Tagovi

Trijumf vjere

U Starom zavjetu, u priči o Abrahamovoj spremnosti da žrtvuje sina Isaka, opisanoj u Knjizi Postanka, kao i u kasnijoj Knjizi o Jobu, dani su događaji koji za ateiste svih boja predstavljaju neiscrpan izvor inspiracije.

I u jednom i drugom slučaju radi se o opsesivnom fokusiranju na apsolut i na bespogovornu spremnost da se u pokoravanju i služenju nađe ne samo cilj ovozemaljskog postojanja, nego i nešto zbog čega se spremno i uvjereno to postojanje žrtvuje.

Priča o Jobu je blago rečeno jeziva.
Job je vjernik par exellence, kojeg Bog iskušava u toj vjeri i to tako što mu preko Sotone sistematski uništava i uzima sve što je radom stvorio i sve što je rodio.

Razlog tog monstruoznog testiranja Jobove vjere je u nekoj vrsti opklade Gospoda i Sotone:

1
(…)
6 Jednoga dana dođu sinovi Božji da stanu pred Jahvu, a među njima pristupi i Satan.
7 Jahve tad upita Satana: »Odakle dolaziš?« – »Evo prođoh zemljom i obiđoh je«, odgovori on.
8 Nato će Jahve: »Nisi li zapazio slugu moga Joba? Njemu na zemlji nema ravna. Čovjek je to neporočan i pravedan, boji se Boga i kloni zla!«
9 A Satan odgovori Jahvi: »Zar se Job uzalud Boga boji?
10 Zar nisi ogradio njega, kuću mu i sav posjed njegov? Blagoslovio si djelo njegovih ruku, stoka mu se namnožila po zemlji.
11 Ali pruži jednom ruku i dirni mu u dobra: u lice će te prokleti!«
12 »Neka ti bude!« – reče Jahve Satanu. – »Sa svime što ima radi što ti drago; samo ruku svoju na nj ne diži.«
I Satan ode ispred lica Jahvina.

Žaoka ateista nije prvenstveno usmjerena na tu sliku Boga kladioničara, inadžije, lakovjernog bradonje, kojeg zli i otpali nekadašnji sluga, navlaći kao posljednjeg bekana, nego na ideju Boga, koji pred vjernika postavlja zahtjev za poništavanjem svih modaliteta njegove egzistencije zarad spajanja sa apsolutom.

Bog kroz test, Jobovo biti pretvara u puko bitisanje ispražnjeno od svega osim od eshatološkog iščekivanja, armiranog fatalizmom.

Job, kao religiozna životinja uvjerena u postojanje Božjeg plana i imperativa bezuslovne ljubavi prema daljnjem, transformiše se u emocionalnog invalida i socijalnu nakazu, kojoj nije potrebno ništa - ni porodica, ni društvo, ni norme, ama-baš ništa osim Božje ljubavi.

Knjiga o Jobu je tako himna u slavu podaništva, apsolutne odanosti i autodestruktivnog fanatizma, ali u isto vrijeme ona je oda trijumfu vjere.

20 Tad ustade Job, razdrije haljinu na sebi, obrija glavu pa ničice pade na zemlju, pokloni se
21 i reče:»Gô iziđoh iz krila majčina,
gô ću se onamo i vratiti.
Jahve dao, Jahve oduzeo!
Blagoslovljeno ime Jahvino!«
22 Uza sve to, nije sagriješio Job niti je kakvu ludost protiv Boga izustio.

I to one vjere, koja kroz svoj profetski monoteistički univerzalizam, izražava totalitarnu intezivnu pretenziju na ličnost (Menšing) i koja se individui obraća do najveće dubine njegove egzistencije, zahtjevajući je u njezinoj sveukupnosti.

Ona ono ja ne uništava u potpunosti, ona to ja reprogramira u služenje, koje nije ničim ovozemaljskim uslovljeno i koje kao cilj ima ultimativno jedinstvo sa apsolutom.

Epizoda sa Abrahamom i njegovim sinom Isakom je možda i još drastičniji primjer od onoga što se dogodilo Jobu.
22
1 Neko vrijeme poslije tih događaja Bog stavi Abrahama na kušnju. Zovnu ga: “Abrahame!” On odgovori: “Evo me!”
2 “Uzmi svoga sina Izaka, jedinca svoga, koga ljubiš, i pođi u strane Morije te ga ondje prinesi kao žrtvu paljenicu na glavici, koju ti pokažem.”
(…)
9 Kad stignu na mjesto, o kojem je Bog govorio, Abraham podigne žrtvenik ondje, naslaže drva, sveže svog sina Izaka i položi ga po drvima na žrtvenik.
10 Pruži sad Abraham svoju ruku i uzme nož, da zakolje svog sina.
11 Uto ga zovne s neba anđeo Gospodnji i poviče: “Abrahame! Abrahame!” “Evo me!” ozva se on.
12 “Ne spuštaj svoju ruku na dječaka - reče - niti mu što čini! Sad, evo, znam, da se Boga bojiš, jer nisi uskratio ni svog sina, jedinca svoga.”

Abrahamova volja i spremnost da žrtvuje sina je poništavanje razuma, odnosno još tačnije - ono je čin žrtvovanje razuma.

Abraham poslije ovoga nije više homo sapiens, jer ta redukcija, to sužavanje svijesti, to svođenje svijesti na apsolutu potreban sadržaj, transformiše Abrahama u istinskog homo religiosiusa.

Isak zapravo kao da je zaklan, a sa njim kao da je zaklano i sve ovozemaljsko.
Nema više plodova slabina mojih, nema više svete porodice, izabranog naroda, krvnih veza, kumstva, običaja, Mojsijevog dekaloga, nema više ničega.
Postoji samo veličanstvena eshatološka perspektiva, autoritativni glas koji je obećava i uslovljava i volja da ga se sluša i da mu se služi.

Komentari

Homo religiosius ne znači potčinjen čovjek.

Priča o Abrahamovom pokušaju žrtvovanja svog sina Izaka mogla je biti interpretirana samo kao tobožnja božja kušnja - tek na kraju religioznog razdoblja Starih Židova i drugih naroda (u J. Americi) koji su ranije kultno ubijanje i paljenje svoje djece na žrtvenicima smatrali itekako "pravom" religioznom dužnošću. Tobože, bogovima je najprije prijao taj avrhunac vjere u paljenju svoje djece, a onda su se predomislili i promijenili kulturno - religijsku naviku, zamijenivši ljude sa životinjama. Ova poučna priča želi uvjeriti ondašnje nevjerne Tome koji su još nadalje smatrali da je bog tolika strašna transcendecnija da i nadalje traži nešto najvrednije, djecu. Danas bismo rekli da da je takvo vjerovanje, pa i kada je u pitanju žrtvovanje životinja, čista bezvezarija podređivanja nečem izmišljenom, a što autor naziva trijumfom vjere. To je ropstvo ljudi svojim glupim predstavama. Čudim se takvim vjernicima koji ne razlikuju mit i povijest, te tobože učenim izrazima opravdavaju svoje djetinjaste emocije ovisnosti i religiozne podređenosti svojim vlastitim predstavama. Njih, kao tabue, nikad neće biti u stanju KRITIČKI vrednovati. Sram me čitati takve emocionalne ovisnosti o izmišljotinama vlastitoga mozga i to nazivati "trijumfom vjere". Ne mijenja se s vremenom trakav prevrtljiv bog, niti ne iskušava ljude, niti postoji. Ljudi su ti čiji se mozgovi mijenjau, pa su se promijenile i predrasude i pojmovi o bogovima: ljudi i danas stvaraju svoje bogove u skladu sa svojim drukčijim ponašanjem, poglavito dokidanjem nerazumnih predrasuda i to bez pradavnih strahova i tabua.

Tko je glasao

Red Cavalry, Daj ti nama

Red Cavalry,

Daj ti nama napiši. Dali je knjiga postanka pisana prije nove ere ili poslje. Do sad nisam nigdje čul ili čital, da su pripadnici krščanske vjere žrtvovali svoju djecu Bogu, no dali je vjera koja je vladala u ono vrijeme na tom području to prakticirala.

Vidim da si upučen i načitan čovjek, pa sam uvjeren da češ znati odgovor.

Tko je glasao

Zbog razno-raznih

komentara osjećam potrebu da neke stvari pojasnim.

Kao prvo ja nisam ateista.
Ja vjerujem da je čovjek religiozna životinja i da se taj raspon čovjekove religioznosti kreće od onog Tvenovskog "Svi u nešto vjeruju, pa eto tako i ja vjerujem da ću popiti još jedno piće", pa sve do onoga Abrahamovskog tipa.

Na sebe gledam kao na neku vrstu agnostika, koji svog Boga (kako to kaže Štulić) "drži na stolu" i obraća mu se sa "Hej ti Bože".
Moj Bog je moj drug i moj partner.

Kod institucionalizovanih religija smeta mi i institucija i monopol sveštenstva na tumačenje Božje rječi i volje, a i norme, rituali i pravila prilikom komunikacije sa Bogom - znači jednom rječju sve ono što te religije zapravo i čini takvima kakve one jesu.

Tko je glasao

djavo.

evo i mog doprinosica ovom 'biblijskom dnevniku'

************

"Jedan od šampiona hrvatskog estradnog domoljublja, osječki fiškal Vladimir Šeks, devedesetih godina je, navodno, nazočio nekakvom skupu pravnika u Osijeku. Uoči zvaničnog početka skupa pitao je organizatore jesu li predvidjeli intoniranje hrvatske himne. Odgovor je bio niječan, jer čemu himna za jedan nižerazredni skup sluškinja politke. No Šeks je inzistirao. Uvjeravali su ga da je to, u tom trenutku, i tehnički nemoguće izvesti. «Onda ćemo je otpjevati» – uzjunio se Sova. I bi tako. Skup je otvoren i najavljeno je pjevanje himne. Nakon prve strofe ispostavilo se da nitko ne zna kako himna tekstualno teče dalje. Nelagodu je Šeks glasno komentirao: «Pa, normalno da ne znamo riječi kad su nam komunisti pedeset godina branili tu našu hrvatsku svetinju…». A od 1945. godine pa nadalje u svim osnovnoškolskim čitankama nakon himne «Hej, Slaveni» nalazila se i hrvatska himna «Lijepa naša», koju su učenici učili napamet.

Na lažima i od njih svjetlonoša (Lucifer) Šeks živi otkad zna za sebe. A laž je čisti udio djavla. Lažju se djavao uključuje u ustroje bića i djeluje pomoću nas okrenut od ciljeva koje je Bog predvidio. Jedan od razloga pometnje na početku 21. stoljeća leži i u tome što se čovjek boji pogledati u lice stvarnim uzrocima pojava i sve više vjeruje u laži. To mu je lakše. Obmanjuje samog sebe, pa su mu i djela obmana: «Glavni dokaz da djavao postoji, da djeluje i uspjeva» – drži Denis de Rougement – «nalazi se upravo u tome što više ne vjerujemo u njega». On je šmignuo u nas i mi ga više ne znamo vidjeti. Slijepi smo tako postali i za stvarnost. Ne vidimo koliko je politka odista slaboumna, gospodarstvo bez reda i nadzora, moral u rasulu i koliko narod živi od zaglupljujućih zabava.
Kao kod najprimitivnijih plemena za naša zla i nesreće, krivi su uvijek drugi. Onima tamo oblak ili komad obojenog drveta, nama oni preko puta. Međutim, protivnik je uvijek u nama i trebalo bi se plašiti samo onog neprijatelja koji počiva u nama. To je djavao. Zlo koje je ukorijenjeno u našim rukama i našoj glavi. Zlo koje mi ustvari volimo.

Djavao ima sve izglede odigrati svoju igru tamo gdje iščezava smisao. Gdje nerazboritost pobjeđuje u svim smjerovima. Gdje država, ustanova ili institucija gubi glavu i počinje funkcionirati protiv ljudi, a da više nitko ništa ne može protiv toga. Sve što nema smisla pripada djavlu. Djavla se hvata na djelu u našim životima. «Ako vam je ozbiljno stalo da ga ukebate, odati ću vam tajnu gdje ćete ga najsigurnije naći: u fotelji u kojoj sjedite» piše Denis de Rougement u svojoj knjizi Udio Djavla, napisanoj davno prije hrvatskog, osječkog i brodskog iskustva.

A posljednji hrvatski dosljedni borac protiv djavla bio je Franjo Tuđman. On je na povratku iz SAD-a u studenome 1996. godine rekao: «Nećemo dopustiti jugokomunističkim ostacima, ali ni ostalim političkim diletantima, bezglavim smušenjacima, koji ne vide o čemu se zapravo danas radi u Hrvatskoj i u svijetu s kojekakvim regionalnim planovima! Nećemo dopustiti onima koji se vežu i sa crnim vragom protiv hrvatske slobode i hrvatske nezavisnosti, ne samo crnim, nego i zelenim i žutim vragovima, ne samo povezuju nego im se i nude, ne samo da im se nude, nego im se prodaju za Judine škude! A povezuju se od fundamentalističkih ekstremista do kojekakvih lažnih propovjednika, pseudodemokratskih obmanjivača, koji nam danas propovijedaju velike ideje o ljudskim pravima i slobodi medija.»
Kockastog šaljivdžiju, bivšeg crvenog vraga, sivo maslinastog generalissimusa JNA, predsjednika beogradskog crno-belog Partizana, potom prozirnog doktora povijesnih znanosti s redovno završenih šest razreda srednje škole – najvjerojatnije su ozračili u Americi, pa je umro od raka. A u vječnoj nam i jedinoj Hrvatskoj, što se tiče slobode, samostalnosti, nezavisnosti i šire – sve je ostalo ondje gdje je i bilo".

Stribor U. Schwendemann, pisac, kronicar, publicista iz Slav. Broda

Tko je glasao

mislila sam da kuzim kaj

mislila sam da kuzim kaj pise, a onda pogledah komentare..

meni se cinila smisao dnevnika razmisliti o VJERI kao jedinoj koja odreduje nasu sudbinu. o vjeri koja nas sprecava sudjelovati u vlastitom zivotu jer je ionako sve odredeno i zacrtano.

meni se ovo napisano cinilo kao clanak o NWO, ili vjeri u smislu fanatizma bilo kojeg tipa.. ili bolje receno potenciranju vjere bilo kojeg tipa koje imobilizira ljudski rod u odlucivanju o vlastitom zivotu, te kao takvom apsolutno negativnoj pojavi, koja od homo sapiensa cini robota, poslusnika. koja proizvodi masu sljedbenika - robota koji ne zive neki ljudski zivot svjesni sebe i svojih mogucnosti jer on za njih ne postoji kao takav vec samo kao posljedica nekih visih sila.

a izgleda da nisam skuzila jer nitko ga nije tako vidio.

dalje sto me je zacudilo je odgovor vjernika koji se pokorava vjeri a zene njemu, bar tako kaze, koji vidi ljepotu u trpljenju. meni to dode kao neki mazohizam, makar se to vjerom zvalo. postoje i takvi ljudi, to znamo svi, neki se zbog toga proglasavaju vjernicima a neki samo mazohistima bez vjerske teoretske podloge, ali ocito sa puno svjetovnog uzitka.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Žrtva najveća

mislila sam da kuzim kaj pise, a onda pogledah komentare.
Vjera je prvenstveno individualna stvar i svatko je shvaća na ipak malo svoj način. Tako će nekome žrtvovanje vlastitog djeteta biti apsolutno razumljiv i razuman čin, a nekom drugom će to biti znak suludog fanatizma. O vjeri se uvijek puno raspravljalo i tako o svim raznoraznim pričama koje sadrži Biblija, Kuran, Tora ili nešto četvrto. Koliko je to istina, koliko je to simbol nečega, koliko je to besmislena izmišljotina u biti ovisi o našem shvaćanju.

Zanimljivo da se ne pitamo o smislu istog kad to od nas traži domovina i kad naše dijete krene u nepoznatom smjeru u poznatoj uniformi. Slično kao i mnogi drugi koji se razlikuju samo po nekim detaljima na uniformi i po vjeri u ponešto drugačijeg Boga, nebeskog ili ovozemaljskog.

leddevet

Tko je glasao

vjera je stvar kolektiva i

vjera je stvar kolektiva i kulture koliko i osobna stvar, jer i tvoji stavovi i ono što ti vjeruješ velikim je dijelom uvjetovano kulturom u kojij živiš. htjeli ili ne mi smo "utopljeni u kršćanstvo" i velik dio mišljenja stvaramo u odnosu na tu tradiciju.
i pritisak okoline utječe na naša uvjerenja i uvjeti života i profesija i stupanj obrazovanosti.

stalno čujem neke priče o tome kao djecu ne treba opterećivati religijom, već bi oni sami o tome trebali odlučiti kad postanu punoljetni.
može li vjernik ne odgajati djecu u kao pripadnika vjere kojoj pripada (katolika ili muslimana, židova ....)

može li netko tko želi da mu se dijete bavi sportom odgoditi treninge do punoljetnost pa neka onda sam odluči što želi.

možemo li reći da dijete samo odluči nakon punoljetnosti želi li ići u školu i naučiti pisati ili ne.

izbor postoji za stvari koje nam nisu toliko važne u životu, ono bitno ne prepuštamo izboru i time ono što se u društvu nameće kao bitno, utječe na nas i naš način mišljenja makar to značilo i odupiranje prevladavajućem mišljenju.

Tko je glasao

može li netko tko želi da mu

može li netko tko želi da mu se dijete bavi sportom odgoditi treninge do punoljetnost pa neka onda sam odluči što želi.

Tu si dakako sasvim u pravu, po logici "teško je starog psa naučiti nove trikove".

Ali čovjek je, zamisli, racionalno biće, u smislu, on razmišlja, a ponekad, premda rijetko, može donijeti i vlastite zaključke i odluke koje mu nije još nitko do tada "rekao".

Tvrdnja: U posljednjih 20 godina, otkad odgajamo "peseke" od malih nogu u katoličkom duhu, došlo je do raspada moralnih vrijednosti.

Upozorenje: samo me "nevjernici" smiju tražiti da ovo dokazujem, a vi vjernici izvolite prvo dokazati da ova moja tvrdnja ne stoji ;)

Tko je glasao

hehe znači pogodak u sridu,

hehe znači pogodak u sridu, vidim da i tu ima propovjednika neka dijete kad bude punoljetno odluči o vjeri?

pa velik dio ljudi koji se sada deklariraju kao ateisti ili agnostici ili pripadnici neke druge vjere su bili kršteni i odgajani u katoličkim obiteljima. znači to što te netko krstio i odgajao u duhu vere ne znači da ti ne možeš promijeniti svoja religiozna uvjerenja.

stvar je u tome da će onaj kome vjera znači puno svoju djecu odgajati kao vjernike i točka.
isto kao što će onaj kome dinamo puno znači i na svoju djecu pokušati prenijeti ljubav prema tom klubu. ok?

to je činjenica , a ne moja želja ili naredba. stvari su jednostavno takve.

Tko je glasao

To je živa istina, stoga...

...što će im još i vjeronauk u vrtićima i školama?

Ali, ziher je ziher, neee...

Tko je glasao

Ako večine roditelja želi

Ako večine roditelja želi vjeronauk u školi i vrftičima, a nije obavezno za sve, gdje ti vidiš problem.

Tko je glasao

Nubu išlo

Ako večine roditelja želi vjeronauk u školi i vrftičima
Takvo pitanje roditeljima nije nitko postavio i takav zaključak je čista improvizacija. Znam mnogo roditelja koji nisu protivi vjeronauka ali su protiv vjeronauka u školama i na temelju takvog saznanja moj je zaključak upravo suprotan.

O tome se ovdje u više navrata raspravljalo i mislim da ne treba to ponavljati.

leddevet

Tko je glasao

Ti znaš mnogo roditelja, koji

Ti znaš mnogo roditelja, koji su protiv vjeronauka u školi, a ja znam mnogo onih, koji su za.

I šta čemo sad?

Tko je glasao

Griješka

I šta čemo sad?Smatrati ćemo izjavu
večina roditelja želi vjeronauk u školi i vrftičimanetočnom paušalnom ocjenom koja se ne temelji na nikakvim relevantnim podacima i istraživanjima. Naravno da isto vrijedi i za suprotnu izjavu (ovu iz mojeg društva).

Svakako mislim da je temeljni problem da se pokušava našu državu pokazati katoličanskijom nego što je ona stvarno. Dovoljno je otići u bilo koju crkvu (ili samo ispred za one koji se boje ući) i promatrati koliko ljudi ulazi radnim danom ili nedjeljom. Svakako daleko od deklariranih 80+% vjernika.

Ne tako davno jedan župnik mi je rekao za vrijeme radova na uvođenju grijanja u crkvu:
"U crkvama je hladno je nema vjernika".
I stvarno na obredima koji nisu nedjeljom ili blagdanom prisustvuje manje od 10 vjernika, a ne jednom je održao obred za svega par njih.

leddevet

Tko je glasao

Vjrnik biti ne znači viset u

Vjrnik biti ne znači viset u crkvi svaki dan. Ako se 80% vjernika deklariralo ko vjernik, onda se ta njihova odluka, mora poštivat.

Tko je glasao

silovjer Skviki

Nitko ne brani crkvi kao instituciji da održi misu i u praznoj crkvi. A gdje se to nekoga pitalo u vezi vjeronauka u školama i koju bi se to odluku moralo poštovati? Otkad se to školski program temelji na nekakvim "odlukama roditelja"?

Valjda postoje i neke pedagoške znanosti i obrazovni program i odvojenost crkve od države itd. Ili ćemo ići raditi ankete među roditeljima tipa "što bi vama odgovaralo da dijete uči u školi? 7 sati tjelesnog? može, super".

Tko je glasao

Obrana i krunica

Vjrnik biti ne znači viset u crkvi svaki dan
Naravno da ne treba ići svaki dan, iako neki župnici se baš ne slažu s time, no čak i za najveće blagdane teško možemo ustvrditi da je broj onih koji su prisustvovali nekom crkvenom obredu prelazi 50% župljana. Tu ne smijemo zaboraviti da obredima trebaju prisustvovati svi a ne samo oni punoljetni.

Eto, jednostavno odi kod svog župnika (u RH a ne u D) i pitaj ga koliko ima vjernika u župi, a koliko ima stanovnika?

No čak ni to nije važno ako znamo da mnogi roditelji, kao i ja, smatraju da vjeronauku nije mjesto u školi nego da to treba biti vanškolska aktivnost u prostorima crkve. Razloga za to ima dosta a po meni je glavni razlog što se na način kakav imamo danas vjeroučiteljima dala nevjerojatna moć obzirom da ocjena iz vjeronauka ulazi u prosjek i tu se pojavila nezanemariva količina fanatika koji na djeci ispražnjavaju svoje frustracije vrlo slično kao što smo nekad imali kod obrane i zaštite gdje nas je maltretirao neki oficirski škart iz JNA.

leddevet

Tko je glasao

Ja sam atomski fizičar.

Ja sam atomski fizičar. Istina, nisam studirao fiziku i ne "visim" u nekom institutu, ali tako se deklariram i to se mora poštivat! ;-)

Tko je glasao

stvar je u pritisku okoline.

stvar je u pritisku okoline. religija nije osobno pitanje ma koliko god drugi o tome pričali, ona je u velikom dijelu i društvena stvar, nešto čime se identificira zajednica. ako si jedini koji ne šalješ dijete na vjeronauk ti ga izoliraš iz njegovog razreda.

naravno tu je i pritisak crkvenih vlasti na roditelje, pa je pitanje koliko je tu dobre volje a koliko pritisaka na roditelje i djecu.

ali svi traže jeftinije i povoljnije, kad su u pitanju neradni dani i božićno i uskršnje prežderavanje onda smo zemlja kršćanske tradicije, u nekim drugim slučajevima nem baš ne paše zatucanost i zaostalost religije.
isto tako je lakše narediti odlazak na vjeronauk nego se potruditi da mladi sami idu na njega, jeftinije i isplativije je da država plaća vjeroučitelje i osigura prostorije za nastavu vjeronauka.
lakše je uredbom dobivati novac iz proračuna nego moliti vjernike za sretstva i imati vjere da će se i bez proračunskih novaca Bog pobrinuti da bude dovoljno novca za crkvene potrebe.

u takvom vremenu živimo, prebaci teret na druge, po mogućnosti slabije, gledaj gdje su "trajno niske cijene", gledaj da prođeš što jeftinije, na kraju i naš život, uvjerenja i dostojanstvo postanu jeftini i prodajemo ih po vrlo povoljnim cijenama.

Tko je glasao

Ako je roditelj tolko

Ako je roditelj tolko primitivan i nije u stanju sa svojim djetetom razgovarat, i pitat ga, želiš li iči na vjeronauk, onda to nije problem društva, nego roditelja.

Jednostavno ne željeti da djete ide na vjeronauk, na ja, svako nek dela kaj hoče.

Tko je glasao

skviki, mala od prijatelja je

skviki, mala od prijatelja je sad prvi razred, i posto oboje rade, u dnevnom je boravku. ima vjeronauk (pazi, prvi razred...). naravno da roditelji imaju "izbora" hoce li djete ici ili ne - s tim da ako nece, onda ima 45 minuta da nitko ne brine o njoj, i dodatno "zasto svi idu a ja ne". prvi razred. ja vjeronauk u tim godinama ne mogu nazvati nikako drukcije nego pranje mozga.

Tko je glasao

Ozbiljnost i banalnost

Ovo što si nabrojao, sve stoji, ali zapravo je banalnost i zamagljuje prave probleme. Mislim, razumijem, tako sam i ja u prvo vrijeme razmišljala, ali sam na kraju uvidjela da je to otprilike kao kad kritiziraš Kosoricu što nosi broševe ;)

Naime, u ovoj našoj državi, koja je po svome Ustavu sekularna, vjeroučitelji, premda se plaćaju iz budgeta i formalno su zaposlenici škole, postavljeni su od strane Crkve i isključivo Crkva može odlučivati o njihovom zapošljavanju, kao i o otkazu (http://ce-4.forumotion.com/t4744-vjeroueitelj-otpusten-zbog-civilnog-braka).

Vjeroučitelja, usput, ima oko 2500 - svima su plaće i sva davanja kao i buduće mirovine podmirene iz proračuna, pa si vi mislite koliki su to novci. Ovaj novac ne ulazi u onu cifru koju država daje crkvi na osnovu ugovora s Vatikanom.

Potom, MZOŠ uopće nema ingerenciju nad udžbenicima vjeronauka, kako nad sadržajem, tako niti nad kvalitetom prezentacije istog - ti su udžbenici posve autonomni i sastavlja ih Crkva.

Škola je institucija koja je dužna po zakonu prezentirati i podučavati isključivo znanstveno utemeljen sadržaj. Vjerujem da niti "najtvrđi" neće početi tvrditi da je vjeronauk znanstveno utemeljen.

U vijeću škole (ili kako se već naziva ono tijelo koje se sastaje s Vijećem roditelja), pored pedagoga, psihologa, ravnatelja i ponekog učitelja, uvijek sjedi i vjeroučitelj.

Crkva se uvukla u sve pore obrazovnog života: tako popovi blagoslivljaju škole, blagoslivljaju kruh na danima kruha (taj "tradicionalni" hrvatski praznik), motaju se po školama od nemila do nedraga, održavaju mise za nastavnike (http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=846971), a uvodi se i nova praksa prema kojoj učenici, na zvuk crkvenog zvona, prekidaju aktivnosti, križaju se i mole - na satovima koji nisu vjeronauk!

Za kraj bih još dodala da su svi roditelji koji su oportunistički dali svoju djecu na vjeronauk "premda se s istim ne slažu" - najobičniji papci, da ne kažem nešto gore, jer kad na satove vjeronauka ne bi išlo 10-oro djece, umjesto njih 2-3, ovakva bi situacija bila neodrživa!

Tko je glasao

Za kraj bih još dodala da su

Za kraj bih još dodala da su svi roditelji koji su oportunistički dali svoju djecu na vjeronauk "premda se s istim ne slažu" - najobičniji papci, da ne kažem nešto gore

ili to ili im se ne da istjerivat pravdu preko svoje djece.

Tko je glasao

PravDA

Pravda dakako nije istjerana.

Da je pravda istjerana, RH bi revidirala svoj protuustavni ugovor s Vatikanom. Ustav jasno kaže da je RH sekularna država.
Da je pravda barem malo istjerana, vjeronauk ne bi bio unutar redovne školske satnice.
Da je pravda makar mrvicu istjerana, satovi vjeronauka ne bi bili usred satnice, već na početku ili kraju satnice.

Ne-slanje djece na vjeronauk znači slobodno konzumiranje (mizernog) izbora. Ono pokazuje slobodu i hrabrost građanina.

(da se razumijemo, prije nego što sam se odlučila NE upisati dijete na vjeronauk, pitala sam dijete... i pitam ga svake godine)

Tko je glasao

ima 45 minuta da nitko ne

ima 45 minuta da nitko ne brine o njoj
i to obično bude negdje usred nastave, a ne prvi ili zadnji sat. Poznat mi je takav primjer, a interesantno je da se u istoj školi nastava informatike (izborni predmet) organizira u suprotnom turnusu.

Tko je glasao

Izmorfizam, Gle, moje

Izmorfizam,

Gle, moje obadvije kčeri su išle na vjeronauk. Ni jednoj nije opran moza, a niti nejdeju u crkvu. Druga je stvar kad se mora, onda odu.

Nisam kod njih primjetil da im je to škodilo, ili da su postale zatucani vjernici.

Tko je glasao

oni roditelji koji zele da im

oni roditelji koji zele da im djeca idu na vjeronauk ne trebaju skolu za to.

vec samo radi toga besmisleno je uvoditi takav predmet u redovnu nastavu.

osim toga pitanje vjere je sasvim privatna stvar, kao i nacin upraznjavanja iste. pa bi to stoga trebalo ostaviti ljudima na privatnu, vaninstitucionalnu odluku. pogotovo sto nismo drustvo sa 100% katolika, pa se djeca od malena bez ikakve potrebe odvajaju po vjerskim grupicama, i to u skoli, cija svrha bi trebala biti sasvim drugacija.

mislim da je magarac u svom komentaru najblizi istini. stvar je monopola koji katolicka crkva ima kod nas, kao i sekularnosti drzave koja ne postoji u praksi. pogotovo se u citavoj prici radi o novcu. na ovaj nacin kako je vjeronauk uveden u skole ona dobija novac bez obzira na kvalitetu usluge koju pruza. na taj nacin se jos vise potencira sva negativnost institucije crkve koja je u ponasanju izgubila sve razumne kriterije.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

mislim da je iz kvalitete

mislim da je iz kvalitete nastave u biti jasno sto se radi i kako se radi. kvaliteta je dno dna i svodi se na ucenje ocenasa, bojanje bojanki i 10 dolazaka na misu za pet. sto bi bilo cak i ok, da ne bode oci toliko cinjenica da bilo koji prosjecan roditelj (katolik ili ne) moze sloziti kurikulum barem 7 razlicitih predmeta vezanih uz religiju za koje ce ovo sto imamo sad biti talibanstvo. zato se i gura u sto ranije razrede - nema smisla pricati o evoluciji krscanske misli u prvom razredu (a vala nema ni osposobljenog kadra) - eto vam bojanke i pjesmice.

kad nemas kvalitetan proizvod, onda ides na bezobrazluk za prodati ga. pa dok ide, ide.

Tko je glasao

nece ni ovoj, roditelji nisu

nece ni ovoj, roditelji nisu bedasti. svejedno - smatram sistem noga-u-vrata vrhunski bezobraznim. krenuli smo s vjeronaukom u srednjoj, etika kao alternativa. sto se mene tice, to sve komotno moze biti jedan predmet - u tim godinama djeca su u stanju pohvatati filozofskije aspekte religije (to je svakako zanimljivo gradivo, nemam nista protiv da to nauce kad su dovoljno zreli da shvate - nece ih ubiti). sad smo vec na vjeronauku u prvom razredu! sto ih tocno korisno mozes nauciti o toj tematici u tim godinama? hocemo li i seksualno obrazovanje u prvi razred?

iz aviona je jasno da ovakav sistem roditelji (religiozni ili ne) ne guraju. crkva je ostala bez svog stada (odavno oni nemaju veze sa pastirstvom) - i sada su se skontali (na bezobrazan nacin) nabavit novo. ak tebe ne smeta da se netko koristi pedofilskim taktikama na tvojoj djeci, ok. mene, eto, smeta.

Tko je glasao

ak tebe ne smeta da se netko

ak tebe ne smeta da se netko koristi pedofilskim taktikama na tvojoj djeci, ok. mene, eto, smeta.

Pazi dobro da ti pedofil ne skoči iz onog okruženja, iz kojeg se takvom naj manje nadaš.

Tko je glasao

vjeronauk u školana nije

vjeronauk u školana nije najsretnije rješenje i ja sam isto da ga se ukine u školama.

Tko je glasao

Sljepoća na hologram

Koliko je ono godina imao Isus kada je kršten - čudno da ga nisu prije trenirali!!!?

Tko je glasao

Budisti

ono što ti vjeruješ velikim je dijelom uvjetovano kulturom u kojij živiš
Naravno da utjecaj bliže i daljnje okoline nije nikako zanemariv i naravno da ćemo biti bijelci ako su nam roditelji bijelci, ili crnci u nekoj drugoj kombinaciji. To je i više nego očito i vjerojatno ne postoji neka naša odluka koja je apsolutno naša i nije nastala pod utjecajem sredine u kojoj živimo. Jasno da taj utjecaj može biti benevolentan, ali može biti i ekstremno prisilan, a niti jedna od tih varijanti nije aprijori dobra ili loša.

U tom smislu sam se uvijek pitao kako su postali budistima ovi jedni naši koji su uvijek živjeli u Hrvatskoj, da li su se jedno jutro probudili i ničim izazvani izjavili: "Mama ja sam budista!".

leddevet

Tko je glasao

Oho...

Dobili smo još i "genetsku teoriju vjere"!

Tko je glasao

Njet

Dobili smo još i "genetsku teoriju vjere"!
Ja bi to prije definirao kao plemensku oliti "čoporativnu teoriju religije", jelte!?

leddevet

Tko je glasao

Možda sam se pretjerano fokusirala na ovaj dio:

U tom smislu sam se uvijek pitao kako su postali budistima ovi jedni naši koji su uvijek živjeli u Hrvatskoj, da li su se jedno jutro probudili i ničim izazvani izjavili: "Mama ja sam budista!".

Zanimljivo kako se nitko ne čudi da kršćanstvo navodno postaje sve rasprostranjenije u Kini, jelte...

Tko je glasao

vjera u smislu vjerovanje

vjera u smislu vjerovanje nije nuzna za punopravno ukljucivanje djeteta u zivot.. pismenost, obrazovanje, razna znanja i spoznaje kao i tjelesna sposobnost jesu. zato je tvoj stav smijesan.

no ono sto je naopako je iskljucivost i nametljivost vlastitih pogleda. djeca se obicno odgajaju u skladu sa roditeljskim stavovima. ako su roditelji vjernici, djeca se takoder upoznaju sa pravilima i prolaze sve zahtijevane inaguruacijske protokole u toku odrastanja.

kod ateista je to isto tako. ne prolaze vjerske obrade jer to roditeljima nije vazno pa ne prenose.

ni jedno ni drugo niti je lose, jer oba pristupa odgoju ovise o pristupu teizmu ili ateizmu..

iskljucivost i potreba odredivanja jedinstvenih prvenstveno vlastitih, pravila tudem zivotu svakako nije pozitivna strana odgoja, ni teista ni ateista.

mislim da imas ne-dobar stav prema okolini. okolina nije zrcalo. vec skup ljudi koji imaju pravo na vlastita odredenja i zivote sve dok direktno ne ugrozavaju okolinu.
netko tko svoje dijete odgaja ne-teisticki ne radi nista bolje ni gore od onog koji ima teisticki pristup. ionako ce to isto dijete kad odraste izgraditi neki svoj odnos prema svijetu i okolini, koji ce mozda biti pod utjecajem roditeljskog, ali isto tako mozda i nece.

dovoljno je pogledati oko sebe ili sebe, i usporediti sa zivotom svojih pradjedova pa ce mislim svi uociti razliku. ili svoju bracu, sestre, koji su iz istog doma izgradili neke svoje poglede na svijest..

ljudi su naprosto razliciti i tesko je biti pozitivan u ljudskom smislu inzistirajuci na stavljanju drugih ljudi u svoj kalup.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

vjera u smislu vjerovanje

vjera u smislu vjerovanje nije nuzna za punopravno ukljucivanje djeteta u zivot.. pismenost, obrazovanje, razna znanja i spoznaje kao i tjelesna sposobnost jesu. zato je tvoj stav smijesan.
...po meni imaš potpuno pravo, ukoliko govoriš o Borgovskom obliku života.
Onom u kojem je individualnost nepoželjna.
Onom u kojem je pojedinac samo privid.
Onom u kojem je roditelj cijela zajednica.
Onom u kojem su svijesti propojene.
Onom koji je, na sreću, još uvijek u domeni SF serijala.

Tko je glasao

Hmm... vidiš...

Onom u kojem je individualnost nepoželjna.
Onom u kojem je pojedinac samo privid.
Onom u kojem je roditelj cijela zajednica.
Onom u kojem su svijesti propojene.

Zanimljivo, ja to sve prepoznajem u vjeri. Da ne bi bilo zabune, ovoj našoj...

Tko je glasao

možda

možda zato što ju nazivaš "našom".
Da ju imaš bila bi tvoja, intimna, ...i tako bi bilo obratno,
vidjela bi ateistički svijet kao borg.
Zato, malo tolerancije prema drugačijima, ako hoćeš,
onima s posebnim potrebama ne bi bilo na odmet.
Posebno sada kada nam je dobar dio profesionalnih
vjernika pogubljeno po bespućima materijalnog svijeta
uvaljenih u kožnim sicevima audija 6 ili BMW-a dok
nadgledaju developerske projekte. Nije niti nama lako.

Tko je glasao

indian

Nisi se trebao prepoznati u onoj skupini vjernika prema kojoj sam, po tebi, netolerantna.

A žao mi je i ako je neki čovjek koji je moralan, etičan, pošten, savjestan, s razvijenim osjećajem za ono što se prepoznaje kao "dobro", skroman i vjeran, za tebe ipak pomalo suspektan - ako nije i deklarirani vjernik.

Tko je glasao

....vidiš, ja cijeli

....vidiš, ja cijeli nesporazum i uzimam s dozom humora.
I tu podmetanja o sumnjičavosti prema ateistima, agnosticima,
inovjercima i sličnima ne pomažu. Sumnjičav sam jedino prema
netolerantnima, nametljivima, onima koji misle da drže ključeve
svega znanja time što pripadaju većini te su povjerovali da je
kvantitet = kvalitet. I baš se dobro osjećam u ovoj koži, imati
samo jednoga šefa u životu. I nije mi sve dozvoljeno, uz moj
pristanak.

Tko je glasao

U ovome:

Sumnjičav sam jedino prema
netolerantnima, nametljivima, onima koji misle da drže ključeve
svega znanja time što pripadaju većini te su povjerovali da je
kvantitet = kvalitet. I baš se dobro osjećam u ovoj koži,

se u potpunosti slažem s tobom!

Tko je glasao

pa meni se citav dnevnik cini

pa meni se citav dnevnik cini kao kritika borgovskog nacina zivota..

samo sto je pisano na primjeru katolicke vjere.. valjda odabranom kao necem rasirenom i poznatom, no moglo je biti i na bilo kojem drugom primjeru..

borg bi mozda pokazao odmah univerzalniji smisao pisanog, no ni odabrani primjer ne smatram lose odabranim..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Katoličke ? Što je sa

Katoličke ?
Što je sa židovskom i muslimanskom, u stvari svim monoteističkim
crkvama koje vuku svoje korjene iz korištenih primjera ?
Stvarno žive skladno kao Borg i junački se opiru slobodoumnoj
većini. Zaista dobar primjer zborskog pjevanja.

Tko je glasao

ma svejedno. ne vidim ja tu

ma svejedno. ne vidim ja tu neke razlike. Borg je univerzalna matrica, kako god ga nazivali i gdje god ga primjenjivali.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Talibani

vjera u smislu vjerovanje nije nuzna za punopravno ukljucivanje djeteta u zivot..
Mislim da to ovisi o zajednici u koju se kanimo ili smo prisiljeni se uključiti. U nekakvoj talibanskoj zajednici sumnjam da bi ovaj tvoj stav bio primljen bez adekvatnih sankcija i odjevnih predmeta.

Ono što sam donekle dotaknuo u prethodnom komentaru je utjecaj zajednice u kojoj živimo i gdje indoktrinacija može bili vrlo jaka i gdje jedinka koja izbjegne indoktrinaciju će vrlo vjerojatno biti izbačena iz te zajednice. U indoktrinacije treba smjesti pogotovo ona koje nismo svjesni i koja je nesumnjivo najkvalitetnija.

leddevet

Tko je glasao

pa mislim da imas i nemas

pa mislim da imas i nemas pravo. talibani su mala skupina koja se okupila oko odredene vjerske ideologije, potpuno fanaticne..
no ako gledamo u sirem smislu, njih kao muslimane onda cemo vidjeti da ima razlicitih pristupa vjeri i upraznjavanju vjerskih i tradicijskih obicaja.

dakle talibane mozemo gledati i kao fasiste u zapadnoj kulturi. oni nisu dozvoljavali drugacije misljenje. postoje ekstremna drustva. ono sto ja pricam dakako da nije moguce u takvim drustvima. mozes samo umrijeti ili otici.

dnevnik bi mozda trebalo shvatiti i kao upozorenje da "apsolutno sljedbenistvo" bez kriticke misli i djela dovodi do ekstremnih, totalitarnih, borgovskih drustava.
sloboda ljudi moze se ograniciti fizicki, no mnogo je teza posljedica na ljudskost u nama kada prihvatimo potpunu psihicku anesteziju kao nesto normalno i prihvatljivo.

vjera, dogma, u svojoj apsolutnoj dominaciji vodi odumiranju ljudskog racionalnog i emotivnog uma, a time i nestajanju covjeka u nama.

diktatorske i "talibanske" opcije nisu jedine. danas postoje puno perfidnije metode koje vode istom. konzumeristicko drustvo u nekim podrucjima ima potpuno istu posljedicu. borgove clanice koje samo misle da su zive i da su ljudi.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

pa ja samo tako tekst

pa ja samo tako tekst shvatila.. kao pitanje o VJERI koja moze biti iz bilo kojih pobuda ("vjerska", drzavna, ideoloska.. svjedno..) i posljedicama takvog "VJEROVANJA" na zivote ljudi

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

pa možda si u pravu ali on

pa možda si u pravu ali on spominje inspiraciju za ateste, i žaoku ateista, pa pretpostavljam da da on tu govori o vjeri u smislu religioznog vjerovanja.
jer oni ateisti to kuže, kužiš. oni su prosvjetljeni (buddhe).

vjetnici možda nemaju izbora zato i mogu mijenjatu svijet. oni koji imaju izbora mijenjaju sebe, biraju lakše načne.

što je trebao učiniti abraham, izabrati drugog Boga? a što ako se i on pokaže istim, ako ne i gorim.
kakve izbore imamo? zar ćemo stalno tražiti lakše i jeftinije. čemu se predati.

a polaganje svoga života da bi se spasilo druge u ime humanosti i ljubavi? ako to traže naša načela humanosti ili naš Bog, što s time? je li i to poništavanje razuma, redukcija i sužavanje svijesti.
ili imaš izbora i spasiš sebe, a drugi neka se misle. što je vrijedno žrtve? što je vrijedno žrtvovanja? koga imamo pravo žrtvovati i u ime čega?

trebamo li uvijek tražiti lakše i jeftinije.
treba li nam nekakav religiozni supermarket gdje su "trajno niske cijene" gdje ne traba plaćati svoju vjeru skupo.
tako s police kršćanstva uzimamo sv. Nikolu koji nosi darove ali ne i druge neprivlačne proizvode kršćansva.
sa police prolaznosti, patnje i besmisla kupujemo nešto od budizma (oni su najpovoljniji)
a za one koji žele trans i vantjelesna iskustva javljamo da su na police došle nove zalihe šamanske bunike! yeahhhhhhh!!!!!

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Urbane rane moje varoši od Ljubo Ruben Weiss komentara 0
  2. Sramotne reakcije hrvatskih političara na Šešeljeve provokacije od vkrsnik komentara 0
  3. Hanžeković kao delegat sotone u Hrvatskoj od sjenka komentara 0
  4. Obama i Putin jesu li trgovci? od aluzija komentara 0
  5. Uputa za borbu protiv sredstava manipulacije čitatelja od rodjen komentara 7
  6. Hanibal ante portas & Velikosrpska fašistička propaganda od Laganini komentara 34
  7. Nije šija, nego vrat, nije Bešker, nego Feniks od MKn komentara 64
  8. Istina nalazi put i kroz njihove laži jer viri baš iz samih tih laži - Dan sjećanja 2014. od ppetra komentara 34
  9. Pismo investitora petogodišnjem unuku od rodjen komentara 2
  10. Ima se – platilo se! od Feniks komentara 24
  11. referendumsko internetsko upravljanje od aluzija komentara 2
  12. Vukovarsko znati i ne znati od Feniks komentara 36
  13. "Klemovi" anglosaksonski balvani u Savskoj od sjenka komentara 91
  14. Ekonomija i društvo budućnosti od petarbosni4 komentara 7
  15. Budale ili Peta kolona od Weteran komentara 178
  16. Optužba pojma, neistinito tumačenje, obmana i dezorjentiranost od rodjen komentara 0
  17. Financijske teskoce vode direktora u zatvor? od lunoprof komentara 21
  18. A tko pita male biznise i njihove radnike ? od provinciopolis a komentara 0
  19. Hitri Ustavni sud od StarPil komentara 5
  20. Lijevi kurs za Bliski istok od koča komentara 1
  21. NE vladajući hoće smijeniti vladajuće (osvježeno) od aluzija komentara 1
  22. Uputa za izbjegavanje vlastite oholosti i postizanja suradnje, veze, konstruktivnosti, služenja od rodjen komentara 10
  23. Josipović ne može, ne zna i nije htio od vkrsnik komentara 47
  24. Kapitulacija? od Feniks komentara 24
  25. Dva naslova za jednu realnost* od rodjen komentara 0

Preporučeni dnevnici

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 25

Novi korisnici

  • Gigaset
  • punktuar
  • Zlatno doba kap...
  • BlackLily
  • Ness