Tagovi

Turska agresija, UN i mirotvorni pokreti

Povod za ovaj zapis je tekst u današnjem „Večernjem listu“
Nadnaslov: Sjeverni Irak: Napad na baze i okolna sela
Naslov: Turska napala PKK

„Turski borbeni zrakoplovi napali su jučer ujutro pozicije kurdskih pobunjenika u planinama sjevernog Iraka...“

Naravno da sam kao povod mogao uzeti i niz drugih agencijskih vijesti ali ovaj nadnaslov, naslov i prva rečenica teksta na najbolji način pokazuju ljudsko licemjerje.

Turska je odlukom svoga parlamenta izvršila agresiju na teritorij susjedne države – Iraka. Izvela je i izvodi ratne operacije izvan svojih granica a agencije i mediji to prenose kao „napad na baze“ pa onda „napad na PPK“ (Radnička partija Kurdistana) i konačno „napad na baze kurdskih pobunjenika“.
Koja međunarodna prava koristi Turska za ove vojne akcije?
Koja rezulucija UN-a im daje pravo za agresiju na susjednu državu?

Zašto UN prešutno tolerira ovu agresiju? Zašto mirotvorni pokreti diljem svijeta šute?
Zašto i po kojim kriterijima su Kurdi u Iraku „pobunjenici“?

Možda zato što o Kurdima i Kurdistanu premalo znamo? Možda zato što ne znamo da su Kurdi narod koji je ostao bez države? Možda se treba roditi neki novi Karl May koji će napistai novi roman „Kroz divlji Kurdistan“.

Kurdistan je zemljopisno na području današnjih država Turske, Iraka, Irana, Sirije, Armenije i Azerbejđana na otprilike 392.000 kvadratnih kilometara. Najveći gradovi s pretežito Kurdima su Dijarbakir, Van, Mosul, Erbil, Kirkuk i Kermanshah.
U povijesti Kurdi su u tri navrata imali svoje suverene države:
Republika Mahabad (1946.), Republika Ararat (1927. – 1931.) i Kraljevina Kurdistan (1922. – 1924.)
Prema procjenama danas u svijetu ima oko 40 milijuna Kurda. Indueuropskog su porijekla i većinom su muslimanske vjeroispovjesti ali ima i on ih koji pripadaju Jazidu, Jasaranu, Katolicizmu...

Kurdi kao narod traže pravo na svoju državu koje su gubili zahvaljujući međunarodnim okolnostima i interesima prvenstveno Euoropskih država.
Njihov legitimni politički predstavik je Radnička partija Kurdistana.

Umjesto obrane legitimnog prava Kurda na svoju državu mi ćemo, čini mi se braniti pravo Turske da oružanim snagama djeluju na teritoriju druge države protiv „kurdskih pobunjenika“. A poslije Kurda, tko je sljedeći?

Komentari

Argumenti za Kurdistan: 1)

Argumenti za Kurdistan:

1) Kurdi su četvrta najveća nacija na Srednjem istoku sa 30 milijuna ljudi i kulturom koja je različita od turske, iranske, iračke i sirijske. Zadovoljavaju uvjete za pojam "nacije" jer imaju poseban etnicitet, kulturu, jezik i povijest. Temeljem prava na samoodređenje Kurdi imaju pravo na vlastitu nacionalnu državu.

2) Multikulturalizam na Srednjem istoku ne funkcionira. Kurdi u Turkoj, Iranu, Iraku i Siriji su intenzivno diskriminirani i rješenje je nacionalna država u kojoj će biti slobodni od diskriminacije - Izrael kao židovska nacionalna država je presedan.

3) Kurdska nacija nema državu zbog kolonijalizma jer su europske sile iscrtale granice nakon WWI. Te sile zato imaju obvezu podržati Kurde, a i interes jer bi postojanje Kurdistana smanjilo broj Kurda koji traže politički azil u Europi.

4) Stvaranje Kurdistana bi stabiliziralo regiju jer bi Irak bio podijeljen na etnografski reprezentativne i manje nacionalne države što bi smanjilo napetosti u regiji.

5) Kurdistan bi bio ekonomski održiv zbog naftnih polja u sadašnjem sjevernom Iraku, a profit od nafte na teritoriju na kojem obitavaju Kurdi treba biti kurdski umjesto da financira druge nacije i države.

Argumenti protiv Kurdistana:

1) Može se priznati da su Kurdi posebna nacija i bez proklamiranja suverene kurdske države. Potreba za nacionalnom kulturom se može ostvariti visokom autonomijom. Zapravo, puno kurdskih političara niti ne traži nacionalnu državu nego veću autonomiju Kurda u postojećim državama.

2) Etnički nacionalizam je uzrok sukoba i primjer Balkana pokazuje da je stvaranje nacionalnih država dovelo do polarizacije i antagonizma. Puno je bolje različite grupe zadržati u jednoj državi jer to potiče osjećaj transnacionalnog zajedništva. Političke promjene u Turkskoj, Iranu, Iraku i Siriji trebaju donijeti veća prava Kurdima.

3) Relevantnost nacionalne države kao modela za samoodređenje je sve manja. Moderno društvo se temelji na transnacionalnoj trgovini koja erodira autonomiju tradicionalnih nacionalnih država koje zamjenjuju multinacionalne ekonomske unije ili federacije (NAFTA, ASEAN, EU). Kurdi trebaju prihvatiti globalna kretanja i tražiti autonomiju u federalnim državama.

4) Etnički separatizam bi naštetio regiji jer bi podrška Kurdima signalizirala Shiitima u Iraku da se pobune na istim osnovama. Etnički separatizam bi destabilizirao regiju koja je već dovoljno nestabilna. Podrška zapada Kurdistanu okrenula bi Tursku protiv zapada što bi imalo teške posljedice.

5) Kurdistan bi trebao enormne investicije da postane ekonomski održiv, a trošenje velikih svota za stvaranje nove birokratske strukture je nepotrebno. Umjesto toga, treba poboljšati postojeću strukturu u okolnim državama kako bi se poboljšala ekonomska, politička i socijalna situacija Kurda. Sama suverenost neće učiniti ništa da se situacija u kojoj su Kurdi magično poboljša.

Opinioiuris

Opinioiuris

Tko je glasao

Previše je agresija i

Previše je agresija i nasilja na ovome svijetu.

Tko je glasao

Koja međunarodna prava

Koja međunarodna prava koristi Turska za ove vojne akcije? Koja rezulucija UN-a im daje pravo za agresiju na susjednu državu?/

Pravo na zaštitu svojih nacionalnih interesa. Isto pravo koje je Pusićka htjela Hrvatskoj oduzeteti optužujući u Saboru da smo izvršili agersiju na susjednu državu...

youtube.com/bijesdrugi
4hdz.com

Preporučam i
youtube.com/maxprvi
Lion Queen

Tko je glasao

drlesar: Koja međunarodna

drlesar: Koja međunarodna prava koristi Turska za ove vojne akcije?

bijesdrugi: Pravo na zaštitu svojih nacionalnih interesa.

Ma da? Budi dobar pa nam referenciraj jedan jedini međunarodni dokument koji omogućava legalnu upotrebu sile zbog "zaštite nacionalnih interesa". I Njemačka je štitila svoje tadašnje proklamirane nacionalne interese kad je napala Poljsku pa to invaziju ne čini legalnom baš kao što po međunarodnom pravu nije bilo temelja za ulazak hrvatskih snaga u BiH do Splitske deklaracije. Treba nekad razmisliti prije zaletavanja u teme o kojima ne znaš dovoljno.

Turska koristi, koliko ja znam, pravo na samoobranu iz članka 51. Povelje UN-a kao temelj za napad.

Ankara claims the right of self-defence under international law to attack the PKK inside Iraqi territory.
Izvor

U osnovi, koristi se istim (neuvjerljivim) argumentom samoobrane od terorista koji su koristile SAD za napad na Afganistan i Irak. Razlika je u tome što su SAD napale Irak i Afganistan unaprijed, na temelju neke fiktivne anticipirane samoobrane, što je suprotno smislu samoobrane (više: The myth of Preemptive Self-defence, PDF), a Turska to čini nakon upada PKK-ovaca i njihovog proklamiranja borbe za secesiju dijelova Turske.

Opinioiuris

Opinioiuris

Tko je glasao

A kak gleda ta povelja na

A kak gleda ta povelja na napad Izraela na Libanon?
I drugo na oružanu pobunu i napad na Hrvatsku od strane ostatka jugoslavije.

Tko je glasao

Mislim da je ovo malo izvan

Mislim da je ovo malo izvan teme i ne bi htio da ovo bude povod za offtopic komentare (jer tema je Kurdistan, ne ex-YU i Kroatastan), ali evo: prisustvo JNA se od dana stupanja na snagu deklaracije o nezavisnosti (8. 10. 1991.) može smatrati povredom suvereniteta i agresijom. "Ostaci Jugoslavije" postupali su protivno Povelji UN-a od 8. 10. 1991., ne prije. Oružana pobuna lokalnih Srba pak je interna pobuna unutar federalne jedinice, a kasnije države i nije obuhvaćena Poveljom.

Napad Izraela na Libanon je protivan Povelji ako ne potpada pod pravo na samoobranu.

Povelja UN-a je temeljni dokument UN-a, njegov "ustav" koji potpisuje svaka članica.

Opinioiuris

Opinioiuris

Tko je glasao

Da, skoro pa da bi se

Da, skoro pa da bi se složio sa svime osim s onim gdje pišeš da se PKK zalaže za sececiju. Ja bih rekao da se prije radi o pravo na samoodređenje naroda i vraćanje samostalnosti Kurdistanu koji je vojnom silom i političkim smicalicama potpao pod Tursku ( i ostale države).

Tko je glasao

Vraćanje samostalnosti

Vraćanje samostalnosti Kurdistanu podrazumijeva secesiju dijelova teritorija okolnih država. Dakle, PKK se zalaže za samostalnost secesijom. Kurdi imaju pravo na samoodređenje jer im matična država ne postoji ali, usput, PKK je formalno teroristička organizacija što im ne daje baš neku jaku platformu za ostvarenje tog prava.

Opinioiuris

Opinioiuris

Tko je glasao

Kurdi imaju pravo na

Kurdi imaju pravo na samoodređenje jer im matična država ne postoji

Molio bih referencu za ovo - da je nepostojanje "matične države" nužni uvjet. U kom dokumentu se to navedi kao argument, općenito ili za neki konkretan slućaj. Nisam nigdje našao, a volio bih to ispitati.

Tko je glasao

To je "nužni uvjet" zbog

To je "nužni uvjet" zbog logike prava na samoodređenje, ali nužni uvjet samo za ostvarivanje maksimalnog opseg tog prava=stvaranje nacionalne države. (Pravo na samoodređenje može stati na zahtjevu za autonomijom, ne mora se tražiti samostalnost).

Pravo na samoodređenje u svojoj kulminaciji predstavlja stvaranje nacionalne države, ali kad se konzumira jednom u maksimalnom opsegu (stvaranje države) ne može se konzumirati ponovno. Ne može se imati dvije ili više nacionalnih država Albanaca, Kurda, Hrvata, Srba...zato ni Kosovo ni RSK ni RS ni Herceg Bosna nemaju pravo na samostalnost temeljem prava na samoodređenje, njega su izkonzumirali Srbija, Albanija i Hrvatska.

Ali Kurdi imaju jer nemaju nacionalnu državu. To znači da imaju pravo konzumirati pravo na samoodređenje u maksimalnom opsegu. RS, RSK, Herceg Bosna i Kosovo su imali pravo konzumirati samoodređenje samo do stupnja autonomije.

Sorry, ne mogu naći konkretnu referencu ali preporučam kopanje po http://www.tamilnation.org/selfdetermination/index.htm

Opinioiuris

Opinioiuris

Tko je glasao

Tu sam i kopao, pa ne

Tu sam i kopao, pa ne nađoh.
A to što navodiš mi nikako nije uvjerljivo. To je pravo onih koji se samoodređuju. (Ako je to uopće pravo, a neki osporavaju, pa kažu da je to samo jedno načelo od ,mnogih koje treba uzeti u rješavanju konkretnog sukoba). Druge države emaju s tim ništa. Kada bi to bio isključlvi uvjet, bilo bi dovoljno da Turci sami stvore neku "kurdsku državicu" na nekom otočičću od 300 kvadrata, i time bi već presjekli svu priču.
Meni taj argument zvuči samo kao pravnički uvijen način da se manjinama kaže: ako vam se tu ne sviđa, idite u "svoju" državu.
...I nisam čuo da se Englezi ili irski protestanti pozivaju na to da već postoji irska "matična država", u nekoj ozbiljnoj argumentaciji. Ista stvar - Quebec i Francuska. Da li Kanađani posežu za tim argumentom?

Tko je glasao

Quebec je posebna država, a

Quebec je posebna država, a njeni stanovnici su priznati kao poseban narod, koji nije istovjetan francuskom. Sjeverna Irska je isto konstitutivna država unutar Ujedinjenog kraljevstva. Uostalom, primjeri Quebeca ili Walesa pokazuju da se samoodređenje može ostvariti i bez punog suvereniteta.

Meni je argument logičan jer pravo na samoodređenje stvaranjem nacionalne države može doći u sukob s pravom na teritorijalni integritet države tako da druge države itekako imaju nešto s tim. Smisao argumenta je da etničke manjine koje imaju matičnu državu ne mogu zahtijevati stvaranje sekundarne matične države jer se onda postavlja pitanje koliko država može imati jedna nacija. Dvije? Pet? "Svugdje gdje je Srbin je Srbija" ili njen satelit?

Pravo na samoodređenje se ne mora konzumirati do razine samostalne države. Neke etničke manjine se zadovoljavaju visokim stupnjem autonomije. Bitno je jedino da ako baš inzistiraju na samostalnoj nacionalnoj državi, ona ne može već postojati jer ako postoji to znači da je to pravo već jednom konzumirano do maksimuma.

Ako ću imati vremena potražit ću neku referencu, negdje sam to pročitao. U međuvremenu, pogledaj ovo. Sjećam se da je poanta bila da UN pravo na samoodređenje daje "peoples", ne "ethnic minorities".

Opinioiuris

Opinioiuris

Tko je glasao

Ima u ovom području prava

Ima u ovom području prava dosta, pa i previše štofa za raspravu, defiinicije su dosta mutne, nedorečene (narod, manjina), i mnoštvo je vrlo različlitih stajališta, kao što se vidi na onom odlučnom sajtu na koji si linkao. Nemam vremena a bojim se ni mentalnih resursa, i u biti me zanima samo vrijednost tog argumenta postojanja "matične države", jer ga nisam nigdje našao osim u ovim našim balkanskim trvenjima. Je li on doista načelno (ili barem za MZ) dovoljan da isključi pravo na samoodređenje u maksimalnom smislu (dakle eskternalno, pravo na otcjepljenje, državu).

Meni je argument logičan jer pravo na samoodređenje stvaranjem nacionalne države može doći u sukob s pravom na teritorijalni integritet države tako da druge države itekako imaju nešto s tim.
Pa pravo na samoodređenje je samo po sebi u sukobu s pravom na teritorijalni integritet, bez obzira na druge države, zar ne? I Kurdi bi otcjepljenjem iscrtali novu granicu Turske. Postoji li negdje u UN pravu barem zabrana za samoodređenje manjina koje graniče s "matičnim državama"?

Smisao argumenta je da etničke manjine koje imaju matičnu državu ne mogu zahtijevati stvaranje sekundarne matične države jer se onda postavlja pitanje koliko država može imati jedna nacija. Dvije? Pet? "Svugdje gdje je Srbin je Srbija" ili njen satelit?

Ovo s više država "istog naroda" nikako da mi sjedne. To su ekstenzionalno različite populacije, Albanci iz Albanije ne glasaju na Kosovu (na eventualnom referedumu) ni obrnuto. (Po strani dvojno državljanstvo, ako bi ga dijelili kao mi 90-ih). Dakle, to ne bi bile države istog naroda. U principu, jedna država ima uvijek jedan narod (shvatio kao politički narod, ili u smislu nacionalne države), i obrnuto. BiH se tu ne računa :). (Eto presedana).

Druga stvar, ako bi onaj nužni uvjet otpao kao takav, ne bi automatski bilo nekih drastičnih implikacija, kao što sada Srbi pričaju da će se cijeli svijeti raspasti na 2 tisuće država. Neće, Jer postoje drugi nužni uvjeti, i tek ako i tamo gdje bi oni bili ispunjeni, zahtjeve za državnu neovisnost bi trebalo uvažiti. Inače ono ne bi bio samo nužan nego dovoljan uvjet, a to nije rečeno.

Uzgred, čudi me kako to da MZ nije izgleda impresionirana tim argumentom. Srbija ga od samog početka rabi, a neovisnost Kosova još i dalje se spominje kao mogući ishod?

U vezi našeg slučaja, pogledao isam zvještaj Badinterove komisije. Ni tu nisam našao taj argument da Srbi ne mogu koristiti pravo na samodređenje jer je dsolucijom već nastala država srpskog naroda. No nisam siguran je li to cijeli tekst, pa ako nije bio bih zahvalan za ispravak ili link.

Ako ću imati vremena potražit ću neku referencu, negdje sam to pročitao. U međuvremenu, pogledaj ovo. Sjećam se da je poanta bila da UN pravo na samoodređenje daje "peoples", ne "ethnic minorities".
Da, no da li se etničke manjine definiraju (i) time što postoji njihova matična država?

Tko je glasao

Je li on doista načelno

Je li on doista načelno (ili barem za MZ) dovoljan da isključi pravo na samoodređenje u maksimalnom smislu (dakle eskternalno, pravo na otcjepljenje, državu).

Mislim da je iz prakse očito da nije jer MZ želi dati neovisnost Kosovu odnosno dopustiti Albancima stvaranje sekundarne nacionalne države, osim ako ne definiramo novu kosovsku naciju. Ja mislim da je MZ u krivu odnosno da se Kosovu može dati samostalnost, ali ne na osnovu prava na samoodređenje jer su se Albanci već "samoodredili".

Inače, Srbija, koliko ja znam, ne rabi ovaj argument nego argument teritorijalnog integriteta (načela povelje, rezolucija 1244 (?), itd).

Mišljenja Badinterove komisije ne podržavaju neovisnost Kosova bez sporazuma strana jer se temelje na uti possidetis doktrini.

Opinioiuris

Opinioiuris

Tko je glasao

Mišljenja Badinterove

Mišljenja Badinterove komisije ne podržavaju neovisnost Kosova bez sporazuma strana jer se temelje na uti possidetis doktrini
Točno. (I tu griješi i Mesić kada podržava pravo na neovisnost Kosova izvodeći ga iz raspada SFRJ). Dakle ni tu se ne rabi argument postojanja matične države, jer ono ne znači ništa za tu doktrinu: ona vrijedi neovisno o (ne)postojanju matične države.

Kako sam ja shvatio, Badinterova komisija je konstatirala disoluciju SFRJ na republike (kao države po uunutarnjem pravu), i utvrdila koje konzekvence slijede iz te disolucije, napose po unutarnje i vanjske granica novih država. (I utvrdila koje konzekvence iz nje ne slijede, a neke strane su ih tražile, npr. Srbi su tražili puno samoodređenje srpskog naroda svuda, kao da je SFRJ bila unitarna država). Ne iz svih drugih razloga (i okolnosti), koje mogu nastati kasnije i neovisno o disoluciji SFRJ. I to naravno ne vrijedi samo za pitanje Kosova. (Ni Hrvatska se ne može vječito pozivati na Badinterovu komisiju. Ako bi se grubo diskriminirala i terorizirala manjine, ne bi pozivanjem na Badinterovu komisiju u začetku presjekla svaku raspravu o secesiji).

Ponavljam, nema logičke veze između odbacivanja tog argumenta i podržavanja prava na neovisnost (u bilo kom pojedinom slučaju ili načelno). Naprosto ti predlažem da provjeriš vrijednost tog argumenta kao takvog. Ako pak ima uporište u međunarodnom pravu, onda je na onom tko mu se načelno protivi (ili je interesno pogođen) "da se žali".

Inače, Srbija, koliko ja znam, ne rabi ovaj argument nego argument teritorijalnog integriteta (načela povelje, rezolucija 1244 (?), itd).
Ostalo mi je u sjećanju iz nekih političkih diskusija da se posegalo za tim, pa sam valjda pretpostavio. No ako ga Srbija službeno ne rabi, to osnažuje sumnju da on pravno ne vrijedi mnogo.

Tko je glasao

Da imam vremena, bjesomučno

Da imam vremena, bjesomučno bi tražio podršku u međunarodnom pravu za argument koji smatram vrlo logičnim. Ali s obzirom da nemam priznajem poraz i slažem se s tobom.

Badinter je lijepo rekao "nema secesije od secesije" za Srbe u Hrvatskoj i Bosni. Zanimljivo je da isto ne vrijedi za Albance na Kosovu. Možda bi vrijedilo da je Albanija bila dio SFRJ? :)

Opinioiuris

Opinioiuris

Tko je glasao

Kada bi to bio isključlvi

Kada bi to bio isključlvi uvjet

Pardon, ne isključlivi, nego isključni.

Tko je glasao

Po Wikipediji bi i ZNG

Po Wikipediji bi i ZNG 1991. bio formalno paravojna teroristička organizacija. Sve zavisi tko piše. I kada piše. IRA je također BILA formalno teroristička organizacija pa ipak su Britanci shvatili da samo političkim pregovorima mogu rješiti problem S. Irske.
Moguće da PKK ima i vojno krilo.
Ali tema ja pravo Kurda na državu.

Tko je glasao

Po Wikipediji bi i ZNG 1991.

Po Wikipediji bi i ZNG 1991. bio formalno paravojna teroristička organizacija.

Formalnopravno i jest bio paravojna organizacija do stupanja na snagu deklaracije o nezavisnosti, ali ne i teroristička organizacija jer da bi netko bio teroristička organizacija mora se baviti terorizmom, a zna se (bar okvirno) što je terorizam: djelovanje koje depersonalizira žrtvu (slučajni napadi, bez diskriminacije) i koje je povezano s oružanim sukobom ili je takvog intenziteta i ima namjeru izazvati teror. S obzirom da je PKK proglašen terorističkom organizacijom i od strane EU, koja ima vrlo jasne propise prema kojima neka organizacija završava na listi terorističkih organizacija (evo liste iz svibnja 2006 /PDF/ koja se donosi na temelju ove Regulative), vjerojatno su uvjeti za takvu kvalifikaciju ispunjeni.

Ja ne negiram pravo Kurda na državu ali ne odobravam metode i mislim da ovako neće ostvariti cilj. Slično već godinama pokušavaju Tamili (koji imaju svoj site na kojem možete puno naučiti o pravu na samoodređenje) i nisu došli dalje od autonomije, koja je do sada plaćena stotinama tisućama života. S obzirom da ovaj dnevnik poziva na mirotvorstvo i sam bi trebao osuđivati brutalne metode ostvarivanja prava na samoodređenje u kojoj stradaju nevini.

Opinioiuris

Opinioiuris

Tko je glasao

Ja sam izrekao moje

Ja sam izrekao moje političko razmišljanje i načelno stajalište. Nisam želio zahvatiti svu pravnu problematiku a na koncu konca ne bih ju ni znao ovako objasniti kako to vi činite.

Tko je glasao

ZNG je 1991. bio dio MUP-a i

ZNG je 1991. bio dio MUP-a i time nije bio teroristička org. U tome je lukavstvo tadašnje vlasti (da ne pišem Franje Tuđmana i HDZ-a jer znam da vas to izluđuje :)

youtube.com/bijesdrugi
4hdz.com

Preporučam i
youtube.com/maxprvi
Lion Queen

Tko je glasao

Reci ti nama, jesmo li

Reci ti nama, jesmo li iskoristili mi to pravo ili nam ga je uspjela oduzeti?

Tko je glasao

Godinama su mnogi, pa i

Godinama su mnogi, pa i Nijemci, bili protiv mene jer sam zagovarao stvaranje hrvatske države. Kako bih sada mogao Kurdima nijekati pravo na samostalnost?

Tko je glasao

Naša je situacija ipak bila

Naša je situacija ipak bila povoljnija. Bili smo republika, federalna jedinica unutar bivše zajedničke države, definiranih granica, a Ustav iz 1974. definirao je republike kao države. Da nije bilo što je bilo, hipotetski, mogli smo se i mirno razići poput Češke i Slovačke. A znamo kakvu smo Kalvariju prošli.

Kurde čeka mnogo teži put. Njihov teritorij čine dijelovi nekoliko drugih, međunarodno priznatih država, članica UN. Ali temeljno bi moralo biti pravo naroda na samoopredjeljenje. Tko kaže da je sadašnje stanje pravedno (a razvidno je da nije), iako ima međunarodno-pravno pokriće? Naše bolno povijesno iskustvo trebalo bi nam, u najmanju ruku, paliti signalne žaruljice na kvalifikaciju da su terosti oni koji se bore za nacionalnu samostalnost na teritoriju koje stoljećima obitavaju.

Pođimo malo šire. Pogledajmo kartu Afrike i koliko je tu granica (najdoslovnije) potegnuto ravnalom, neovisno o stvarnom narodnosnom stanju na terenu. Sve su to međunarodno priznate države i granice. Sve one nose klice mogućih budućih sukoba. Divlji Afrikanci, pa zato tamo uvijek nešto kuha? Ne, bili su divlji kolonizatori koji su za sobom ostavili nered, ali oni i danas u dobroj mjeri diktiraju međunarodna 'pravila igre'.

Sjeća li se itko Tibeta i gorke sudbine Tibetanaca? A stoljećima su imali svoju državu, koji su izgubili u okolnostima kakve su već bile. Imaju li oni ikakvu realnu mogućnost obnove svoje državnosti? Teško. A imaju li pravo na svoju državu? Naravno da imaju.

ragusa

Tko je glasao

Naše bolno povijesno

Naše bolno povijesno iskustvo trebalo bi nam, u najmanju ruku, paliti signalne žaruljice na kvalifikaciju da su terosti oni koji se bore za nacionalnu samostalnost na teritoriju koje stoljećima obitavaju.

Oni nisu proglašeni teroristima jer se bore za samoodređenje nego jer jer se bave terorizmom, to su dvije različite stvari. Jedine signalne žaruljice koje se meni pale su signalne žaruljice loše argumentacije. :)

Opinioiuris

Opinioiuris

Tko je glasao

Nisam pravnik, a mislio sam

Nisam pravnik, a mislio sam zaista samo na borbu za nacionalnu samostalnost, a ne na terorizam. Vjerujem da je to razvidno iz konteksta čitavoga komentara.

Doduše, ne poznam detaljnije djelovanje Kurda. Ali jasno je i da nisu Dalaj Lame. Borba za samostalnost često sadrži i elemente terorizma (kao npr. ETA, IRA). Neki takvi pokreti ne uspiju se odmaknuti od prvobitne kvalifikacije (terorizam), a neki u određenom trenutku uspiju dobiti i 'prekvalifikaciju', vjerojatno u kombinaciji uspjeha u realizaciji svojih političkih ciljeva i smanjenju udjela aktivnosti koje se mogu okarakterizirati kao terorizam. Ovo nekako ide jedno s drugim.

ragusa

Tko je glasao

Pokreti za osamostaljenje su

Pokreti za osamostaljenje su često praćeni terorizmom, ali ja i dalje mislim da terorizam nikad nije opravdan jer zbog njega stradaju nevini. A dakako, terorizam je vrlo problematičan za sankcioniranje upravo zato jer je "One man's terrorist is another man's freedom fighter".

Opinioiuris

Opinioiuris

Tko je glasao

Potpuno se slažem s ocjenom

Potpuno se slažem s ocjenom terorizma. Do ovoga, vjerujem manjega nesporazuma među nama je i došlo usljed činjenice da su pokreti za osamostaljenje često praćeni terorizmom. A ja sam se u svom komentaru orijentirao na meritum stvari (borbu za osamostaljenje), pa je ispalo da jednako odobravam i prateće pojave (terorizam).

ragusa

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. monoKracija hoće li ugroziti RH? od aluzija komentara 0
  2. Prosvjed branitelja - apdejt od Weteran komentara 59
  3. Ministarstvo branitelja hitno preimenovati i reformirati od Argus komentara 38
  4. Je li Hrvatska spremna za još jedan građanski rat? od Feniks komentara 41
  5. Verbalni terorist Nenad Stazić napada 100-postotne invalide od vkrsnik komentara 3
  6. Trebaju li političkoj stranci neaktivni članovi? od Zoran Oštrić komentara 0
  7. Medijsko to jest Sveučilište Sjever na entu od bosancero komentara 0
  8. Zašto sam za zabranu zajedničkih lista na izborima (a protiv referenduma) od Zoran Oštrić komentara 10
  9. HDZ nakon Siska hoće li osvojiti RH? od aluzija komentara 3
  10. Vargate od Weteran komentara 16
  11. Kukuriku koalicija sigurno plovi prema debaklu od vkrsnik komentara 66
  12. ona i mi od aluzija komentara 0
  13. Kapital i rad, tržište i država (povodom intervjua s Antunom Vujićem) od Zoran Oštrić komentara 7
  14. Invalidi u minskom polju od timashine komentara 89
  15. Opereta "Invalid je invalid" protiv HRVI, ali i svih branitelja i protiv RH od ppetra komentara 66
  16. Ekonomska sloboda u svijetu od Tko je John Galt komentara 9
  17. Hrestomatija veleizdaje od MKn komentara 60
  18. Ograničenje prava glasa? Ne, ali potiče na razmišljanje od Zoran Oštrić komentara 8
  19. Slon u staklarni ili diskriminacija od boltek komentara 142
  20. Možda im nije jasno, da HRVI ne žele više promatrati uništavanje države koju su stvarali? od ppetra komentara 39
  21. O budućnosti europske energetike u Brislu i Londonu od Zoran Oštrić komentara 3
  22. Prosvjed branitelja od Weteran komentara 209
  23. Prigovor savjesti, kvalitativno i figurativno od lunoprof komentara 75
  24. Dignitet i percepcija od StarPil komentara 23
  25. Tko gnoji hrvatski meinstream fašizmom od sjenka komentara 34

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • bube
  • corto
  • rupert
  • sjenka
  • zaphod
  • zrakomlat

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 6
  • Gostiju: 32

Novi korisnici

  • win64
  • Damtiplesku
  • Laganini
  • jeffrey
  • Turist s razlogom