Tagovi

U trendu

Da, znam za čuvenu knjigu Kako lagati statistikom, a nedavno je i u American Scientistu objavljen lijep članak o toj knjizi koja je već desetljećima vrlo cijenjena. Ali zašto lagati statistikom? Odgovor se čini trivijalan, ali je pitanje zapravo dublje: onaj tko laže pokušava druge uvjeriti u nešto za što je argument iskrivljena statistika. Ali budući da on sam zna istinu, dakle on pokušava uvjeriti druge u nešto što — osobno ne vjeruje.

Mnogo je ispisano na pollitika.com i drugdje o "crnim brojkama" — ubojstvima, samoubojstvima (naročito mladih i branitelja), poginulima u prometnim nesrećama itd. Odlučio sam se malo posvetiti tome.

Prvo o ubojstvima i samoubojstvima. Na grafu desno je animacija umrlih zbog samoubojstava (zagasite boje) i ubojstava (jarke boje) po spolu i dobnoj skupini u posljednjih 10 godina (izvor: DZS, obrada: ja).

Kad su suvremene države (prije par stotina godina) počele voditi ozbiljne statistike, uočena je jedna zanimljivost — svake godine ima otprilike isti broj ubojstava i samoubojstava, iako ne možemo predviditi tko će ubiti koga i gdje i tko će se ubiti! Ta stvar je a priori teško shvatljiva: zašto jedne godine ne bi bilo 1000 ubojstava, a sljedeće 20?

Ispada da je za takve stvari potreban skup okolnosti. Zbroj različitih faktora, kao što su emocije, mržnja, eskalacija sukoba, posjedovanje oružja i spremnost da se upotrijebi itd pređe neku kritičnu vrijednost i tada netko nekog ubije. Ne znamo vrijednosti ovih faktora, ali oni su nekako raspoređeni u stanovništvu, i svako toliko njihov zbroj pređe kritičnu vrijednost. Novi ljudi odrastaju i kod njih se opet događaju iste stvari; promjene u odgoju, okolini, ekonomskim odnosima su spore, a one utječu na samo neke faktore. To objašnjava zašto jednostavno nakon što ljudi ubiju one koje misle ubiti, sljedeće godine više nema ubojstava.

Samoubojstva su slična stvar, opet zbroj faktora, opet tek kod nekih se premaši granična vrijednost.

Ako pažljivije pogledamo sliku, vidjet ćemo da je broj ubojstava vrlo mali prema broju samoubojstava. To je karakteristika nekih europskih zemalja, u kojima je i Hrvatska. Sasvim drugačije je npr. u SAD gdje je broj ubojstava po glavi stanovnika nekoliko puta veći nego u Hrvatskoj, a u nekim latinoameričkim zemljama i nekoliko desetaka puta veći!

Po broju samoubojstava je Hrvatska slična Sloveniji i Mađarskoj, naročito sjeverni krajevi, dok južni krajevi pokazuju veću sličnost Italiji i Grčkoj. Zašto, postoji bezbroj teorija.

Ali ono što je sigurno, je da su mladi (do 20 godina) samo iznimno žrtve samoubojstava i ubojstava, a oni između 20-30 godina rijeđe nego stariji. Više ima i samoubojstava onih preko 80 godina nego mladih! Ne zaboravite da ovo nisu relativni, već apsolutni brojevi... Zapravo, najviše žrtava su muškarci iznad 40 godina (i za ubojstva i samoubojstva).

I sad dolazimo do "samoubojstava branitelja". Muškarci koji sad imaju oko 40-60 godina su prije 20 godina imali 20-40 i velik broj njih je bio u ratu. Dakle, oni su branitelji. Ali da li su njihova ubojstva i samoubojstva povezana s tim da su bili branitelji?

Vrlo vjerojatno ne. Ovakva raspodjela je zapravo u svim zemljama, recimo u Mađarskoj gdje rata nije bilo, pa u Sloveniji gdje je mali broj ljudi učestvovao u vrlo kratkom ratu. Npr. u BiH, gdje jer rat bio mnogo krvaviji i gdje su praktično svi muškarci sudjelovali u ratu, samoubojstava ima mnogo manje.

Naravno da ne postoji jedan jedini razlog zašto se ljudi ubijaju (sami sebe i međusobno) — ali besperspektivnost i ovisnost su svakako jedan faktor u onom zbroju kojeg sam spomenuo gore. A droga je u Hrvatskoj minoran problem prema alkoholu (što uspješno skrivamo jer se proračun lijepo puni od trošarina na pivo i alkohol...).

Što je s malo duljim podacima? Desno je broj žrtava prometnih nesreća, ubojstava i samoubojstava od 1995. te žrtava "droge" (ima tu i preklapanja, jer se nešto može okarakterizirati i kao samoubojstvo i kao posljedica ovisnosti). Odmah je jasno da svi brojevi padaju u posljednjih 15 godina, lagano ali sigurno — osim "droge" ali se radi o vrlo nepouzdanoj statistici.

Zapravo, najčudniji je podatak za poginule u prometnim nesrećama: na našim cestama sigurno ima više automobila nego prije 15 godina, stalno se govori kako nam je vozačka kultura katastrofalna, stalno se donose zakoni sa strožijim i strožijim kaznama — a broj poginulih uporno pada. Vjerojatno se radi o tome da su ceste ipak mnogo sigurnije (imamo mnogo više autocesta), kao i automobili, a i medicina i brzina dolaska hitne pomoći je valjda malo napredovala. Broj ubojstava i samoubojstava je isto u laganom padu, što proturječi svemu što se može pročitati na tu temu u novinama, jednostavno nema eskalacije nasilja najgore vrste.

A što je s još duljom statistikom? Kako je to bilo za vrijeme Juge? Pa, na Internetu se jako teško nalaze podaci, a najlakše se nalaze za prometne nesreće. Sastavio sam graf kojeg vidite desno za podatke od 1970, dakle posljednjih 40 godina.

Nemam podatke za samoubojstva za svaku godinu, nego tek za svaku petu. Za ubojstva uopće nisam mogao naći podatke. Ali i ovi su vrlo upečatljivi...

Zaključak je samo jedan: 1980-e su bile crne godine. Hiperinflacija, nezaposlenost, nesigurnost je kulminirala 1991. u ratu. Moguće je da je rat tek indirektna posljedica 1980-ih u SFRJ. Ali odgovor na to ne može dati samo statistika.

I još nešto: nije li zanimljivo da je pravo na pobačaj "temeljno" kao "pravo na raspolaganje vlastitim tijelom", a pravo bolesne osobe da umre kad želi na brz i bezbolan način (dakle: liječnik da injekciju i to je to) kažnjivo za liječnika koji takvoj osobi želi pomoći? Dalje ne moramo ići da vidimo da su zakoni i moral vrlo često daleki od bilo kakve logike. Ali trebamo se zamisliti nad onim stupcem sasvim desno u prvoj animaciji, i njegovim odnosom muškaraca i žena koji je različit od ostalih stupaca...

Toliko od mene, vratite se sladoledu i plaži. Nemojte mlatiti ljude koji pričaju ekavski, što ako su Hrvati iz Srijema ili Bačke (neki su ikavci, a neki ekavci) pa ipak dobiju po glavi ili mukom kupljenom autu? A i Zagrepčani ponekad kažu prosim lepo...

I vozite pažljivo, da ne uđete u gornju statistiku...

Komentari

Pozdrav @Daniel N., Pitanja:

Pozdrav @Daniel N.,

Pitanja: odakle si izvukao statistiku od 1970-1985.god. za smrtnost uslijed prometnih nesreća u Hrvatskoj? Prema mojim saznanjima, posebna statistika po republikama bivše SFRJ se vodila tek od 1985. Da li si i za period nakon 1985. koristio literaturu MUP-a ili HZJZ u svezi navedene smrtnosti? I treće pitanje, da li si među poginule od prometnih uvrstio samo one koji su preminuli unutar 24h ili unutar 30 dana?

Tko je glasao

Budući da sam na GO i imam

Budući da sam na GO i imam jako sporu vezu s internetom, mogu ti samo reći da sam statistiku u tabličnom obliku našao na internetu, bez nekih popratnih podataka o metodologiji. Kad se vratim u Zagreb, poslat ću ti link na moj izvor.

Tko je glasao

nemojte mlatiti ni srbe ni

nemojte mlatiti ni srbe ni hrvate
biti srbin nije zločin
vrlo je vjerovatno, da zločinci ne bi došli na jadran
dakle oni koji dolaze ili su prilično dobronamjerni i optimistični
pa biraju hrvatsku
ili su povratnici
ljudi koji nogama, ako već ne jezikom,
biraju hrvatsku

luka

Tko je glasao

Tačno tako! Ima i

Tačno tako!

Ima i poštenih Srba!

Tko je glasao

Nek mlate bogate srbe jerbo

Nek mlate bogate srbe jerbo su to ratni profiteri, siromašne odvest na piće.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Jesu li tvrdnje g. Josepha Stiglitza (JS) stručne i istinite? od rodjen komentara 0
  2. Život bez stresa i politike od live123 komentara 1
  3. političarski ili trgovački izbori za predsjednika RH? od aluzija komentara 1
  4. pudlice i ostali psi od drvosjek komentara 16
  5. Lalovac "u ništa" od marival komentara 26
  6. Urbane rane moje varoši od Ljubo Ruben Weiss komentara 9
  7. Sramotne reakcije hrvatskih političara na Šešeljeve provokacije od vkrsnik komentara 14
  8. Hanžeković kao delegat sotone u Hrvatskoj od sjenka komentara 9
  9. Obama i Putin jesu li trgovci? od aluzija komentara 0
  10. Uputa za borbu protiv sredstava manipulacije čitatelja od rodjen komentara 7
  11. Hanibal ante portas & Velikosrpska fašistička propaganda od Laganini komentara 39
  12. Nije šija, nego vrat, nije Bešker, nego Feniks od MKn komentara 65
  13. Istina nalazi put i kroz njihove laži jer viri baš iz samih tih laži - Dan sjećanja 2014. od ppetra komentara 37
  14. Pismo investitora petogodišnjem unuku od rodjen komentara 2
  15. Ima se – platilo se! od Feniks komentara 24
  16. referendumsko internetsko upravljanje od aluzija komentara 2
  17. Vukovarsko znati i ne znati od Feniks komentara 39
  18. "Klemovi" anglosaksonski balvani u Savskoj od sjenka komentara 92
  19. Ekonomija i društvo budućnosti od petarbosni4 komentara 7
  20. Budale ili Peta kolona od Weteran komentara 178
  21. Optužba pojma, neistinito tumačenje, obmana i dezorjentiranost od rodjen komentara 0
  22. Financijske teskoce vode direktora u zatvor? od lunoprof komentara 21
  23. A tko pita male biznise i njihove radnike ? od provinciopolis a komentara 0
  24. Hitri Ustavni sud od StarPil komentara 5
  25. Lijevi kurs za Bliski istok od koča komentara 1

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • Argus
  • Bigulica
  • caye
  • indian
  • Laganini
  • profesor
  • Skviki
  • vladimirar
  • Weteran
  • zrakomlat

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 10
  • Gostiju: 42

Novi korisnici

  • Gigaset
  • punktuar
  • Zlatno doba kap...
  • BlackLily
  • Ness