Tagovi

TRŽIŠTE

Petar Bosnić Petrus

Ljudska vrsta i nacije

Već sam prije govorio o ovoj stvari i služio se primjerima koji su trebali pokazati kako ljudska vrsta nagrađuje produktivne subjekte.

Evo sada opet tih primjera ali ponešto izmjenjenih radi toga da bi se pokazalo kako ljudska vrste nagrađuje nacije koje svoje vlastite ciljeve ostvaruju tako da istovremeno daju doprinos ostvarenju ciljeva vrste.

Primjer broj jedan.

Dvije Nacije iznesu na tržište određenu, jednaku količinu žita, jednake kvalitete i prodaju ga po jednakoj, uobičajenoj cijeni: 1 000 000 $.

No jedna je nacija proizvela to žito primitivnom, neekonomičnom metodom, pa ju je proizvodna prodanog žita koštala 1 200 000 $ ona je otišla sa svjetskog tržišta s gubitkom od 200 000 $.

Druga je radilo po vrlo ekonomičnoj metodi pa ju je proizvodnja prodanog žita koštala svega 800 000$. Ona je otišla kući s 200 000 $ dobitka.

U ovom slučaju tržište nije ocjenjivalo samo vrijednost onoga što su nacije iznijele na tržište, nego prije svega, ono što su ostavile kod kuće – vrijednost metode kojom su proizvele prodano žito.

Otkriće one dobre, ekonomične metode je kapitalni doprinos ostvarenju ciljeva vrste, a ne ono žito koje je prodala, nagrađena nacija, jer ljudskoj je vrsti najviše stalo do toga da razvije što bolje metode samoodržanja i ostvarivanja onih svojih ultimativnih ciljeva.

Eto, tzv. slobodno tržište je institucija putem koje ljudska vrsta nagrađuje nacije srazmjerno veličini njihovog doprinosa ostvarivanju ciljeva vrste, ali, također, kako smo vidjeli, gubitkom i siromaštvom kažnjava one koje nisu dale nikakav doprinos.

A sada jedan drugi primjer.

Dvije nacije iznesu na svjetsko tržište jednaku količinu mobitela proizvedenih po jednakoj proizvodnoj cijeni i prodaju ih po jednakoj tržišnoj cijeni.

No jedni su mobiteli jako dobri. Obavljaju puno funkcija, lako se rukuje s njima i ne kvare se, a drugi su loši.

Nacija koja je na tržište iznijela dobre mobitele otići će doma s dobitkom, a ona druga s gubitkom.

I u ovom drugom slučaju tržište je ocjenjivalo vrijednost proizvodne metode i vrijednost ponuđenog proizvoda. Nacija koja je pala na ispitu nije pala zbog loše proizvodne metode, nego zbog lošeg proizvoda. Ljudska vrsta, naime, nije luda i neće svoje ciljeve ostvarivati pomoću lošijih sredstava kad već može pomoću boljih , pa su njeni pripadnici pokupovali one bolje mobitele.

Eto, to su neki od slučajeva koji pokazuju kako ljudska vrsta nagrađuje i kažnjava nacije, rase ili bilo koje druge subjekte, koji se sredstvima za vlastiti opstanak opskrbljuju na tržištu.

Tržište je nemoguće prevariti, a ako ga nekako i prevarite jednom, drugi put sigurno nećete.

Onaj prvi primjer sa žitom izvrsno pokazuje suptilnost tržišta. Ono ne mora špijunirati vašu proizvodnju niti mora išta znati o njoj, da bi donijelo pravednu presudu o njenoj vrijednosti i pravednu veličinu nagrade.

Moglo bi se čak reći da je ljudska vrsta, stvarajući tržište, stvorila sudnicu u kojoj se presuđuje koliki je doprinos neko dao ostvarivanju ciljeva ljudske vrste i u kojoj su stranke suptilno prinuđene da... nevjerojatno... pravedno presuđuju same sebi.

Baš zahvaljujući tržištu, svako ima takav položaj u svijetu kakav je zaslužio.

Nagrade dobijaju one nacije ili neki drugi subjekti koji su načinom ostvarivanja svojih ciljeva i interesa dali neki vrijedan doprinos ostvarivanju ciljeva vrste.

A sada se vjerojatno pitate kako bi smo mi, gologuzi jadnici mogli nešto zaraditi na tom tržištu, vratiti dugove, malko se potkožiti itd.

Stvar je jednostavna.

Počnemo nacionalne interese ostvarivati ekonomičnije i efikasnije nego drugi.

Ali kako, kako ??? – zapitat ćete.

Opet jednostavno.

Treba etablirati one već gotove zakone koje sam vam prije izložio.

Oni su sredstvo za postizanje neviđeno velikog nacionalnog bogatstva, moći, utjecaja i besmrtne slave, i to zato što su izvrsno, do sada najbolje političko, pravno, ekonomsko i općenito društveno sredstvo za ostvarivanje ciljeva vrste.

Eto.

Pa, ko voli nek izvoli.

Opaska o društvu i tržištu

Društvo je entitet posredstvom kojega individue, grupe, klase itd. ostvaruju svoje ciljeve NA NAČIN kojim istovremeno ostvaruju ciljeve ljudske vrste. Društvo nastaje radi ostvarivanja ciljeva vrste, a onim NAČINOM zadovoljavanja potreba, i želja individua, grupa itd. i NAČINOM ostvarivanja njihovih ciljeva, vrsta se služi kao sredstvom ostvarivanja svojih ciljeva. Cilj ljudske vrste je beskonačan slobodni opstanak.

Tržište je društvena institucija koja ocjenjuje KOLIKI je doprinos ostvarivanju ciljeva vrste dao određeni subjekt i odmjerava nagradu srazmjernu veličini i vrijednosti tog doprinosa.

Često sem međutim, može čuti jadikovka da na tržištu imaju slabu prođu baš ona vrijedna djela, a da šund, naprotiv jako dobro prolazi. Razlog ovakvim mišljenjima i neopravdanim jadikovkama je krivo, neadekvatno promatranje tržišta. Promatra se prodaja raznih roba u nekom kratkom vremenskom periodu.

Tržište međutim postoji već tisućama godina, pa bi trebalo pitati kako su se razne vrste djela prodavale tokom cijelog vremena postojanja tržišta ili otkad postoje djela koja su izišla na tržište. Ako, dakle, sa tog aspekta postavimo pitanje:

Što na tržištu ima bolju prođu, npr: Aristotelova djela ili pak krimići Agathe Christi ?

Odgovor će biti: Aristotelova djela.

Razlog je jednostavan.

Spomenuti krimići prodavat će se u velikom broju koju godinu ili najviše koje desetljeće, dok se Aristotelova djela prodaju već tisućama godina, i zapravo su se tek počela prodavati. Buduće generacije puno će više čitati Aristotela nego dosadašnje. Znanje sadržano u njegovim djelima potrebno je svakoj generaciji, tako da će se Aristotel čitati i prodavati sve dok bude postojao ljudski rod i imat će, kako smo upravo rekli, u svakoj novoj generaciji sve veći broj čitatelja. U slučaju da na Zemlju dođu dođu nekakvi vanzemaljci, oni će tražiti Aristotela, a ne neku Agathu Christi. A ako, pak, ne dao Bog, ljudsku vrstu zadesi neka nesreća i ona nestane, druge inteligentne vrste sačuvat će Aristotelova i slična djela i raširiti ih po cijeloj galaktici, jer ta djela sumiraju svo iskustvo, znanje i vizije jedne inteligentne vrste, što je svim ostalim inteligentnim vrstama vrste vrednije od bilo kakvog materijalnog bogatstva. Galaktičko tržište je pravo tržište za takva djela kao što su Aristotelova, Hegelova, Bibliju, Dantea, Dostojevskog i slično. Uostalom, ko zna? Malo je vjerojatno, ali možda se neka od tih dijela već odavno prodaju i čitaju u nekim djelovima galaktike.

Prema onome što je gore rečeno, čitatelj bi možda mogao krivo zaključiti kako ja mislim da je tržište savršena i bezgešna ljudska institucija. Možda ona doista i jest takva po sebi (ako je čovjek uopće sposoban stvoriti nešto takvo), ali ne možemo previdjeti brojna, pa čak i velika nasilja i nepravde u tržišnoj domeni. No ta tržišna nasilja nisu nasilja tržišta, nego obrnuto, nasilja raznih moćnih subjekata nad tržištem i tržišnim odnosima. Ta nasilja onemogućuju djelovanje tržišnih zakona pa se nepravda širi svijetom. Mnogi nerazumni ljudi osuđuju tržište za ove nepravde, a trebali bi osuditi one nasilnike nad tržištem i tržišnim odnosima. Umjesto tog bezrazložnog i glupavog osuđivanja tržišta, bilo bi puno bolje zaštititi ga zakonima i pravednom primjenom sile, a i usavršavati ga, kako bi ono postalo otpornije na nasilje i kako bi što je moguće bolje služilo čovjeku u svrhu ostvarivanja ciljeva svih ljudi; individua, grupa, klasa, naroda i, konačno cijele vrste.

Komentari

Konkretnije

Treba li tržište smatrati nekom devijacijom u razvoju civilizacije, otuđenjem, ili pak obrnuto - pojavom humaniteta i civiliziranosti?

Tko je glasao

promjena

Da li ste u ovom, nažalost, dosta površnom i kratkom tekstu našli neke razloge za reevaluaciju svog shvaćanja tržišta?

Loše zdravlje i vanjske okolnosti (uski okviri dnevnika) onemogućuju mi da o fenomenu tržišta podrobnije pišem.

Tko je glasao

Sreća

Loše zdravlje i vanjske okolnosti (uski okviri dnevnika) onemogućuju mi da o fenomenu tržišta podrobnije pišem.

IMATE SREĆU.

Tko je glasao

Dodaci

Gore, na dnu dnevnika ima nekoliko dodataka koji bi raznim individuama mogli biti zanimljivi.

Preporučujem se.

Tko je glasao

Krivo i pravo.

Baviti se Ustašama i Partizanima, vrijeđati sudionike diskusije itd, nije teško nego lako, jer ne zahtjeva nikakav napor, a pored toga takvim stavom, oni koji ga prakticiraju, stiču iluziju da se osvećuju za frustracije kojima ih tišti stvarnost. No tako se sve dublje propada u ovo (anti)civilizacijsko živo blato .

Ne bi li bilo bolje uložiti malo misaonog napora u traženje izlaza it tog blata?

Tko je glasao

Ipak

Ipak, slažete li se s time da bi smo se trebali organizirati onako kako sam predložio u onim zakonima, radi toga da budemo konkurtentni i da se sa svjetskog tržišta vraćamo sa nekakvim dobitkom a ne gubitkom?

Tko je glasao

Prosvjetljenje

Tko je glasao

Mrak

Ko živi u mraku, ili, ko je okružen mrakom, nema mu druge nego da se dade na prosvjetljivanje svoje okoline.

Slažete li se s tom konstatacijom?

Glede tržišta: slažete li se s idejom iznesenom u dnevniku: da je tržište institucija čija je socijalna funkcija da "dijeli pravdu".

Napominjem, da to nije moja "izmišljotina" ili ideja, nego da ja samo dovodim do jasnoće ono što je ljudska vrsta stvorila nakon mnogo tisuća godina i što smatra vrijednim, zato jer se u dugoj praksi pokazalo vrijedno.

Tko je glasao

Svijetlo

Tko je glasao

Eeee... Jure, Jure de Jure

Utješi me molin te i ohrabri. Reci da si sa ti de facto samo šalija.

Tko je glasao

Kuku meni!

Zašto sam se ja trudija napisati ovi dnevnik?

Tko je glasao

Eeee... lipi moj Jure

Dobro ti je reka Vladimir. Poslušaj ga i samokritički se osvrni na svoje (ne)shvaćanje tržišta.

Da te je učitelj u školi pita: koliko su dva i dva, ti bi mu reka da te nije briga, a one koji smatraju da se te stvari moraju znati, ti bi proglasija nenormalnima.

Ne vodi to ka dobru, brate moj.

Tko je glasao

paradoks

Što na tržištu ima bolju prođu: Aristotelova djela ili krimići Agathe Christi ?

Odgovor je:

Aristotelova djela.

Razlog je jednostavan. Spomenuti krimići prodavat će se u velikom broju koju godinu ili najviše koje desetljeće, dok se Aristotelova djela prodaju već tisućama godina, i zapravo su se tek počela prodavati. Buduće generacije puno će više ćitati Aristotela nego dosadašnje. A ako dođu vanzemaljci, oni će tražiti Aristotela, a ne neku Agathu Christi. A ako, ne dao Bog, ljudsku vrstu zadesi neka nesreća i ona nestane, Druge inteligentne vrste sačuvat će Aristotelova i slična djela i raširiti ih po cijeloj galaktici, jer ta djela sumiraju iskustvo jedne inteligentne vrste, što je za druge inteligentne vrste vrednije od bilo kakvog materijalnog bogatatva. Galaktičko tržište je pravo tržište za takva djela kao što su Aristotelova, Hegelova, Bibliju, Dantea, Dostojevskog i slično.

Tko je glasao

(zamišljam njegovo razočaranje...)

... ono, dolaze svemirci, fanfare, predsjednik UN-a drži govor a mali zeleni drže u ruci "Leš u Mezopotamiji" i pitaju "Ok, da, susret civilizacija, bla... nego, jel imate vi još knjiga ove autorice? Ovo je super!"

Tko je glasao

Dodatak

Siguran sam da svi učesnici poznaju one uobičajene definicije tržišta. Ja se na njih nisam ni osvrnuo, jer mislim da je danas presudno važno uočiti onu njegovu osobinu o kojoj govori dnevnik.

Tko je glasao

Aha, tržište je kao i

Aha, tržište je kao i politika, što? Kurva !
Kad neko spomene tržište i neke tržišne utakmice uvjek se sjetim proizvoda iz SSSRa, cijene otisnute, ne štampane, već otisnute, utisnute, reljefirane, ugravirane, trajne, još u tvornici.
Nema lova u mutnom!
;-)

Tko je glasao

Ta nefleksibilnost

je, pored ostalog i dovela do kraha.
pojavom Microsofta

Tko je glasao

Evo nečeg

Treba biti jači od brzih, a brži od jakih; fleksibilniji od velikih, ili veći od fleksibilnih. Dalje ne znam. Nisam kreativan na tom području.

Tko je glasao

Kombaj u njivi psenice

Za vrijeme studija sam ljeti vrsio zito, a u jesen soju.
Njive male 2 ,3 , 4 duluma. Okolo suma. Patnja.
Prosjecan prihod u BiH 3-4 tone na hektar.
Radio veli u Njemackoj 8 t na hektar.
Na tv prikazali kombajn u USA. Njiva preko brijegova,
ne vidi se kraja. Kompjuter sa gps mjeri urod i racuna;
kolilo baciti gnojiva.
Mi smo imali vrece.
Konkurencija@

Tko je glasao

Vladimirar

Shvaćam Vladimire.l

Kako konkurirati?

Možda sa eko uzgojem

Nažalost, konkurencija je nešto neizbježno. Ne može ju uništiti niti negativna selekcija.

Tko je glasao

Svima i nikome

Iz "Tržišta" se može vidjeti da se bogatstvo, kod takvih vrsta kao što je ljudska, stiče dobočinstvima koje razni subjekti čine zajednicama u kojima žive, društvima ili cijeloj vrsti.

Čini li vam se to istinitim?

Tko je glasao

Hlad

Istina je. Takva je realnost.

Moj prikaz tržišta dat je samo u načelnim crtama.

Tko je glasao

Tržište je jako zagonetna stvar

Evo na primjer, situacija oko Ukrajine je relativno poznata. Postoji neki novi zapadni blok i neki novi istočni blok, tj Rusija, koji su u konfliktu oko Krima i istočne Ukrajine, priključenja Ukrajine Uniji i vojnom savezu i td...
Konflikt je eskalirao čak do uvođenja sankcija Rusiji, a sankcije je uveo novi Zapadni savez u koji spada i Njemačka.
Pazi sada ovo:
Europska komisija odobrila je joint venture između perjanice njemačke industrije Daimler AG i perjanice ruske industrije Kamaz OSCJ, i to u području proizvodnje teških vojnih vozila, od kojih su neka koriste na istočnoj ukrajinskoj bojišnici na separatističkoj strani.
http://www.euractiv.com/sections/europes-east/brussels-blesses-merger-be...
Tržište zna biti histerično, malo se uvode sankcije, a malo se sklapaju strateški vojni join ventures
A ovce za šišanje bi trebale u sve to vjerovati....

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci