Tagovi

U trendu

Da, znam za ?uvenu knjigu Kako lagati statistikom, a nedavno je i u American Scientistu objavljen lijep ?lanak o toj knjizi koja je ve? desetlje?ima vrlo cijenjena. Ali zašto lagati statistikom? Odgovor se ?ini trivijalan, ali je pitanje zapravo dublje: onaj tko laže pokušava druge uvjeriti u nešto za što je argument iskrivljena statistika. Ali budu?i da on sam zna istinu, dakle on pokušava uvjeriti druge u nešto što — osobno ne vjeruje.

Mnogo je ispisano na pollitika.com i drugdje o "crnim brojkama" — ubojstvima, samoubojstvima (naro?ito mladih i branitelja), poginulima u prometnim nesre?ama itd. Odlu?io sam se malo posvetiti tome.

Prvo o ubojstvima i samoubojstvima. Na grafu desno je animacija umrlih zbog samoubojstava (zagasite boje) i ubojstava (jarke boje) po spolu i dobnoj skupini u posljednjih 10 godina (izvor: DZS, obrada: ja).

Kad su suvremene države (prije par stotina godina) po?ele voditi ozbiljne statistike, uo?ena je jedna zanimljivost — svake godine ima otprilike isti broj ubojstava i samoubojstava, iako ne možemo predviditi tko ?e ubiti koga i gdje i tko ?e se ubiti! Ta stvar je a priori teško shvatljiva: zašto jedne godine ne bi bilo 1000 ubojstava, a sljede?e 20?

Ispada da je za takve stvari potreban skup okolnosti. Zbroj razli?itih faktora, kao što su emocije, mržnja, eskalacija sukoba, posjedovanje oružja i spremnost da se upotrijebi itd pre?e neku kriti?nu vrijednost i tada netko nekog ubije. Ne znamo vrijednosti ovih faktora, ali oni su nekako raspore?eni u stanovništvu, i svako toliko njihov zbroj pre?e kriti?nu vrijednost. Novi ljudi odrastaju i kod njih se opet doga?aju iste stvari; promjene u odgoju, okolini, ekonomskim odnosima su spore, a one utje?u na samo neke faktore. To objašnjava zašto jednostavno nakon što ljudi ubiju one koje misle ubiti, sljede?e godine više nema ubojstava.

Samoubojstva su sli?na stvar, opet zbroj faktora, opet tek kod nekih se premaši grani?na vrijednost.

Ako pažljivije pogledamo sliku, vidjet ?emo da je broj ubojstava vrlo mali prema broju samoubojstava. To je karakteristika nekih europskih zemalja, u kojima je i Hrvatska. Sasvim druga?ije je npr. u SAD gdje je broj ubojstava po glavi stanovnika nekoliko puta ve?i nego u Hrvatskoj, a u nekim latinoameri?kim zemljama i nekoliko desetaka puta ve?i!

Po broju samoubojstava je Hrvatska sli?na Sloveniji i Ma?arskoj, naro?ito sjeverni krajevi, dok južni krajevi pokazuju ve?u sli?nost Italiji i Gr?koj. Zašto, postoji bezbroj teorija.

Ali ono što je sigurno, je da su mladi (do 20 godina) samo iznimno žrtve samoubojstava i ubojstava, a oni izme?u 20-30 godina rije?e nego stariji. Više ima i samoubojstava onih preko 80 godina nego mladih! Ne zaboravite da ovo nisu relativni, ve? apsolutni brojevi... Zapravo, najviše žrtava su muškarci iznad 40 godina (i za ubojstva i samoubojstva).

I sad dolazimo do "samoubojstava branitelja". Muškarci koji sad imaju oko 40-60 godina su prije 20 godina imali 20-40 i velik broj njih je bio u ratu. Dakle, oni su branitelji. Ali da li su njihova ubojstva i samoubojstva povezana s tim da su bili branitelji?

Vrlo vjerojatno ne. Ovakva raspodjela je zapravo u svim zemljama, recimo u Ma?arskoj gdje rata nije bilo, pa u Sloveniji gdje je mali broj ljudi u?estvovao u vrlo kratkom ratu. Npr. u BiH, gdje jer rat bio mnogo krvaviji i gdje su prakti?no svi muškarci sudjelovali u ratu, samoubojstava ima mnogo manje.

Naravno da ne postoji jedan jedini razlog zašto se ljudi ubijaju (sami sebe i me?usobno) — ali besperspektivnost i ovisnost su svakako jedan faktor u onom zbroju kojeg sam spomenuo gore. A droga je u Hrvatskoj minoran problem prema alkoholu (što uspješno skrivamo jer se prora?un lijepo puni od trošarina na pivo i alkohol...).

Što je s malo duljim podacima? Desno je broj žrtava prometnih nesre?a, ubojstava i samoubojstava od 1995. te žrtava "droge" (ima tu i preklapanja, jer se nešto može okarakterizirati i kao samoubojstvo i kao posljedica ovisnosti). Odmah je jasno da svi brojevi padaju u posljednjih 15 godina, lagano ali sigurno — osim "droge" ali se radi o vrlo nepouzdanoj statistici.

Zapravo, naj?udniji je podatak za poginule u prometnim nesre?ama: na našim cestama sigurno ima više automobila nego prije 15 godina, stalno se govori kako nam je voza?ka kultura katastrofalna, stalno se donose zakoni sa strožijim i strožijim kaznama — a broj poginulih uporno pada. Vjerojatno se radi o tome da su ceste ipak mnogo sigurnije (imamo mnogo više autocesta), kao i automobili, a i medicina i brzina dolaska hitne pomo?i je valjda malo napredovala. Broj ubojstava i samoubojstava je isto u laganom padu, što proturje?i svemu što se može pro?itati na tu temu u novinama, jednostavno nema eskalacije nasilja najgore vrste.

A što je s još duljom statistikom? Kako je to bilo za vrijeme Juge? Pa, na Internetu se jako teško nalaze podaci, a najlakše se nalaze za prometne nesre?e. Sastavio sam graf kojeg vidite desno za podatke od 1970, dakle posljednjih 40 godina.

Nemam podatke za samoubojstva za svaku godinu, nego tek za svaku petu. Za ubojstva uop?e nisam mogao na?i podatke. Ali i ovi su vrlo upe?atljivi...

Zaklju?ak je samo jedan: 1980-e su bile crne godine. Hiperinflacija, nezaposlenost, nesigurnost je kulminirala 1991. u ratu. Mogu?e je da je rat tek indirektna posljedica 1980-ih u SFRJ. Ali odgovor na to ne može dati samo statistika.

I još nešto: nije li zanimljivo da je pravo na poba?aj "temeljno" kao "pravo na raspolaganje vlastitim tijelom", a pravo bolesne osobe da umre kad želi na brz i bezbolan na?in (dakle: lije?nik da injekciju i to je to) kažnjivo za lije?nika koji takvoj osobi želi pomo?i? Dalje ne moramo i?i da vidimo da su zakoni i moral vrlo ?esto daleki od bilo kakve logike. Ali trebamo se zamisliti nad onim stupcem sasvim desno u prvoj animaciji, i njegovim odnosom muškaraca i žena koji je razli?it od ostalih stupaca...

Toliko od mene, vratite se sladoledu i plaži. Nemojte mlatiti ljude koji pri?aju ekavski, što ako su Hrvati iz Srijema ili Ba?ke (neki su ikavci, a neki ekavci) pa ipak dobiju po glavi ili mukom kupljenom autu? A i Zagrep?ani ponekad kažu prosim lepo...

I vozite pažljivo, da ne u?ete u gornju statistiku...

Komentari

Pozdrav @Daniel N., Pitanja:

Pozdrav @Daniel N.,

Pitanja: odakle si izvukao statistiku od 1970-1985.god. za smrtnost uslijed prometnih nesreća u Hrvatskoj? Prema mojim saznanjima, posebna statistika po republikama bivše SFRJ se vodila tek od 1985. Da li si i za period nakon 1985. koristio literaturu MUP-a ili HZJZ u svezi navedene smrtnosti? I treće pitanje, da li si među poginule od prometnih uvrstio samo one koji su preminuli unutar 24h ili unutar 30 dana?

Tko je glasao

Budući da sam na GO i imam

Budući da sam na GO i imam jako sporu vezu s internetom, mogu ti samo reći da sam statistiku u tabličnom obliku našao na internetu, bez nekih popratnih podataka o metodologiji. Kad se vratim u Zagreb, poslat ću ti link na moj izvor.

Tko je glasao

nemojte mlatiti ni srbe ni

nemojte mlatiti ni srbe ni hrvate
biti srbin nije zločin
vrlo je vjerovatno, da zločinci ne bi došli na jadran
dakle oni koji dolaze ili su prilično dobronamjerni i optimistični
pa biraju hrvatsku
ili su povratnici
ljudi koji nogama, ako već ne jezikom,
biraju hrvatsku

luka

Tko je glasao

Tačno tako! Ima i

Tačno tako!

Ima i poštenih Srba!

Tko je glasao

Nek mlate bogate srbe jerbo

Nek mlate bogate srbe jerbo su to ratni profiteri, siromašne odvest na piće.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Izvanredni parlamentarni izbori u Velikoj Britaniji 8. lipnja od Zoran Oštrić komentara 2
  2. porezna sjekira od aluzija komentara 0
  3. ŠEF tko je... od aluzija komentara 0
  4. Zeleno-lijeva koalicija u Zagrebu od Zoran Oštrić komentara 0
  5. Peticija protiv porezne reforme-protiv Poreza na nekretnine hrvatskih građana od ppetra komentara 17
  6. Plenković, čovjek od slame od Mucke komentara 14
  7. Ćirilica u Vukovaru od acinum komentara 7
  8. djevojka... puteno je prvi put... od aluzija komentara 0
  9. Komentar križnog puta i Rimu od petarbosni4 komentara 0
  10. novčani promet kupaca od aluzija komentara 0
  11. DORH i pravosuđe su osnovni i najteži problem Hrvatske, koji zajednički produbljuju MOST i najdetuđmanizatorskiji vrh HDZ-a od ppetra komentara 8
  12. Agrokor je potvrdio... ŠEFovanje ŠEFova je potrošeno od aluzija komentara 0
  13. USA i Rusija u ŠEFovskom sukobu od aluzija komentara 0
  14. imati svoj... zaključak od aluzija komentara 0
  15. afere, skandali, zločini - crna kronika od aluzija komentara 0
  16. Cudan smo mi narod od DeVeT komentara 0
  17. Cudan smo mi narod od DeVeT komentara 3
  18. Igra (valjda) počinje, ishod neizvjestan od Feniks komentara 25
  19. ŠEFovi hoće tehnoMudrolije bez radnika od aluzija komentara 0
  20. Vrijeme "svirke" je isteklo, valja "sviralu za pas zadjenuti" od Feniks komentara 16
  21. konstante ŠEFizma... NE zaboraviti od aluzija komentara 0
  22. Za Agrokor- napad na RH odabrali su trenutak-u kojem RH ima za "premijera" jedača srpske čokoladice iz ruke četnika Vučića od ppetra komentara 30
  23. Zašto Agrokor ne smije preuzeti Plenkovićev povjerenik od sm komentara 14
  24. Koprivnički lapod od bosancero komentara 2
  25. Agrokor MORA biti groblje siromaha od aluzija komentara 0

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 27

Novi korisnici

  • talk500
  • mAjAdrK1IO
  • F1
  • valentino
  • justiceforall