veliš:
posve je pogrešno reći da nam talijanska verzija nije bitna.
za to baci oko na kraj ugovora. vidi se lijepo da je bitna jednako koliko i hrvatska (a tu može doći do vrlo zanimljivih situacija

Tu si već lagano na tragu teme, pa te ohrabrujem da u tom smjeru i nastaviš - ti kao neki budući pravni stručnjak možda možeš objasniti zašto su ugovori sa svetom stolicom tako sveti i zašto ih nije lako (moguće) mijenjati.
I što je to zanimljivo u talijanskoj verziji ugovora, baš me zanima?

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Krivi put

Tu si već lagano na tragu teme, pa te ohrabrujem da u tom smjeru i nastaviš - ti kao neki budući pravni stručnjak možda možeš objasniti zašto su ugovori sa svetom stolicom tako sveti i zašto ih nije lako (moguće) mijenjati.

Pogrešno je fokusirati se samo na završne odredbe ugovora prema kojima je u slučaju "promjena okolnosti" moguće tek "pokrenuti pregovore" o njihovoj izmjeni.

Daleko je važniji sadržaj u kojem na mnogim mjestima stoji "u skladu sa zakonodavstvom RH".

Kako se zna, promjena zakonodavnog okvira je moguća i bez suglasnosti druge strane i pitanje je isključivo političke volje onih koji imaju većinu u Saboru.

Nemoguće je dakle Crkvu izgurati iz javnog života ali je itekako moguće natjerati ju da radi i ponaša se u skladu sa zakonima RH. Ako se neka politička ili društvena opcija odvaži na takav korak.

B-52

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci