Tagovi

Treba li Hrvatskoj porez na bogatstvo?

U posljednje vrijeme, zaoštravanjem gospodarske krize, aktualizirano je pitanje potrebe korekcija u fiskalnoj politici u Hrvatskoj.

Vlada je najavljivala duboke promjene u prora?unu za 2010. godinu, medjutim prema onome što se vidi iz Vladinog prijedloga prora?una, od željno o?ekivanih rezova na obje strane prora?una nema ništa. Izgleda kao da se neophodni i vjerojatno nepopularni potezi odgadjaju za neka druga vremena.

Predstavnici oporbe su kroz medije izrazili nezadovoljstvo takvim razvojem dogadjaja, a SDP je ponovno pokrenuo pitanje poreza na imovinu i na prihode iz kapitala. No, ?ini se da se, kao i ranije, o ovim porezima govori prili?no demagoški, jer kao treba zahvatiti samo luksuznu imovinu, odnosno usmjeriti ovaj porez prema „bogatima“. Pri tome se zaboravlja izložiti konkretne podatke koliki bi se prihod u javnim kasama time mogao ostvariti.

S druge strane, Vlada kao da ne želi shvatiti važnost fiskalne politike kao regulatora za funkcioniranje gospodarstva države, i ponaša se kao da je fiskalni sistem Hrvatske savršen i ne trebaju mu nikakve promjene. Nije teško zaklju?iti da se takvom „ne talasaj“ politikom o?ajni?ki pokušava zadržati što dulje na vlasti i podilazi širokim grupama stanovništva.

Ukratko, o poreznoj reformi, i u sklopu nje o porezu na imovinu i dobit iz kapitala govori se parcijalno i sa strana?ko-ideoloških pozicija, ?ime gradjani ostaju prikra?eni za cjelovitiju sliku što bi sveobuhvatna porezna reforma trebala uklju?iti i zašto. Uglavnom ispada da svako spominjanje poreza zna?i i ukupno pove?anje poreznog optere?enja s ciljem punjenja sve ve?ih prora?unskih rupa. No, ne radi se (samo) o tome, nego o puno zna?ajnijoj potrebi restrukturiranja porezne politike ciljem maksimalnog rastere?enja radno-proizvodne sfere.

Naoko, pisanje o porezima izgleda deplasirano u vrijeme kada se kao prioritet name?e potreba za smanjenjem javne potrošnje i ja?anjem proizvodnje. Ali, Hrvatska se ne?e izvu?i iz duboke strukturne krize bez ozbiljnog preispitivanja porezne politike, ne samo u smislu preispitivanja visine ukupnog poreznog optere?enja, nego i u smislu njegove raspodjele na razli?ite društvene slojeve i oblike.

Zato ?u ovdje pokušati napisati nešto suvislo o porezima na kapitalnu dobit i imovinu (što je u osnovi gotovo isto) o kojima se ina?e fragmentarno raspravlja na temelju poluinformacija . Naglašavam da je ovo izuzetno komplicirana tema i da na pitanja koja ona pokre?e ne postoje jednozna?ni odgovori. Ovaj tekst je zamišljen kao mali doprinos razumjevanju ove problematike, a nastao je kao kompilacija i prilagodba tekstova iz nekoliko izvora, uz moj komentar i zaklju?ke. Namjera napisanoga je da inicira diskusiju iz koje bi svi mogli nešto i nau?iti.

Inspiraciju za pisanje o ovoj temi našao sam u spoznaji da u Hrvatskoj, zemlji u kojoj vlast „konfiscira“ više od pola BDP-a od onih koji ga satvaraju kroz neki od brojnih fiskalnih i parafiskalnih nameta, postoji neobi?na konstelacija poreznih odnosa: svaki legalan rad se žestoko oporezuje (u poreze ubrajam i doprinose iz pla?e) i visoko se oporezuje gotovo sva privatna potrošnja (PDV i trošarine), a da istovremeno gotovo i (de facto) nema poreza na kapital i na prihode iz kapitala, tj. kapitalne dobiti (uz neke izuzetke, od kojih je najve?i porez na dobit poduze?a).

Iako postoje gospodarski objektivni razlozi da se oporezivanju kapitalne dobiti pristupa oprezno, ovakvu distorziju u odnosu na zemlje razvijenog kapitalizma teško je uvjerljivo opravdati potrebom da se „kapitalu treba dati vremena da se razmaše“. To uvjerljivo opravdanje zahtjevalo bi dokaze da je takva blagonaklona situacija prema kapitalu uistinu doprinijela njegovom rastu i sukladno tome rastu op?eg blagostanja u Hrvatskoj.

Puno je lakše - i bez velikih istraživanja - uo?iti da je špekulantski mentalitet koji nerazdvojno ide uz kapital oslobodjen poreznih okova, prožeo ?itavo društvo – od burze do tržišta nekretnina , dok je proizvodna sfera u defanzivi pod motom „ništa se ne isplati proizvoditi“. Ako tome pridodamo i evidentno široku pojave evazije poreza kroz „liberalno“ pretakanje novca iz poduze?a u sferu privatne potrošnje pod firmom „troškova poslovanja“ , slika postaje još grotesknija.

Nisam ja jedini koji uvidja ovu anomaliju. Upravo zbog šire svijesti o ovoj situaciji, u Hrvatskoj je proliveno puno politi?ke žu?i u raspravama o tome treba li u Hrvatskoj ili ne treba oporezovati kapitalnu dobit i imovinu. Intenzivna diskusija o tome vodjena je u sklopu predizborne kampanje za prošle parlamentarne izbore, diskutira se i ovih dana, ali kao i u ve?ini javnih debata o važnim stvarima u Hrvatskoj, diskutira se površno, populisti?ki i bez bez uporišta u relevantnim argumentima, tako da neka važna pitanja ostaju djelomi?no ili potpuno bez odgovora:

1. Što se uvodjenjem tog poreza želi posti?i?
2. Na koje oblike kapitalne dobiti i imovine bi se porez pla?ao i s kolikom stopom?
3. Koliko bi se time moglo prikupiti novaca u državni prora?un?
4. Koji bi se porezi smanjili kao kompenzacija za ove „nove“ poreze?

U nedostatku argumentirane rasprave i preciznih odgovora na ova i sli?na pitanja, prosje?an gradjanin može donijeti meritoran zaklju?ak je li to što se predlaže dobro ili loše, i ako jest jedno ili drugo, zašto. Zaklju?ci se uglavnom donose na krilima populisti?ke podjele na „mi“ i „oni“, gdje su „oni“ uvijek pripadnici krajnjih krila suprotstavljenih grupacija: u jednom slu?aju tajkuni i bogataši koji masno zaradjuju na razli?itim transakcijama i gomilanjem imovine na grba?i naroda uz nula poreza, a u drugom slu?aju su „oni“ lijeni i nesposobni koji ništa nemaju i ne privredjuju zbog vlastite lijenosti i nesposobnosti. Ukratko, dolazi do podjele na protivnike i zagovornike ovih poreza na temelju „osje?aja“ prema manje-više karikiranim stereotipovima, a ne na temelju objektivnih argumenata. Pri tome se gubi iz vida, da velika ve?ina stanovništva, uz usvajanje šireg poimanja kapitala i kapitalne dobiti od onog fokusiranog na dionice i burzu, istovremeno pripada i jednoj i drugoj grupaciji u manjoj ili ve?oj mjeri.
?

Što je to zapravo kapital u fiskalnom smislu?

Dakle, prvo pitanje koje se postavlja je što je to zapravo kapital. Za kapital ne postoji jedna op?eprihva?ena definicija, ali gotovo sve relevantne definicije doti?u oblik i namjenu kapitala. Što se ti?e oblika, kapital se definira kao akumulirana dobra u odredjenom trenutku vremena (u suprotnosti s prihodom koji se ostvaruje u nekom vremenskom periodu) i kao aktualna vrijednost tih akumuliranih dobara. Što se ti?e namjene, dobra koja nazivamo kapitalom karakterizira da su namjenjena proizvodnji novih materijalnih dobara i usluga – kako za tržište, tako i za vlastite potrebe.

U tome smislu, kapitalom se može smatrati novac, poduze?a, vrijednosni papiri, nepokretna imovina pa i zna?ajniji komadi pokretne imovine specifi?nog tipa. Kapitalom s može smatrati i dobra ideja, patent, tehnološko poboljšanje ili dobar poslovni plan.

No, nije svaki oblik kapitala jednako sposoban stvarati nove vrijednosti. Npr. Kada je Bill gates 1975 odlu?io da osnuje software firmu i donio MS-DOS na tržište, on je stvorio kapital, i to kapital koji je bio i više nego sposoban proizvoditi nove vrijednosti. Dalekovidni investitori koji su tada riskirali i uložili novac u dokapitalizaciju Gatesovog Microsofta, zaradili su velik novac – uloženi 1dolar u 1986 godini pretvorio se u 100 dolara 2004 godine.

?ak i kada dobra koja netko posjeduje nisu namjenjena proizvodnji novih dobara i usluga za tržište (npr. u slu?aju vlastite ku?e u kojoj vlasnik stanuje), ona imaju zna?ajnu vrijednost i „proizvode“ uslugu u obliku zadovoljenja stambenih potreba samog vlasnika.

Ukratko, slijedom ove logike, kapital se u fiskalnom smislu može poistovjetiti s bogatstvom (engleski: wealth), što obuhva?a sve što se na tržištu lako može pretvoriti u „pravi“ kapital. U tome smislu, dobar dio gradjana su „kapitalisti“ i uživaju direktne prihode ili neke koristi od „kapitala“ koji posjeduju.

Veza kapitala i rasta društvenog blagostanja

Istraživanja su pokazala da je veliki dio rasta gospodarstva i blagostanja u nekom društvu, uz rast i poboljšanje radne snage, zasluga akumulacije kapitala (capital formation), drugim rije?ima zasluga pove?anja ukupnog bogatstva toga društva. Bogata društva imaju jaka gospodarstva i nivo op?eg blagostanja ( u prosjeku) je viši nego u siromašnim društvima. U 20 stolje?u, izmedju 1900 i 2000 godine, realne pla?e su se u USA upeterorostru?ile (o?iš?eno od inflacije). Taj porast standarda dobrim dijelom može se pripisati porastu kapitala s kojim svaki zaposlenik radi. Tako je glavni razlog zašto su npr. ameri?ki farmeri i radnici produktivniji, i imaju ve?e pla?e od onih u mnogim drugim industrijskim zemljama, to što USA ima jedan od najve?ih omjera kapitala po radniku u Svijetu. ?ak i oni Amerikanci koji rade u servisnom sektoru imaju ve?e pla?e nego oni u drugim zemljama, prije svega zbog ve?eg kapitala s kojim rade. Nobelovac Paul Samuelson i William D. Nordhaus su u jednoj knjizi napisali: “Kada radnik ima na raspolaganju ve?i kapital, njegova marginalna produktivnost je ve?a. Zato realne pla?e rastu jer pojedina?ni radnik postaje vrijedniji za kapitalista…” Promjene u omjeru kapitala i rada u gospodarstvu objašnjava 95% fluktuacije u realnim pla?ama: kada taj omjer raste pla?e rastu, i obrnuto.

Dakle, u uredjenom kapitalisti?kom društvu kapital i njegova formacija su od životne važnosti ne samo za vlasnike kapitala, nego i za sve druge slojeve. Ovo se ?esto koristi kao argument protiv poreza na kapitalnu dobit.

Neravnomjerna raspodjela bogatstva u društvu

Za bogatstvo je karakteristi?no i to da je ono manje ili više neravnomjerno rasporedjeno medju društvenim grupama. Npr. u USA je (2001 godine) gotovo 1/3 ukupnog bogatstva posjedovalo 1% najbogatijih, a više od 2/3 je u posjedu 10% najbogatijih. S druge strane, preko 50% familija posjeduje tek 3% ukupnog bogatstva. Sli?no je i s poreznim obvezama koje proizlaze iz prihoda ostvarenih temeljem posjedovanja i trgovine kapitalom.

Ta neravnomjernost raspodjele bogatstva svakako dijelom jest rezultat ve?eg zalaganja i sposobnosti onih koji imaju više, ali je istovremeno i posljedica socijalnog nasljedja i drugih društvenih nesavršenosti. Zato zagovornici poreza na bogatstvo argumentiraju da taj porez predstavlja važan mehanizam za uravnoteženje poreznih doprinosa pojedinih socijalnih grupa i njihovih objektivnih mogu?nosti za financiranje zajedni?kih potreba društva.

Nažalost, podaci o raspodjeli bogatstva izmedju razli?itih društvenih grupa u Hrvatskoj ne postoje, a da bi se mogli upotrijebiti u argumentaciji pravednog razrezivanja takvih poreza. Zapravo, ne postoje niti potpune i vjerodostojne evidencije koje bi nedvojbeno pokazivale tko što u ovoj državi posjeduje.

Koji su osnovni oblici poreza na bogatstvo?

Porez na bogatstvo se pojavljuje u dva oblika:

1. Porez koji se pla?a na prihod ostvaren temeljem posjedovanja kapitala (tj. bogatstva) u odredjenom periodu (capital income tax);

2. Porez na prihod ostvaren realizacijom neke kapitalne transakcije (capital gain tax), obi?no kao pozitivna razlika u cijeni prilikom prodaje i kupnje nekog kapitalnog asseta.

U hrvatskoj ina?ici, prvi bi se mogao to?nije nazvati porezom na prihod od bogatstva, a drugi porezom na pove?anje vrijednosti bogatstva. Ove dvije kategorije se i u ozbiljnijim politi?kim raspravama ?esto ne diferenciraju, iako izmedju njih postoje neke fundamentalne razlike.

Porez na prihod iz kapitala

U ovu kategoriju svrstavaju se porezi na prihode ostvarene isplatom dividende na dionice , isplatom kamata na gotovinsku štednju i obveznice, a u širem smislu uklju?uju i poreze na prihod (rentu) od iznajmljivanja razli?itih kapitalnih dobara, npr. zemljišta, stanova, i sli?no. Dalje, s obzirom da poduze?a ostvaruju dobit iz kombinacije rada i kapitala (to je posebno slu?aj kod samo-uposlenih vlasnika poduze?a), porez na dobit poduze?a može se djelomi?no smatrati porezom na prihod iz kapitala. Isto tako, porez na vlastiti stan može se smatrati porezom na dobit („dividendu“) koju generira kapital uložen u tu nekretninu.

S druge strane, neslaganje oko toga što sve treba uvrstiti pod pojmove „kapital“ i kako tretirati neke specifi?ne oblike koristi iz kapitala (na primjer vrijednost stanovanja u vlastitoj ku?i) , dovodi do vrlo velikih razlika u procjenama kolika je zapravo vrijednost kapitala u nekom društvu, a još više kolika je zapravo ukupna vrijednost dobiti iz kapitala podložna porezu. To je važno znati kako bi se ukupni porezi na sve kategorije prihoda iz kapitala koje država ostvaruje mogli staviti u omjer s ukupnom dobiti, kao stvarnu mjeru oporezovanja kapitala (bogatstva) u nekom društvu. Kada se uklju?e svi nabrojeni oblici kapitala i „dobiti“ koje on generira, ?ak i uz ekstremno nisko definirane stope dobiti, pokazuje se da je efektivna stopa poreza na prihod iz kapitala u prosjeku daleko manja nego što se to obi?no misli i da stoji u velikoj disproporciji s najnepravednijim porezom – porezom na rad. To zapravo zna?i postojanje društvenih okolnosti koje favoriziraju klasu vlasnika u odnosu na klasu radnika. To stanje se održava bez rasta društvenih napetosti uslijed istovremenog pripadanja širih slojeva društva i jednoj i drugoj kategoriji, što je najviše posljedica raširenosti pojave vlasništva nad stanovima i ku?ama.

Ali, jedno je sasvim sigurno: bez ikakve dvojbe može se re?i da je u kapitalisti?kom sistemu oporezivanje prihoda iz širokog spektra oblika bogatstva normalno i u tradicionalno tvrdo-kapitalisti?kim zemljama uop?e se ne postavlja pitanje je li taj porez treba ili ne treba. Diskusije se vode o tome koje stope poreza su primjerene za koji tip prihoda iz kapitala.

Porez na pove?anje vrijednosti bogatstva

U drugu grupu pripadaju prihodi ostvareni raznim vrstama „poreznih dogadjaja“ koji predstavljaju neku promjenu statusa kapitala: kupnja, prodaja, promjena statusa, reorganizacija strukture poduze?a, itd. Primjeri za ovu kategoriju uklju?uju:

- Prihod od porasta vrijednosti ostvaren pri prodaji dionica i obveznica;
- Prihod od prodaje poduze?a;
- Prihod od prodaje nekretnina;
- Prihod od promjene statusa zemljišta ( npr. promjena iz poljoprivrednog u gradjevinsko);
- Itd.

U USA, u prosjeku se nešto manje od polovine pove?anja vrijednosti kapitala koje su podložne porezu odnosi na dobit pri prodaji dionica, dok preostali dio otpada na ostale kategorije. Može se pretpostaviti da je situacija u Hrvatskoj bitno druga?ija i da se glavnina dobiti na osnovi porasta vrijednosti kapitala ostvaruje u sferi nekretnina, gdje se razli?itim mehanizmima društveno-uvjetovana položajna renta neokrnjena preta?e u privatni kapital. Op?i porast vrijednosti dionica kojoj svjedo?imo u nekim razdobljima ve?im je dijelom uvjetovana eksternim uvjetima tržišta (krediti, itd.) nego li rastom u realnom sektoru.

Porez na pove?anje vrijednosti kapitala se razlikuje od ve?ine ostalih poreza u tome što se legalno može vrlo lako izbje?i – budu?i da se pla?a samo prilikom prodaje kapitalne imovine, legalno izbjegavanje je mogu?e suzdržavanjem od prodaje, što se naziva “lock-in-effect”. Time se smanjuju i porezni prihodi, ali se ostvaruje ve?a stabilnost tržišta.

Oporezivanje porasta vrijednosti kapitala ima i neke druge jedinstvene osobine koja ga ?ine kontroverznim i nepopularnim, ne samo medju vlasnicima kapitala, nego i medju ekonomistima. Jedna od takvih osobina je što se porast vrijednosti kapitala obi?no ne korigira za inflaciju, što zna?i da se u tome slu?aju porez pla?a ne samo na stvarni porast vrijednosti, nego i na fiktivnu dobit koja se može pripisati inflaciji. Upravo to je jedan od razloga što se porast vrijednosti kapitala redovito oporezuje manje nego ostali prihodi.

Druga kontroverza je da u slu?aju pada vrijednosti kapitala, porezni obveznici mogu otpisati od porezne osnovice samo dio gubitka, ali porez se mora platiti na ?itavu dobit. Ovakva praksa unosi neravnotežu u porezni princip po pitanju rizika.

Dalje, može se pokazati da porez na porast vrijednosti kapitala predstavlja oblik dvostrukog oporezivanja akumulacije kapitala, pa je zato ekonomski neefikasan. Ekonomisti Victor Canto i Harvez Hirschorn to objašnjavaju ovako:

“Država može izabrati da oporezuje ili vrijednost kapitala (odnosno njen porast) ili teku?u zaradu od njega, ali ne bi trebala oporezivati oboje. Kapitalna dobit je u stvarnosti porast (aprecijacija) vrijednosti postoje?eg kapitala. Svaka takva aprecijacija reflektira porast zarade od tog kapitala (nakon pla?enog poreza na teku?u dobit). Porezi implicirani u oporezovanoj teku?oj dobiti su ve? u potpunosti reflektirani u njegovoj cijeni ili promjeni te cijene. Bilo kakav dodatni porez je dvostruko oporezivanje.”

Uzmimo na primjer , porez na kapitalnu dobit pla?en na zaradu of prodaje neke dionice. Cijena te dionice jednaka je diskontiranoj sadašnjoj vrijednosti (present value) svih o?ekivanih budu?ih zarada (dividendi). Ako se o?ekuje da ?e ta firma u slijede?ih 20 godina zaraditi 100 kn po dionici, prodajna cijena te dionice ?e odraziti ta o?ekivanja. “Dobit” koju ?e prodava? ostvariti prodajom dionice odražava tu budu?u dobit i tako ?e prodavatelj platiti porez na budu?i tijek prihoda (dividendi). Ali, tih budu?ih 100 kn zarade ?e biti oporezovano kao teku?a dobit kada bude realizirana. Tako je profit od 100 kn oporezovan dva puta – jednom prilikom prodaje dionice, a drugi puta prilikom realizacije dobiti.

Utjecaj poreza na pove?anje vrijednosti kapitala na rast gospodarstva, na osnivanje poduze?a i na ukupne fiskalne prihode države

Povijesno iskustvo u gospodarstvima s razvijenim tržištem kapitala pokazuje da kada se porez na pove?anje vrijednosti kapitala smanji, “zaklju?ani” kapital se oslobodi i, u najmanju ruku privremeno, ukupni prihodi države od poreza se pove?aju. To pokazuju primjeri iz nedavne ameri?ke prakse.

Nasuprot tome, ukupna trgovina oporezivim kapitalom opada i ukupni porezni prihod se smanjuje kada dodje do pove?anja stope poreza, jer su investitori manje voljni prodavati dionice i druge oporezive vrijednosti uz ve?u stopu poreza. Niže stope poreza na pove?anje vrijednosti kapitala takodjer rezultiraju višim cijenama dionica.

Može se ?initi paradoksalnim da niže stope poreza na porast vrijednosti kapitala vode k ve?em fiskalnom prihodu. Ali, u tome nema nikakve misterije jer, kao što je ve? re?eno, taj porez se lako izbjegava izbjegavanjem prodaje kapitalnih vrijednosti – dionica, nekretnina, poduze?a, itd. Osim toga, zato što niži porez na kapitalnu dobit zna?ajno smanjuje cijenu kapitala, to poti?e riskantne investicije i brži rast gospodarstva, te time na dulje staze pove?anje fiskalnih prihoda države.

Smanjenje poreza na porast vrijednosti kapitala stimulira financiranje i osnivanje novih poduze?a, dok se te aktivnosti usporavaju nakon pove?anja poreza. Ta zavisnost je posebno izražen u odnosu na tzv. “Venture capital funds”, koji su životno važni za hi-tech poduze?a, koja osiguravaju medjunarodnu konkutentnost svake nacionalne privrede.

Uz sve kontroverze koje su povezane uz porez na pove?anje vrijednosti kapitala, taj porez doprinosi relativno malo državnoj kasi. Npr. U periodu 1990 do 1995, u USA je prikupljano od 25 do 40 milijardi dolara godišnje, što je manje od 3% od ukupnih federalnih poreza. U vrijeme porasta burzovnog tržišta udio se zna?ajno pove?ava (npr. u vrijeme IT-bubble) ali se brzo vra?a na nisku ”normalu”.

Zaklju?ak

Na temelju iznesenog, jasno je da odgovor na pitanje trebaju li Hrvatskoj porezi na bogatstvo i ako da – kakvi, nije jednozna?an.

Odgovor na prvi dio pitanja je po mom mišljenju jednostavniji: da, u Hrvatskoj treba uvesti te poreze, i to kao porez na dobit iz svih oblika kapitala (uz odgovaraju?e temeljne olakšice) i (selektivno) kao porez na porast vrijednosti kapitala.

Takav zaklju?ak je suprotan liberalno-ekonomskim argumentima prema kojima porezi na kapital guše i usporavaju gospodarski rast. Argumenti na kojima temeljim takav zaklju?ak su slijede?i:

- postizanje bolje socijalne ravnoteže u raspodjeli fiskalnog tereta, u smislu ve?eg doprinosa bogatijih slojeva (od nosno klase vlasnika) javnim financijama. Hrvatska ima ukupno visoko porezno optere?enje (odnosno relativno visoku javnu potrošnju), ali je progresivnost mala i manifestira se samo kroz progresivne porezne stope na prihod iz rada. Pri tome je prihod iz kapitala gotovo potpuno isklju?en iz nošenja fiskalnog tereta, što je socijalno neprihvatljivo;

- neodrživost totalne disproporcije u oporezivanju rada i kapitala (u korist kapitala), što neminovno vodi k prevelikom fiskalnom optere?enju rada. U vezi s time je mogu?e rastere?enje poreza u radnoj sferi;

- približavanje praksi velike ve?ine zemalja s kojima se Hrvatska može i treba usporedjivati.

Dakle, ne radi se o socijalisti?koj demagogiji, nego jednostavno o normalizaciji poreznog sistema i uskladjivanje s modernim kapitalisti?kim državama.

Nisam uvjeren da bi u slu?aju pametno oblikovanog i dimenzioniranog konzistentnog sistema poreza na kapitalnu dobit u Hrvatskom gospodarstvu došlo do bitnijeg ”lock-in” efekta i povezano s time ugroženosti gospodarskog rasta. Ukupno gledano, najve?a kapitalna ulaganja u Hrvatskoj su u nekretnine, što ima ograni?en gospodarski efekt jer veže veliki dio nacionalnog bogatstva u manje produktivni ili neproduktivni oblik kapitala. S druge strane, ?ak i u uvjetima kada su porezi na kapitalnu dobit u Hrvatskoj mali ili nepostoje?i, direktno investiranje u proizvodne aktivnosti nije popularno, zbog nepostojanja šire kulture dioni?arstva. Relativno veliki dio slobodnog novca ulaže se kao gotovinska štednja u bankovne depozite. Zato mislim da se u dobro usmjerenom porezu krije mogu?nost za efikasnije usmjeravanje ulaganja, što bi zna?ilo oslobadjanje zna?ajnog potencijala za kvalitetna ulaganja s duljim horizontom odvra?anja od neproduktivnog investiranja

Pri tome treba biti svjestan da se ne radi o radikalnoj promjeni u strukturi fiskalnih prihoda države, iako bi promjene mogle imati osjetan efekt na smanjenje poreza na rad.

Drugi dio pitanja je teži i zahtjeva poseban odgovor za svaki specifi?ni tip dobiti. Evo nekih ideja.

Porez na dividende iz vlasništva dionica: DA, ali uz olakšice (npr. temeljni odbitak kojim bi se mali dioni?ari isklju?ili i/ili manja stopa institucionalnim investitorima, kao što su mirovinski fondovi).

Porez na kamate na gotovinske depozite i obveznice: DA, ali uz temeljni odbitak za male štediše i nižu stopu za mirovinske fondove. Porezna stopa bi trebala biti razrezana tako da uzima u obzir negativni utjecaj inflacije na stvarnu vrijednost depozita.

Porez na dobit poduze?a: DA (ve? postoji). Reinvestiranu dobit u neke oblike ulaganja ne bi trebalo oporezovati. Op?enito, treba težiti uskladjenju sa zemljama okruženja i EU. Izgledno je da ?e u skoro vrijeme u EU do?i do harmonizacije ovih poreza, tako je najrazumnija strategija konvergencija k o?ekivanom nivou u EU.

Porez na iznajmljivanje kapitalnih dobara (zemljišta, stanova, itd…): DA (ve? postoji), ali bi bilo bolje da se riješi adekvatnom zemljišnom rentom.

Porez na korist od stanovanja u vlastitom stanu/ku?i (mjesto boravka): NE kao porez na kapitalnu dobit – pitanje oporezivanja nekretnine koja predstavlja adresu stanovanja treba riješiti pla?anjem zemljišne rente, eventualno uz odgovaraju?i temeljni odbitak.

Porez na nekretnine koje se ne koriste kao mjesto stanovanja: DA, ali bi bilo bolje da se riješi adekvatnom zemljišnom rentom.

Porez na luksuzna prijevozna sredstva - luksuzni automobili, brodovi, avioni i helikopteri u vlasništvu poduze?a . DA . Ura?unavanje ovih kategorija u troškove poduze?a jedan je od na?ina za izbjegavanje pla?anja poreza na dobit koji treba ograni?iti u razumnim okvirima. Ta pojava je dvostruko štetna jer se smanjuje oporeziva dobit poduze?a, a kapital se umjesto u proizvodnju demobilizira u neproduktivni oblik, odnosno preta?e se u potrošnju pretežno uvoznih proizvoda, a sve pod firmom umjetno pove?anih troškova poslovanja. Za svaku kategoriju vozila treba odrediti razumnu temeljnu vrijednost koja ne podliježe ovome porezu (npr. kod automobila u vrijednosti VW Passata ili ekvivalentnog), a za skuplja vozila (tj. na iznos iznad temeljne vrijednosti, korigiran za inflaciju i pad vrijednosti vozila), treba razrezati demotiviraju?u godišnju stopu poreza, do razine koja vrijedi za privatne osobe.

Ina?e, privatnom ulaganju u luksuz se u principu nema što prigovoriti, jer je novac koji se troši ve? jednom oporezovan, osim u slu?aju ”prljavog” novca, ali to je dio neke druge pri?e.

Porez na porast vrijednosti zemljišta zbog prenamjene: DA, ali bi bilo bolje i ekonomski efikasnije riješiti adekvatnom zemljišnom rentom.

Porez na prihod ostvaren prodajom pove?ane vrijednosti nekretnina: DA, ali isklju?ivo u smislu smanjivanja špekulativnih prihoda brzom preprodajom. To zna?i da se dio oporezovane dobiti smanjuje s protokom vremena. Npr. sva ostvarena dobit se oporezuje ako se nekretnina proda unutar godinu dana nakon kupnje. U svakoj slijede?oj godini se dio oporezovane dobiti proporcionalno smanjuje za 20%, tako da dobit ostvarena prodajom nekretnina nakon 5 ili više godina nakon kupnje, ne podliježe porezu. Pri odredjivanju dobiti, treba odbiti efekte inflacije, teku?eg održavanja i dokumentiranih ulaganja. Istovremeno, svakako treba ukinuti porez na promet nekretninama, koji danas postoji i predstavlja ko?nicu ve?oj ponudi nekretnina na tržištu, odnosno negativno utje?e na optimalnu alokaciju nekretnina.

Porez na prihod ostvaren prodajom dionica i drugih vrijednosnih papira: DA, ali sli?no kao i s nekretninama, ulaga?i s dugim horizontom ulaganja (npr. 3 godine ili više) trebaju biti oslobodjeni poreza. Za dobit ostvarenu prodajom unutar 3 godine, dio dobiti koja se oporezuje proporcionalno pove?avati što je vremenski interval izmedju kupnje i prodaje kra?i. Na taj na?in se ne bi demotiviralo ozbiljne ulaga?e, nego samo špekulante.

Porez na prihod ostvaren prodajom umjetnina, dragulja, zlata i drugih ”investicijskih objekata”: DA, uz sli?ne principe kao i s nekretninama i dionicama, tj. treba uvesti zna?ajan porez na špekulativne (kratkoro?ne) dobitke.

Tagovi

Komentari

Porez na luksuzna prijevozna

Porez na luksuzna prijevozna sredstva - luksuzni automobili, brodovi, avioni i helikopteri u vlasništvu poduzeća . DA .

Ja sam baš platio porez (350 kn) na svoju superluksuznu Opel Astru, koja od dodatne opreme ima radio i podešavanje upravljača po visini.

Šalu na stranu, sjeti se što se dogodilo s ovim trošarinama za brodove. Domaća mala industrija koja stvara igračke za bogate je pred propasti. Podsjeća me na jedan sličan problem u Indiji, kad su došli Britanci...

Posljedica će biti da će se registrirati firme na Kajmanskim otocima, a ionako svi naši tenisači navodno odavno "žive" u Monaku...

Tko je glasao

Daniel, dobro ti nisu

Daniel,
dobro ti nisu naplatili pretplatu za radio u autu (HRT). Još malo pa će gledat ko ima radio u autu.

grdi

Tko je glasao

kojoj Hrvatskoj? treba li

kojoj Hrvatskoj? treba li Hrvatima novi porez?hmm... mislim da je odgovor na ovo pitanje jednostavan
Treba li državi, tj. vladi i ostali parazitima još poreza? UVIJEK!

koliki bi bili prihodi od novog poreza? ne toliko značajni da nas izvedu iz sranja u koje smo upali neobuzdanom državnom potrošnjom. koje bi bile posljedice? udarac na srednju klasu, tj. one nedovoljno bogate da se sakriju od fiskusa i fikusa, a dovoljno bogate da im se ima što uzeti.

Samo budala može misliti da će Goldman Sachs plaćati takav porez u Hrvatskoj.. Todorić? za Todorića nam ne treba nikakav porez, samo naplata potraživanja..no prilično je izvjesno da on isti ne bi plaćao. Neki drugi ultra bogataš? osnovat će "dobrotvornu" udrugu, svoje bogatstvo "donirati" samome sebi, aplicirati za državne novce i nastaviti bez poreza..
Zaposlit će beta da se bori za nove poreze kako bi država imala novaca za potporu njegovih "dobrotvornih programa".

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Meni sve priče sa novim

Meni sve priče sa novim porezima izgledaju kao puštanje magle. Jer na koji način će bilo koji novi porez koji će vrijediti od 2010. izmjeniti činjenicu da je kapital isisavan 20 godina nestao i već promijenio 3 agregatna stanja i vlasnika? Misliti da će novi porezi ispraviti stare krive Drine je totalni apsurd. Sve to puštanje magle je u cilju da ljudi ne shvate koliko će im morati biti lošije prije nego što se stvari raščiste. Da bar imaju nade da će sada kao stvari doći u normalu. A neće, jer ne mogu doći u normalu jer su toliko daleko od fundamenata i jer je toliko kapitala isisano. Imamo rekordu zaduženost i uz to opet divlja nelikvidnost. Znači da sav taj novac upumpan kroz zaduživanja u inozemstvu više ne cirkulira u sistemu. A porez samo može izvući dio novca od onog što cirkulira u sistemu. Ako novca u sitemu nema, nema se što izvući kroz poreze.

hatepogodak

Tko je glasao

A porez samo može izvući

A porez samo može izvući dio novca od onog što cirkulira u sistemu. Ako novca u sitemu nema, nema se što izvući kroz poreze.

Novca u sistemu ima i više nego što ga se može zamisliti, samo što ga nitko ne zna pokupiti. Da nema novca u sistemu ne bi nam se poduzetnici vozali ljetom na jahtama diljem jadrana, o trošku poduzeća, ili u majbasima, već bi životarili u ford fiestama i razmišljati kako razvijati biznis, a ne kako hvatati fufe po moru.

My Soul

Tko je glasao

što se ti malo ne

što se ti malo ne pozabaviš poduzetništvom?

Tko je glasao

Ne vidim kakve to ima veze

Ne vidim kakve to ima veze sa mnom?! Hvala Bogu, žene sve bolje mogu i znaju, nego muškarci. Uostalom, oni su nas doveli tu gdje jesmo. He, sad će Jaca sve to razjuriti i počistiti. Ta fura ne metlu, već turbo-kirby!!!

My Soul

Tko je glasao

Iz ovoga, a i dnevnika "Kome

Iz ovoga, a i dnevnika "Kome pripada zemljišna renta", istoga autora, jasno je kako je slijedeći korak koji se predlaže, "harač", gori od harača, protiv kojega se mnogi s pravom bune.
Uvođenjem opće zemljišne rente, nitko neće ugroziti tajkune i druge brzoobogaćene pojedince, jer će oni bez problema plaćati nove namete. Cilj takvih i nisu oni, već većina hrvatskih vlasnika bogatstva- nekretnina u vidu vlasništva u prvom redu zemljišta, a zatim i vlastitih kuća. Ti su na redu za udar postprivatizacijskoga tsunamija. Svemoćna NZV ili zemljišna renta bila bi prvi korak u stvaranju onoga što viđamo kao posljedice ekonomske krize - šatorskih naselja u koja se diljem Amerike slijeva beskućnička srednja klasa.

Ove pričice po medijima o neplaćanju poreza na nekretnine, namjerno upućivane na račun najbogatijih, samo su lijepak za podršku mjerama koje zapravo vode pravnom otimanju vlasništva (bogatstva) iz ruku većine ( preko 80% živi u vlastitim kućama ili stanovima) hrvatskoga stanovništva u ruke domaćih, a još više stranih odabranika.

Uvođenjem tih novih nameta na vlasništvo nad vlastitim kućama i stanovima, veliki broj hrvatskoga stanovništva, između ostalih nezaposlenih i umirovljenika, vrlo brzo bi ostao bez imovine koju imaju. Time bi bio postupno pretvaran u beskućnike, a onda, ukoliko bi imali radno mjesto u podstanare stanova kojima bi gospodarili vlasnici zgrada, kuća i stanova i tako imali stalne rente od kojih bi generacijama, bez vlastitoga rada, a na račun preotetoga vlasništva živjeli pripadnici odabranih elita. Pa tako je vani, u Americi i drugim demokracijama.

Bez obzira na"teorije zavjere" ipak ću napisati: pred svima nama pod vidom uvođenja demokracije i bilo koje nove pravednosti u niskom startu nalazi se bezbroj hijena na samoj granici, ali i unutar nje, koje se spremaju na zadatak : otimanja bogatstva(vlasništva) iz ruku prosječnih građana. Uvođenje zemljišnih i inih renti je slično davanju ultimatuma bogatoga veleposjednika, njegovu susjedu, na divljem zapadu, o prodaji svojega ranča i pretvaranju u beskućnika.

Za ovakav plan osiromašenja hrvatskih građana, nesmiljeno se koriste i predsjedničke kampanje, pa navode, kako jedan od kandidata plaća mizeran porez na svoje vlasništvo nad silnim vikendicama i zemljištem. Isti ti ovakvim mjerama prisilili bi ga na plaćanje poreza na sve to, ali i omogućili mu, kao i sebi, i ostalima sličnima ovdje ali i u toj "demokratskoj" svjetskoj eliti, da nakon što državi plate za svoj luksuz (to im ne bi bio nikakav problem), još pokupuju silna bogatstva i nekretnine u vlasništvu ostalih hrvatskih građana ( trenutno nisu na prodaju), koji zbog raznih razloga (nezaposlenost, mala mirovina, mizerna plaća jedva dostatna za puko preživljavanje) neće biti u mogućnosti plaćati takve namete.

Opravdanja, kako bi cijeloj zajednici, lokalnoj i samoj državi, bilo bolje skupljanjem zemljišne rente i ostalih novih nameta, je na nivou: bit će vam bolje kada ništa ne budete imali jer ćemo mi bolje upravljati svim bogatstvima za prosperitet cijele zajednice, kao u HAC-u, Podravci, Plivi, Ini, HEP-u, Sunčanom Hvaru, Domu za... u Osijeku, HRT-u...

Tko je glasao

Neću dati minus tekstu

Neću dati minus tekstu čisto zbog uloženog truda no "zaključak" koji donosiš ti je katastrofalno loš da ne upotrijebim neki drugi izraz jer nema veze sa vezom, a pogotovo ne sa početkom teksta. Sve što se iz tvog teksta da zaključiti je da pravedni porezni sustav mora oporezivati i kapital. To i nije neka novost.

Ovo što ti zoveš "zaključak" to definitivno nije. To si trebao nazvati Paušalni stavovi za kraj ili nekim sličnim nazivom jer umjesto zaključiš na temelju iznesenih činjenica ti iznosiš neke nove teze koje nigdje do tada nisi niti obrazložio a kamo li dokazao i zapravo. Zašto to kažem?

90% poreza koje spominješ već postoji tako da u većini zaključka samo smišljaš nekakve nove nazive za ono što već imamo,
http://www.pu.mfin.hr/porezi/v_poreza.asp?id=b02d1

Porez na dividende iz vlasništva dionica:
Dividenda je oporezovana porezom na dobit. Uvođenje poreza na dividendu znači ponovno oporezivanje istog. Eventualno bi se mogla izmijeniti tehnika oporezivanja ali o tome nije bilo priče..

dodatno oporezivanje dividendi uopće nije pametna stvar. Ukoliko se dividende dodatno opterete to negativno djeluje na investicije. Mislim da smo svi svjesni da se Hrvatska ne bori protiv pretjeranog interesa investitora već je situacija upravo suprotna. Dodatnim oporezivanjem dividendi se direktno djeluje na smanjenje investicija, a to u konačnici predstavlja kočnicu rasta jer ako nema investitora koji su spremni financirati rast nema ni rasta.

Priča o osobnom odbitku je obična prazna floskula nastala u jeku SDPove kampanje i najgori primjer populističkog podilaženja masama. Samo postojanje odbitka je upravo suprotno sa spominjanom intencijom o oporezivanju bogatstva, socijalnoj pravednosti itd.

Porez na kamate na gotovinske depozite i obveznice:
Porez na prihod od kamata (nije bitno dali dolaze od obveznica ili depozita jer i jedno i drugo su kamate) djeluju slično kao i porez na dionice. Povećanem, tj u našem slučaju uvođenjem takvog poreza smanjuje se štednja što znači smanjenje kapitala dostupnog za investiranje. Kao i u prethodnom slučaju Hrvatksa nije u poziciji da se bori sa pretjeranom štednjom.

Porez na dobit poduzeća: postoji Porez na dobit- no mislim da je tvoja poanta ipak bila istaknuti isključivanje reinvestirane dobiti iz oporezivanja što mislim da je jeftina politička parola i teška farsa za neuke mase.

Porez na iznajmljivanje kapitalnih dobara (zemljišta, stanova, itd…): - dio Poreza na dohodak/dobit ovisno o vrsti poreznog subjekta.

Porez na korist od stanovanja u vlastitom stanu/kući (mjesto boravka): - hm ... ovo je malo kompliciranije naime postoji komunalna naknada koja je rudimentalni oblik oporezivanja imanja, ali slažem se da to treba modernizirati.

Porez na nekretnine koje se ne koriste kao mjesto stanovanja: već postoji - porez na kuće za odmor, a kuće za odmor su sve nekretnine koje se ne koriste kao mjesto stanovanja.

Porez na luksuzna prijevozna sredstva - Posebni porez na automobile .... progresivno oporezuje s obzirom na vrijednost pa oni koji voze corse mogu mirno spavati jer se pasati daleko više oporezuju.

Porez na porast vrijednosti zemljišta zbog prenamjene: e ovo je originalno ali poprilično problematično. Doduše tome se može donekle doskočiti da se oporezuje realizirana vrijednost a ne sam porast vrijednosti, jer nije pravedno oporezivati fiktivno povećanje vrijednosti.

Porez na prihod ostvaren prodajom povećane vrijednosti nekretnina: porez na promet nekretninama.

Porez na prihod ostvaren prodajom dionica i drugih vrijednosnih papira: pošto je tvoja osnovna namjena obeshrabriti manipulatore bilo bi pametnije da razmišljaš o Tobinu a ne o kompliciranju sustava poreza na realiziranu kapitalnu dobit. Moje mišljenje o tom pitanju je isto kao i kod dividende, uključiti ju u porez na dohodak, a prihod od prodaje vrijednosnih papira je već uključen u porez na dobit.

Porez na prihod ostvaren prodajom umjetnina, dragulja, zlata i drugih ”investicijskih objekata”: Posebni porez na luksuzne proizvode, samo treba proširiti na cjelokupan promet a ne samo na uvoz i proizvodnju te eventualno proširiti dobra koja se smatraju luksuzna

Iz ovoga se jasno da zaključiti da naš fiskalni sustav itekako obuhvaća kapital, a ne samo dohodak i potrošnju, što je potpuno u suprotnosti sa onime što ti tvrdiš.

Pošto se tvojim cijelim "zaključkom" provlači teza o postojanju neravnopravnosti dopusti da istakem nešto što mislim da si ti trebao zaključiti a to je:

da u Hrvatskoj postoji percepcija ekonomske nejednakosti. Kažem percepcija jer ono što ljudi misle i ono što je stvarno stanje nije nužno isto. Gini indeks sugerira da ne postoji nejednakost no opet činjenica je da je percepcija sigurno takva. Dal je percepcija jednaka stvarnom stanju treba istražiti.

No uzrok te (percipirane) ekonomske neravnopravnosti nije porezni sustav. Uzrok se nalazi negdje drugdje.

Po meni uzrok neravnopravnosti se nalazi u Oligarhijsko-kleptokratskom funkcioniranju države tokom devedesetih. Oni koji su ekonomski "ravnopravniji" nisu to postali zbog preferencijalnog poreznog tretmana kapitala već zbog političke patronaže koja je odradila posao pretvaranja javne imovine u privatnu. Njihovo bogatstvo nije nastalo zato što se kapital nije oporezovao već zato što se javna imovina prelila u njihove ruke.

Tko je glasao

Porez na dividende iz

Porez na dividende iz vlasništva dionica:
Dividenda je oporezovana porezom na dobit. Uvođenje poreza na dividendu znači ponovno oporezivanje istog. Eventualno bi se mogla izmijeniti tehnika oporezivanja ali o tome nije bilo priče.

Porez na dobit je porez koji plaća poduzeće. Porez na dividendu je porez na novčani primitak vlasnika dionice. To nije isto.

dodatno oporezivanje dividendi uopće nije pametna stvar. Ukoliko se dividende dodatno opterete to negativno djeluje na investicije. Mislim da smo svi svjesni da se Hrvatska ne bori protiv pretjeranog interesa investitora već je situacija upravo suprotna. Dodatnim oporezivanjem dividendi se direktno djeluje na smanjenje investicija, a to u konačnici predstavlja kočnicu rasta jer ako nema investitora koji su spremni financirati rast nema ni rasta.

Potencijalni investitori u Hrvatskoj ne odustaju zbog prevelikog poreza na dobit. Za ozbiljne investitore povlastice su i više nego darežljive, a poreza na dividendu niti nema (koa u većini drugih zemalja), tako da je po tome Hrvatska eldorado za investitore. No, druge stvari katastrofalno odbijaju investitore, pa ih je zato jako malo izvana.

Priča o osobnom odbitku je obična prazna floskula nastala u jeku SDPove kampanje i najgori primjer populističkog podilaženja masama. Samo postojanje odbitka je upravo suprotno sa spominjanom intencijom o oporezivanju bogatstva, socijalnoj pravednosti itd.

Može se tumačiti kao populizam i politički pragmatizam, ali nije nepoznata praksa. Ako postoji neoporezivi dio iz plaće, zašto ne bi postojao odbitak i na dividendu?

Porez na kamate na gotovinske depozite i obveznice:
Porez na prihod od kamata (nije bitno dali dolaze od obveznica ili depozita jer i jedno i drugo su kamate) djeluju slično kao i porez na dionice. Povećanem, tj u našem slučaju uvođenjem takvog poreza smanjuje se štednja što znači smanjenje kapitala dostupnog za investiranje. Kao i u prethodnom slučaju Hrvatksa nije u poziciji da se bori sa pretjeranom štednjom.

Teoretski, točno je da manja efektivna kamata smanjuje interes za štednju, sa posljedicama koje navodiš. U praksi, taj efekt je nelineran i uz razumnu stopu poreza nije značajan. Činjenica je da se neoporezivanjem (porez nula kuna) stvara od štednje (kao gotovo bezrizičnog poduhvata) „tax haeven“, gdje se ostvaruju opipiljivi novčani primitci (u HR je gotovinska štednja 100 mlrd kn, a godišnja kamata vjerojatno 4-5 mlrd. Kn), za što nema nikakvog racionalnog opravdanja.

Porez na dobit poduzeća: postoji Porez na dobit- no mislim da je tvoja poanta ipak bila istaknuti isključivanje reinvestirane dobiti iz oporezivanja što mislim da je jeftina politička parola i teška farsa za neuke mase.

Zašto bi to bila jefitna parola i farsa? Primarni interes države nije ubiranje poreza, nego jačanje gospodarstva. „Oprost“ od poreza na dobit za reinvestirana sredstva (ali ne za kupnju A8 na račun firme) promoviraju vlade mnogih zemalja (npr. Kina za strane kompanije u stranom vlasništvu), neke zemlje EU za mala i srednja poduzeća (SME). Ovaj link je iz Rumunjske:
http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/files/charter/conf2009/ws010...

Porez na iznajmljivanje kapitalnih dobara (zemljišta, stanova, itd…): - dio Poreza na dohodak/dobit ovisno o vrsti poreznog subjekta.

Onaj porez koji se može elegantno i bez opasnosti evadirati u 80-90%, kao što je slučaj u privatnom iznajmljivanju stanova, je loš porez i čini državu ruglom. Po mom mišljenju, to bi se efikasno riješila zemljišna renta (naknada na vrijednost zemljišta).

Porez na korist od stanovanja u vlastitom stanu/kući (mjesto boravka): - hm ... ovo je malo kompliciranije naime postoji komunalna naknada koja je rudimentalni oblik oporezivanja imanja, ali slažem se da to treba modernizirati.

Komunalna naknada je naknada za komunalne usluge i kao takva ne može zamijeniti porez na vlastiti stan/kuću, koji bi trebali prestavljati jedan od osnovnih izvora financiranja lokalnih zajednica. Ponovno, naknada za vrijednost zemljišta je tu bolje rješenje nego porez na zgrade.

Porez na nekretnine koje se ne koriste kao mjesto stanovanja: već postoji - porez na kuće za odmor, a kuće za odmor su sve nekretnine koje se ne koriste kao mjesto stanovanja.

Nemoj ne nasmijavati. Taj porez iznosi 5-15 kn/m2 godišnje., i to za kuće u kojima nitko nije stalno prijavljen (koliko je takvih uz obalu?). Uz vrijednost kuća za odmor u more od 1000-5000 €(m2), stopa je u rasponu od 0.01 – 0.2 %/godišnje, gdje većina vjerojatno prolazi na jeftinijoj strani. To se zove populistički porez i bojim se da administriranje košta više nego se novaca prikupi.

Porez na luksuzna prijevozna sredstva - Posebni porez na automobile .... progresivno oporezuje s obzirom na vrijednost pa oni koji voze corse mogu mirno spavati jer se pasati daleko više oporezuju.

Ja nisam diskutirao od visinama trošarina na automobile, iako mislim da je s nacionalno-gospodarskog aspekta kupovanje luksuznih automobila izazito štetno (usprkos prihodu države), jer se radi o 100% uvozu koji je čista potrošnja. Zato bi to država trebala destimulirati izrazito progresivnim trošarinama, a druge strane olakšavati kupovinu ekonomičnih i racionalnih vozila. Ne pretendiram da će se svi (ili većina) sa mnom složiti, ali mislim da bi to bila ispravna politika za zemlju kao što je Hrvatska.

Ja sam samo ukazao na potrebu destimulacije jedne druge štetne pojave, a to je kupovanje luksuznih vozila na račun firme, što je u najvećem broju slučajeva način da se plati što manje poreza, a ne potreba. Ta praksa, koja sa stanovišta vlasnika firme racionalna, izrazito je štetna (u fiskalnom smislu) za državnu kasu. Luksuzna vozila iznad odredjene (razumne) klase bi svi u Hrvatskoj trebali kupovati pod istim uvjetima.

Porez na porast vrijednosti zemljišta zbog prenamjene: e ovo je originalno ali poprilično problematično. Doduše tome se može donekle doskočiti da se oporezuje realizirana vrijednost a ne sam porast vrijednosti, jer nije pravedno oporezivati fiktivno povećanje vrijednosti.

U UK su pokušali uvesti 60% poreza na povećanje vrijednosti zemljišta nakon prenamjene. Nije prošlo.
Inače, to povećanje vrijednosti (odnosno njegovo prisvajanje) je jedan od najvećih generatora političke korupcije. Konzistentan sistem poreza na vrijednost zemljišta pravedno i jednostavno bi riješio to i čitav kompleks problema oko poreza na nekretnine.

Porez na prihod ostvaren prodajom povećane vrijednosti nekretnina: porez na promet nekretninama.

Netočno. Porez koji spominješ je u pravom smislu „harač“ koji kažnjava svaku transakciju nekretninama, neovisno o njenoj ekonomskoj uspješnosti. On doprinosi da ljudi nerado prodaju nekretnine, što smanjuje mobilnost.

Ja govorim o nečem sasvim drugom. U principu, trgovanje nekretninama ne bi trebalo biti oporezovano (osim adekvatne administrativne takse za pokriće adm. troškova države), osim onih špekulativnih (gdje se kupuje i prodaju u kratkom roku), i to samo realno ostvarenu dobit.

Porez na prihod ostvaren prodajom dionica i drugih vrijednosnih papira: pošto je tvoja osnovna namjena obeshrabriti manipulatore bilo bi pametnije da razmišljaš o Tobinu a ne o kompliciranju sustava poreza na realiziranu kapitalnu dobit. Moje mišljenje o tom pitanju je isto kao i kod dividende, uključiti ju u porez na dohodak, a prihod od prodaje vrijednosnih papira je već uključen u porez na dobit.

Nisam siguran da je ovdje Tobinov porez prikladan (u smislu oporezivanja svake transakcije prema volumenu). Ali, u osnovi je intencija slična: destimulirati špekulativne transakcije koje djeluju destabilizirajuće i jedina im je svrha kratkoročna dobit vještih „igrača“.

Porez na prihod ostvaren prodajom umjetnina, dragulja, zlata i drugih ”investicijskih objekata”: Posebni porez na luksuzne proizvode, samo treba proširiti na cjelokupan promet a ne samo na uvoz i proizvodnju te eventualno proširiti dobra koja se smatraju luksuzna

Slažem se.

I ovdje, kao uostalom i u svim drugim kategorijama, značajno bi se postiglo samo time da se evazija smanji na prihvatljivu mjeru. No, postoje praktične granice koliko se to može. Treba izbjegavati oslanjanje na poreze koje je teško „utjerati“.

Iz ovoga se jasno da zaključiti da naš fiskalni sustav itekako obuhvaća kapital, a ne samo dohodak i potrošnju, što je potpuno u suprotnosti sa onime što ti tvrdiš.

Jest, obuhvaća, samo se novci broje na kraju. Ja nisam napisao da porezi ne postoje nego da je efektivna stopa poreza na kapital (ili bogatstvo) neproporcionalno mala u odnosu na poreze koji se plaćaju na rad i potrošnju.

Samo postojanje nekog poreza ne znači da on nešto značajno i predstavlja u ukupnoj slici.
Postoji li podatak koliko od ukupno ubranih poreza, doprinosa i ostalih parafiskalnih nameta pristiže na temelju vlasništva, a koliko na temelju rada i potrošnje?

Pošto se tvojim cijelim "zaključkom" provlači teza o postojanju neravnopravnosti dopusti da istakem nešto što mislim da si ti trebao zaključiti a to je:

da u Hrvatskoj postoji percepcija ekonomske nejednakosti. Kažem percepcija jer ono što ljudi misle i ono što je stvarno stanje nije nužno isto. Gini indeks sugerira da ne postoji nejednakost no opet činjenica je da je percepcija sigurno takva. Dal je percepcija jednaka stvarnom stanju treba istražiti.

Da, treba istražiti. Gini index s kojim se barata je nepotpun jer računa s tekućim prihodima (vjerojatno plaće i mirovine), gdje je uistinu velika većina gradjana koncentrirana u uskom intervalu. To je samo jedan dio stvarnosti. Ali, ovdje se ne radi samo o socijalnoj nejednakosti, nego o potrebi da se fiskalno rastereti radna sfera koja je prenapregnuta iz više razloga.

No uzrok te (percipirane) ekonomske neravnopravnosti nije porezni sustav. Uzrok se nalazi negdje drugdje.
Po meni uzrok neravnopravnosti se nalazi u Oligarhijsko-kleptokratskom funkcioniranju države tokom devedesetih. Oni koji su ekonomski "ravnopravniji" nisu to postali zbog preferencijalnog poreznog tretmana kapitala već zbog političke patronaže koja je odradila posao pretvaranja javne imovine u privatnu. Njihovo bogatstvo nije nastalo zato što se kapital nije oporezovao već zato što se javna imovina prelila u njihove

Ovaj posljednji pasus svakako stoji. No, ne slažem se da samo postojanje raznih poreza na kapital znači i da je kapital adekvatno oporezovan. Ono što vrijedi je efektivna stopa oporezovanja: ukupno naplaćeni porez na kapital u cijeloj državi, podijeljeno sa procijenjenom ukupnom dobiti i koristi (od ukupne kapitalne imovine gradjana Hrvatske, stranaca i domaćih i stranih pravnih osoba u Hrvatskoj). „Osjećam“ da je stopa minijaturna, pogotovo u odnosu na namete na plaće koji su astronomski.

The Observer

Tko je glasao

Porez na dobit je porez koji

Porez na dobit je porez koji plaća poduzeće. Porez na dividendu je porez na novčani primitak vlasnika dionice. To nije isto.

porezni objekt je isti - novac koji je poduzeće zaradilo. Dividenda dio dobiti nakon oporezivanja kojeg tvrtka ne zadržava već isplaćuje dioničarima. Ta novčana masa je već oporezovana porezom na dobit. Svaki dodatni porez na dividendu definitivno znači dvostruko oporezivanje iste novčane mase. Točno je da mnoge zemlje imaju to i takvo dvostruko oporezivanje, ja osobno mislim da nama to trenutno nije najpametnija stvar za napraviti. Naravno mišljenja se mogu razlikovati.

(porez na dividendu)
Ako postoji neoporezivi dio iz plaće, zašto ne bi postojao odbitak i na dividendu?
zato što neoporezivi dio plaće predstavlja minimum životnih potreba i samo postojanje je zapravo dio porezne tehnike. U protivnom bi svako kućanstvo moralo kao i firme voditi svoje računovodstvo da dokaže koliki su im izdaci, koliki primitci i što je na kraju dohodak koji se može oporezivati. Zato postoji odbitak.

A što se dividende tiče, odbitak na dividendu bi dovodio do neravnopravnosti između onih koji primaju i koji ne primaju dividendu. Npr dvije osobe sa identičnom plaćom ali jedna prima dividendu do visine odbitka a druga ne prima dividendu. Njihova porezna obveza bi bila identična no visina primitaka nebi. Dakle jedna osoba dobiva preferecijalni porezni tretman i to je nepravedno.

Zašto je priča o reinvestiranoj dobiti farsa?
Farsa je jer se s jedne strane tvrdi da kapital nije dovoljno oporezova, da je kapital ima preferencijalan tretman a onda se sa druge strane traži dodatan preferencijalni tretman za kapital. Nije li to farsa?
Također farsa je zato što postoji sva sila olakšica i stimulacija za (re)investiranje pa je priča da trebamo uvesti nešto što u naravi imamo za mene prodavanje magle. Još kad čujem političare kako se razbacuju tom frazom ....

(porez na najam)
Onaj porez koji se može elegantno i bez opasnosti evadirati u 80-90%, kao što je slučaj u privatnom iznajmljivanju stanova,
tamo gdje porezna služba ne radi svoj posao svaki porez se može izbjegavati.

Komunalna naknada je naknada za komunalne usluge i kao takva ne može zamijeniti porez na vlastiti stan/kuću,
Ne nije.

Komunalna naknada se plaća po m2 bez obzira na sve. Ona je destinirani porez ali je i dalje porez. Pročitaj članak 22. zakona o komunalnom gospodarstvu. Plaćanje komunalne usluge je nešto drugo, njih plaćaš s obzirom na to koliko ih trošiš ( vodu, plin, odvoz smeća ...) a naknadu s obzirom na to koliko kvadrata imaš. U pravilu na računu dolaze zajedno i jedno i drugo se plaća mjesečno ali to dvoje nije isto.

Ali nisi me shvatio. Rekoh da je to rudimentalni (preteča, nerazvijeni) oblik onog što predlažeš i da je potrebna modernizacija tog poreza.

(porez na nekretnine koje se ne koriste za stanovanje)
Nemoj ne nasmijavati. Taj porez iznosi 5-15 kn/m2 godišnje
A koliko bi trebao iznositi i po čemu se razlikuje ono što si ti predložio od ovoga?
Dal je visina poreza ok ili nije - može se raspravljati, ali je činjenica da taj porez postoji. A kao i ostalo, za izbjegavanje nije kriv porez već oni koji trebaju osigurati da se on obračuna i naplati.

(porez na luksuzne automobile)
Ja sam samo ukazao na potrebu destimulacije jedne druge štetne pojave, a to je kupovanje luksuznih vozila na račun firme
Ok to je svima trn u oku ali tu opet moram ponoviti nešto što sam napisao ranije. To je problem porezne uprave. Jedan moj prijatelj radi kao investicijski savjetnik. On mora doći u bembari na sastanak jer će ga inače smatrati nekavalitetnim, a i ta bembara je luksuzni auto, ali njemu to nije luksuz u pravom smislu nego potreba. Sad gdje i kako povuć granicu, nisam siguran. Da porezna uprava utvrdi dal kemumova jahta zaista služi i u kojem obujmu za posao a u kojem obujmu za rekreaciju moglo bi se postić nešto. No ozbiljno gledajući utvrđivanje takvih stvar, generalno porezna administracija takvih stvari je skuplja od poreza koji bi se namaknuo. Pa sve skupa to ocjenjujem kao običan populizam.

Moj prijedlog je da se u porez na cestovna motorna vozila (poznatiji kao "registracija" ) uvede ista progresivnost kao i kod trošarina.

(porez na povećanje vrijednosti nekretnina)
možda porez na promet nekretninama nije najpravedniji, ali to je porez koji oporezuje vrijednost nekretnine, pa samim time i povećanje njene vrijednosti na ispravan način - onda kada se taj porast realizira.

Konzistentan sistem poreza na vrijednost zemljišta pravedno i jednostavno bi riješio to i čitav kompleks problema oko poreza na nekretnine.
Nebi.

Slažem se da je korupcija oko prenamjene zemljišta ogromna. No taj porez bi uveo daleko više nepravde nego pravde. Npr vrijednsot zemljišta na kojem je moja kuća je narasa odkako je novim GUPom ono iz višeobiteljske namjene promjenjeno u višestambenu. Ja recimo nisam potkupio nikoga ali ću biti prisiljen platiti taj porez. Također ja neću srušiti svoju kuću i napraviti zgradu odnosno neću imati nikakvu korist od te prenamjene ali ću svejedno morati platiti taj porez. To nije pravedno i to ne rješava nikakav problem.

ovo što ti predlažeš bi eventualno lječilo posljedice korupcije ali ne i korupciju samu jer taj porez nikad neće biti 1000% (ne znam točno) koliko raste cijena kada se npr. poljoprivredno zemljište prenamjeni u građevisnko. Namjera je definitivno moralna i ispravna ali korumpirani političar će svejedno ostati korumpirani i muljati sa zemljištem a biti će daleko više žrtava ovog poreza nego onih koje će se ispravno penalizirati.

(porez na povećanje vrijednosti dionica)
Nisam siguran da je ovdje Tobinov porez prikladan
slažemo oko cilja oporezivanja ali imamo različit stav oko toga što bi najbolje ispunilo tu svrhu. Ne moramo baš svi misliti isto :)

Ja nisam napisao da porezi ne postoje nego da je efektivna stopa poreza na kapital (ili bogatstvo) neproporcionalno mala u odnosu na poreze koji se plaćaju na rad i potrošnju.

E sad ja sam dobio kompletno drugačiji dojam i citirati ću ti zašto. Na početku zaključka kažeš:
Na temelju iznesenog, jasno je da odgovor na pitanje trebaju li Hrvatskoj porezi na bogatstvo i ako da – kakvi, nije jednoznačan.
I onda si kasnije navodio poreze koje trebamo.
Možda sam ja jedini koji je trebati protumačio kao : trebaš ono što nemaš jer ono što imaš ne trebaš.

Moja primjedba je da većinu tih poreza imamo.

ne slažem se da samo postojanje raznih poreza na kapital znači i da je kapital adekvatno oporezovan.
Slažem se. Moj komentar je išao u smjeru dal su pojavni oblikci kapitala obuhvaćeni ili nisu ali nisam išao ocjenjivati adekvatnost jer za to imam premalo informacija na raspolaganju.

ps.
Postoji li podatak koliko od ukupno ubranih poreza, doprinosa i ostalih parafiskalnih nameta pristiže na temelju vlasništva, a koliko na temelju rada i potrošnje?
Imaš nešto na stranicama ministarstva finacija ali samo za porezne prihode središnjeg proračuna, ali nisam siguran dal je to ono što tebe zanima. Probaj prekopati ijf.hr i Porezni vijesnik. Isto tako RRIF često ima preglede porezne tematike tako da bi i tamo mogao naći sešto slično ovome što tražiš.

Tko je glasao

Mislim da je uvođenje,

Mislim da je uvođenje, zemljišne rente, kao univerzalnoga sredstva za rješenje svih problema, kako ti navodiš, tvoj osobni stav prema svima koji su u životu štedjeli i ulagali svoja sredstva u vlastite kuće, stanove i općenito vlasništvo nad zemljom. Očito misliš da je to ekskluzivno pravo bogatih pojedinaca, a ne i većine hrvatskoga stanovništva.
Presađivati tuđe porezne sustave u našu zajednicu, je isto što i početi subvencionirati uzgoj banana po Velebitu. Opća propast.
Slično se događa kopiranjem tuđih obrazovnih sustava u našu realnost - katastrofa.

Pričaš priče o potrebi oslobađanja kapitala i njegova ubacivanja u tržišne tokove, dok tu vladaju kockari kojima nismo dorasli, pravosuđena na nivou prvobitne zajednice, hijene koje razvlače državnu vrijednost. Jedino što nam se uvođenjem te tvoje (?) zemljišne rente može dogoditi je da ostanemo bez ičega na ničemu.
Da nam treba bolji, učinkovitiji, ali i pravedniji porezni sustav, to je itekako jasno.
Međutim, te zakone upravo pišu oni koji za aute vrijedne milijune kuna plaćaju porez isto kao oni čiji neznatno premašuju cijenu koju netko smatra luksuzom. Bit svega je kako napraviti porezni sustav po principima "superhika": uzmi siromašnijima da se napune džepovi bogatih.

Uštedi bet, od svoga p o š t e n o g a rada, i kupi koji hektar zemlje, a onda počni pričati o potrebi plaćanja zemljišne rente. Isto tako neka to naprave i svi drugi bezemljaši i svjetski turisti kojima nije žao trošiti na provode, ali zavide običnim građanima Hrvatske na tome bogatstvu - "zarobljenome i nepokretnome kapitalu" i predlažu ovakve namete koji bi sve prebacili u ruke uskog kruga povlaštenih.
Ako si predstavnik onih koji su već sada pokupovali najveći dio nekada državne zemlje (relativno jeftino), nije mi čudo, jer nekima nikada nije dosta i sada, makar i novčano-pravnom prisilom, treba preuzeti od ostalih njihovo vlasništvo.

Nije bilo moguće preko Zakona o sportskim igrama, ali možda će se moći preko zemljišne rente.

Tko je glasao

Porez na dobit je porez koji

Porez na dobit je porez koji plaća poduzeće. Porez na dividendu je porez na novčani primitak vlasnika dionice. To nije isto.

dioničar je i (djelomični) vlasnik poduzeća koje je platilo porez na dobit. Novčani primitak vlasnika dionice je već oporezovan, ovo je bez sumlje dvostruko oporezivanje, radi se o istom novcu.

Potencijalni investitori u Hrvatskoj ne odustaju zbog prevelikog poreza na dobit.

Jedini razlog zašto netko negdje investira je dobit. Ukoliko mu smanjiš dobit po bilo kojoj osnovi investitor neće ulagati. Ukoliko investitori ne mogu ostvariti dobit neće niti investirati (takva je situacija u Hrvatskoj danas). Porez na dobit je u Hrvatskoj 20% plus parafiskalni troškovi koji direktno idu u trošak ali defacto povećavaju poreznu stopu na dobit.

Teoretski, točno je da manja efektivna kamata smanjuje interes za štednju, sa posljedicama koje navodiš. U praksi, taj efekt je nelineran i uz razumnu stopu poreza nije značajan. Činjenica je da se neoporezivanjem (porez nula kuna) stvara od štednje (kao gotovo bezrizičnog poduhvata) „tax haeven“, gdje se ostvaruju opipiljivi novčani primitci (u HR je gotovinska štednja 100 mlrd kn, a godišnja kamata vjerojatno 4-5 mlrd. Kn), za što nema nikakvog racionalnog opravdanja.

Ukoliko građani štede u bankama taj novac je na raspolaganju bankama za investicije. Uvođenjem poreza na kamate jasno je da neće država previše ubrati ali će građani preseliti novac u okolne zemlje. I to bez sumlje a banke će razliku opet pokrivati zaduživanjem (do kada). Ovdje je isto vrlo bitan psihološki momenat jer ljudi štednju u Hrvatskoj i dalje precipiraju kao nesigurnu (u odnosu na npr Njemačku). To je naslijeđe komunizma.

Tko je glasao

mnogo je toga u

mnogo je toga u imenu
harač
prvi porez koji građani shvaćaju ozbiljno, kao odrasli ljudi,
i zato očekuju da država također ozbiljno i odgovorno postupa sa prihodima od tog poreza
zanimljivo da se ovaj način razmišljanja vezan uz porez kao obvezu građanina
i razumno upravljanje državnim financijama, kao obavezu države
ne širi dalje od tzv harača

ostalo može i dalje po starom
status quo

luka

Tko je glasao

trenutnoj vladi nije u

trenutnoj vladi nije u interesu da uveede porez na dobit i na imovinu. onim trenutkom kad bi uveli taj porez u državnu blagajnu bi se slilo puno više novca nego što se slijeva sadašnjim famoznim haračem. koliko god trenutno vladajući nisu svjesni da uvođenjem harača i povećanjem pdv-a smanjuju kupovnu moć stanovništva i na taj način doprinose daljnjem propadanju firmi, toliko su svjesni da bi uvođenjem poeza na dobit i imovinu izgubili sponzore predizbornih kamapanja.
skoro komično zuči kako jedna od glavnih sponzora predizbornih kamapanja dobiva subvencije koje mu omogućuju daljnje širenje njegovog trgovačkog carstva.

w. ;)

Tko je glasao

Čovjek zbilja mora biti

Čovjek zbilja mora biti slijep i gluh, pa da ne shvati da su prijedlozi za oporezivanje domaćeg vlasništva nad nekretninama( a to je supstancijalno, zemlja na kojoj živimo, i koja je još zasad ''malo previše '' u našem vlasništvu) predzadnji korak prema tome da Hrvati ( i drugi, dakako, koje je to zlo snašlo) definitivno izgube zemlju.
Ovaj podmukli post, napisan kvazi znanstvenim, odvratnim i neistinitim jezikom, smatram blagim uvodom u ono što se već ionako po nekim samozatajnim kabinetima sprema, odnosno već je spremno.

Tko je glasao

Čovjek zbilja mora biti

Čovjek zbilja mora biti slijep i gluh, pa da ne shvati da su prijedlozi za oporezivanje domaćeg vlasništva nad nekretninama...predzadnji korak prema tome da Hrvati ... definitivno izgube zemlju.
Ovaj podmukli post, napisan kvazi znanstvenim, odvratnim i neistinitim jezikom, smatram blagim uvodom u ono što se već ionako po nekim samozatajnim kabinetima sprema, odnosno već je spremno.

A ovaj tvoj komentar krunski je dokaz kako diskurs ad absurdum opterećen tzv. brigom za nacionalne interese, kojega ti i još poneki ovdje na Pollitika.com njegujete i raskošno demonstrirate, vodi k potpuno iskrivljenim i nerijetko bizarnim zaključcima u promišljanju o stvarnosti koja nas okružuje, u ovome slučaju dostojnih stanara žute kuće na kraju grada. Žao mi je, ali u ovome trenutku mi nikakva olakotna okolnost ne pada na pamet.

The Observer

Tko je glasao

Ovo je tipičan odgovor

Ovo je tipičan odgovor velike većine onih koji da nas sami sebe zovu ''stručnjaci'' - puno znam, samo ništa ne razumijem.
Vi ste, društvo, zbog tog nerazumijevanja principa prema kojima se nešto u nekom smjeru odvija, krajnje opasna ekipa.
Krajnja implikacija ovoga o čemu ste se raspričali, jest EGALITARIZAM putem ozakonjene pljačke svih koji su u stanju akumulirati vrijednost; a s druge strane, neugroženi i zakonom zaštićeni položaj vrlo tankog sloja upravljačkih i političkih elita. Ovome treba pridodati i lažne ili lažirane mehanizme ''demokracije'', kojima upravljačke elite zadobivaju svoj lažni legitimitet - a zapravo se sve dogovara u manjim, ne posve razvidnim i imenovanim skupinama.
Govorimo, naime, o STVARNOSTI, a ne o prepričavanju te stvarnosti.
Ovo što se tu gore predlaže jest direktiva ka totalnom OSIROMAŠENJU (pauperizaciji) nacije (shvaćene u političkom smislu).

Te, ako je po tvom mišljenju meni mjesto u ustanovi na blago zapadnoj strani grada, onda ti odgovaram da je tebi i tebi sličnima mjesto u drugoj ustanovi, na južnoj strani gradi, nedaleko rotora.

Tko je glasao

Pročitaj ponovno Dnevnik.

Pročitaj ponovno Dnevnik. Govori upravo suprotno ovome što mu ti imputiraš.

Tko je glasao

Pročitaj ti ponovno. I što

Pročitaj ti ponovno.
I što manje ulazi u buhice i čvrčkice, malo za, pa malo protiv, pa 5% je nešto dobro , pa 4,75 % to nije dobro, i tako zrende pet kartica.
Taj dnevnik govori o ovome:
a) sustav odnekud treba namaknuti sve više i više novaca da bi sam sebe održavao
b) da bi ljudi barem mutne svijesti i nevoljko, ipak pristali na to uzimanje, sustav se služi neizrečenim ideologemom ''socijalne pravednosti'', odnosno ''ujednačavanja'' i ''preraspodjele''
c) najvažnije - bilo kakvim ''oslobađanjima'' ili ''oplođivanjima'' kapitala ovoga tipa, RELATIVIZIRA SE i još se više OBEZVRIJEĐUJE sada još jedina ''tvrda podloga'' inače bezvrijednoga novca, a to su nekretnine.

Svi ovi prijedlozi znače samo novo, konačno jačanje financijalizma i finacijskog sektora, a slabljenje elementarnih realnih vrijednosti, poput zemlje, vode i zraka. Kako znaš, u latinskoameričkim zemljama već je taj proces uznapredovao, otimanje zemlje putem njenog obezvrijeđivanja, pa onda oporezivanja, da bi onda čak došlo i do pokušaja naplate VODE iz atmosferskih padalina... A završetak tih monstruoznih pokušaja otimačine i naplaćivanje svega , jest kada nam budu prodavali zrak. (zasad, poput ovog ovdje ''beta'' prodaju još samo maglu).

da rezimiram: ZEMLJA nije roba!
ZAŠTO NIJE ROBA?
ZATO što se teritorij ne može proizvoditi, nego ga ima onoliko koliko ga ima, jednom zauvijek. Pa makar su tijekom 19. stoljeća drugovi uspjeli poremetiti sustav MJERA i ZEMLJEMJERSTVA, tako da je NOVI SUSTAV MJERENJA na istim parcelama pokazivao da netko odjednom ima ''više'' zemlje nego je imao pet minuta prije;(jako dobar rezultat za one koji su ubirali ''zemljišnu rentu'', i bilo je tome puno otpora, o čemu nisam nikad čula da je itko na ikojem ekonomskom fakultetu imao suvislo predavanje, tekst, člančić ili barem ideju o tome)
i iako i danas, evo upravo sada, putem ''satelitskih'' mjerenja ponovno imaju teških problema u geometriji, i ne treba sumnjati da će ih riješiti na našu štetu!
svejedno su mjere zemlje/Zemlje jednom zauvijek zadane u pogledu POVRŠINE -
i to je , zapravo, zadnja linija ''obrane'' koju se ne smije relativizirati zaobilaznim putem fiskalnoga sustava.

U rezultatu, zato ZEMLJIŠNU RENTU od vlasnika zemlje smije naplaćivati SAMO dragi BOG!

Tko je glasao

a slabljenje elementarnih

a slabljenje elementarnih realnih vrijednosti, poput zemlje, vode i zraka.

nije mi se dalo komentirati ovaj dnevnik no pogodila si dvije teme koje me strašno smetaju kod ovog načina razmišljanja. Naime, usprokos tumačenju da je ovakav sustav "pravedan" ja vidim da će upravo bogati biti u stanju plaćati ovaj porez a siromašni ne. Naime pisac svoj stav i zalaganje tumači slijedećim detaljem:

Npr. u USA je (2001 godine) gotovo 1/3 ukupnog bogatstva posjedovalo 1% najbogatijih, a više od 2/3 je u posjedu 10% najbogatijih. S druge strane, preko 50% familija posjeduje tek 3% ukupnog bogatstva

Naime, sustav u USA je proizvod ovakvog kapitalizma a ne obratno i upravo se na tom primjeru vidi da bogati imaju i dalje a sirmašni imaju manje. Tj, u Hrvatskoj je siutacija (i primjenjivati primjer USA na hrvatsku je podmuklo podmetanje činjenica u cilju opravdanja metode) drugačija, mnogo više porsječnih i srednjih slojeva ljudi ima nekeretnine i zemlju i to čini KVALITETU ŽIVOTA u Hrvatskoj znatno višom nego npr u USA. Ukoliko se primjeni ovakav porez dogoditi će se da jako široki sloj ljudi (penzioneri, ljudi slabih plaća, nezaposleni) neće biti u stanju plaćati i te strašno osiromašivanje ljudi općenito jer bi u tom slučaju država sjela na posjede. Promjenila bi se demografska struktura Hrvatske. Bogati bi imali više, na tržištu bi se pojavio beliki broj nekretnina (kao da ih sada već nema dovoljno neprodanih) a bogati, tj oni koji bi imali gotovinu bi povoljno kupovali.

Drugi razlog što ne prihvaćam dnevnik je da ne vodi računa o rashodima države. naime dnevnik počinje u stilu da to nije "bitno" a ja držim da prije svake porezne reforme treba poraditi na stečenim socijalnim pravima koje ovo gospodarstvo ne može plaćati, tj smanjiti rashode države u realne okvire, dio državne uprave preusmjeriti prema tržištu rada, napraviti reviziju svih sumljivih troškova države. Bilanca prihioda/rashoda države je suština a ne porezna politika koja je sredstvo. Potrebno je porezno rasterećivanje u cilju ekonomskog rasta a to nije moguće postići bez rezanja troškova države.

Npr ovo je čista demagogija:

Porez na luksuzna prijevozna sredstva - luksuzni automobili, brodovi, avioni i helikopteri u vlasništvu poduzeća . DA

Koliko ljudi u Hrvatskoj ima avione, helikoptere i luksuzne brodove i koliki je porezni prihod od npr prodaje aviona? vrlo mali broj. Osim ako pod luksuzne brodove ne spadaju brodice do 7 metara koje su Hrvatski primorci, Dalmatinci, Istrani uvijek imali a sada ih neće jer je nedavno država nabila poreze (jer to valjda spada u luksuz) tako da će se zatvoriti obrti i tvrtke koje proizvode iste a ljudi neće kupovati.

A koliko ima penzinera sa 2000 kn penzije is stanom od 60 m2 u Zagrebu, i kako njemu objasniti da će morati taj stan prodati (a neće moći po nekoj realnoj cijeni jer neće imati tko kupiti).

Tko je glasao

Evo, već drugi komentator

Evo, već drugi komentator koji me smatra "podmuklim". To ne može biti slučajno. Morati ću preispitati što pišem, jer sam očigledno moralno "zabrazdio", a ni sam toga nisam svjestan. :)

Slično kao i u prvom slučaju, ovdje mi se pokušava imputirati zloća nevjerojatnom konstrukcijom da je porez na bogatstvo, u najširem smislu, zapravo usmjeren protiv "malih" hrvatskih gradjana, i voda na mlin pohlepnih bogataša. Svašta!

Očekivao sam napade zastupnika liberalnog kapitalizma i "pribojavao" se njihova bijesa. Ali ne, napada me "mali hrvatski čovjek" zbog subverzivnog i navodno "podmuklog" ugrožavanja njegovog teško stečenog vlasništva.

Ta okrenuta pila sasvim je neuvjerljiva, jer dolazi s "vlasničkih" pozicija - lisica je počela braniti piliće!

No, ne shvaća se da gospodarska nužnost zahtjeva da se "lisicu istjera na livadu", u smislu da se socijalna slika Hrvatske mora izvući iz iskrivljenog ogledala koje ne reflektira imovinu - malu i veliku, kako bi se točnije znalo tko može i treba ponijeti socijalni teret.

The Observer

Tko je glasao

tvrdiš slijedeće: Slično

tvrdiš slijedeće:

Slično kao i u prvom slučaju, ovdje mi se pokušava imputirati zloća nevjerojatnom konstrukcijom da je porez na bogatstvo, u najširem smislu, zapravo usmjeren protiv "malih" hrvatskih gradjana, i voda na mlin pohlepnih bogataša. Svašta!

Međutim istovremeno kažeš da :

Npr. u USA je (2001 godine) gotovo 1/3 ukupnog bogatstva posjedovalo 1% najbogatijih, a više od 2/3 je u posjedu 10% najbogatijih. S druge strane, preko 50% familija posjeduje tek 3% ukupnog bogatstva

Samo čitam tvoju statistiku koja je neumoljiva a osobito mi je drago da si ju ti naveo, jer da nisi ti ja bih. Naime, u Hrvatskoj veliki broj ljdui ima svoju imovinu što smatram velikom prednošču Hrvatskog malog čovjeka. U zemljama na koje se referiraš bogati imaju imovinu, siromašni nemaju. Ne trebaš biti previše pametan da iščitaš takvu statistiku.

Tko je glasao

Preko 80% hrvatskih građana

Preko 80% hrvatskih građana su vlasnici nekretnina poput vlastitoga stana ili kuće, zemljišta, pa i vikendica.
Tko su ti pilići?
Onih manje od 20%, od kojih je veliki dio na socijalnoj skrbi, nisu pilići zbog kojih bi "lisicu tjerali na livadu", da bi na njeno mjesto uskočili daleko opasniji vukovi i hijene.

Tko je glasao

PDV, koja radost mi je

PDV, koja radost mi je donjeo taj PDV jer sam mislio kako ćemo imati "jedinstven porez" u RH.

Ali naravno jedino što imamo je jedinstven način oporezivanje i vođenje države... a jedinstven porez je jedino jedinstven kada se radi o krpanje ono što hrpa majmuna na vrh drveta unište svojim divljanjem. Kada te grane unište i požderu sve te banane onda krenu dolje i otimaju banane od nas majmuna koji gledamo gore u te crvene šup.... (taj sam vic već ispričao...hmmm... ne valja ponavljati iste viceve)

Moral cijele ove priče po mome je jednostavan:

Svaka vlada koja se rodila iz te bivše SFRJ radi isti potez: podigne porez na alkohol pa onda od muke piješ još više.

Što bi se dogodilo kad bi se naša Vlada našla u pustinji?
Prvo bi se čudili, zatim bi sazvali sastanak i onda bi pijesak poskupio.

A nas ovdje koji mislimo kako će bilo tko od ovi DOSAD aš N j I h političara nešto okrenuti na bolje evo jedan i za Vas:

Pita susjed susjeda kako se bori s recesijom? Kaže ovaj njemu:

- Ma imam ja to već 30 godina, samo nisam znao kako se zove.

i na kraju jedan za mene:

Mali Ivica pričao je političke viceve. I onda je došla po njega - Marica!

i onda dođe na red ona tužna istina kako se čovjekov elan slama u RH i cijeloj bivšoj SFRJ:

Za vrijeme nereda osamdesetih godina na Kosovu ondašnja milicija je uhvatila Albanca te ga pita:
- Voliš li više Amerikance ili Ruse?
Ovaj reče Ruse... A Srbi ga 5 godina u zatvor... No pošo je odležo 5 godina, ponovo ga pitaju:
- Voliš li više Ruse ili Amerikance?
A ovaj sad reče Amerikance... Srbi mu opet daju još 5 godina zatvora za odgovor... Kada je napokon odslužio kaznu, izašao napolje te svratio u slastičarnicu i reče konobaru:
- Dvije bakljave moljim...
- Hoćeš Grčke ili Egipatske?
- Ma daj mi onda samo ljimunad!

zašto pišem viceve ovdje, pa nemam ni snage ni volje kukati o svemu nekada se valja i malo nasmijati od muke!

Jakša
"volim svoje i poštujem tuđe"
http://www.youtube.com/watch?v=OkO8qa3V5gg

Obrisan

Tko je glasao

@Mr.Jaks, ma nisu to vicevi,

@Mr.Jaks, ma nisu to vicevi, to je bolna hrvatska stvarnost, samo je narod još uvijek toliko zaglupljen i slijep da vjeruje da se smije nekome drugome, a ne sam sebi.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Treba li Hrvatskoj porez na

Treba li Hrvatskoj porez na bogatstvo? Moj odgovor je DA. Naravno pri tome pod bogatstvoma ne mislim na desetke tisuća kuna nekih dionica koje su radišni i čestiti pojedinci i bračni parovi mukotrpnim radom i odricanjem umjesto pod slamaricu uložili u dionice.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Treba li Hrvatskoj porez na

Treba li Hrvatskoj porez na bogatstvo? Moj odgovor je DA. Naravno pri tome pod bogatstvoma ne mislim na desetke tisuća kuna nekih dionica koje su radišni i čestiti pojedinci i bračni parovi mukotrpnim radom i odricanjem umjesto pod slamaricu uložili u dionice.

U načelu se slažem, ako misliš na ulaganje u dionice kao dugoročnu štednju. Porezna politika treba stimulirati razvoj kulture ulaganja u produktivne svrhe širokih slojeva stanovništva, a to se može postići tako da mali ulagači budu favorizirani u odnosu na one krupne, npr. kroz temeljni odbitak od ukupne dobiti iz portfelja koji bi bio neoporeziv.

No, mislim da to ne bi trebalo vrijediti za špekulativne operacije, bez obzira na to o koliko malim iznosima se radi.

The Observer

Tko je glasao

Kao što znamo i kod kupnje

Kao što znamo i kod kupnje dionica je bilo onih koji su kako kažeš kršili zakon i putem posrednika kupovali dionice čime su nesumnjivo činili špekulativne operacije, i prekršili zakon.

Naravno da takvima ne treba naplatiti porez, već im oduzeti dionice kupljene na nezakoniti način.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Ja ne govorim o onima koji

Ja ne govorim o onima koji krše zakon. Podrazumjeva se da nelegalne operacije treba kažnjavati.

Ja govorim o legalnim špekulacijama u smislu brze kupoprodaje, od čega (jako dobro) živi kasta brokera i "dobro informiranih". To nije i ne može biti zabranjeno, ali se te "lucky riders" može destimulirati naplatom odogovarajućeg poreza na ostvarenu dobit.

The Observer

Tko je glasao

Ovo je idealna matrica sa

Ovo je idealna matrica sa kojom bi se moglo ići prema referendumskoj odluci o prihvaćanju poreza po mjeri većine građana.
Ovo što sada trpimo u Lijepoj našoj, pogoduje grupaciji 5% koliko toliko bogatih građana RH, a svi drugi se zbog nepoduzetnosti odriću prava na bolji život.
To je pitanje sa realnom potrebom rješavanja istog, a kojem bi se trebali aktivnije pridružiti i sindikati.
Primjer je kvalitetan, a nakon uspjelog referenduma morat će ga i vladajući prihvatiti milom ili silom.
Mišljenja sam da je dosta ovog besmislenog teroriziranja većine od strane HUP-a,kojom udrugom gospodari tajkunski krim milje.
U hrvatskoj možda i jest sustav protkan sferama ukorjenjenog kriminala, ali to nije bila volja većine građana.
Ne postanu li sposobni osluškivati bilo naroda, bit će im predstavljani rezultati referenduma.
A onda će manjina živjeti na način kako to bude po volji većine građana.
To i jest smisao demokracije,a ovakva stvarnost u kojoj je razvidno ostvarivanje ideja i volje manjine, uništava mogućnost razvoja demokracije.
mi zapravo živimo u svojevrsnom poreznom apartheidu.plaćamo poreze kakvi pogoduju manjini građana u RH.
Porezi ne bi smjeli nikom pogodovati, a najmanje kvazigospodarstvu koje nije pokazalo pozitivne pomake u proteklom razdoblju.
Porezi su zamišljeni kao najracionalnija raspodjela troškova funkcioniranja jedne države na sve segmente društva u proporcionalnom smislu. Znači plaćaš trošak za financiranje države u onoj mjeri koliko ta država može i mora zaštititi vrijednost koju posjeduješ, a ako nemaš ništa osim golog života, onda ti preostaje jedino plaćanje pdv-a.

Tko je glasao

Prvo ipak treba rjesiti

Prvo ipak treba rjesiti kriminal i nemoralno bogacenje za vrijeme prethodnih godina. Nakon toga mozemo uvoditi i nove poreze. Kako bilo da bilo logika je jednostavna. Zastititi poduzetnistvo, maksimalno penalizirati sve poslovne poteze koji idu protiv opceg dobra.

UZDP-Tiaktiv

Tko je glasao

Dnevnik vrlo jednostavno

Dnevnik vrlo jednostavno daje prikaz kako je moguće imati reda u poreznom sustavu ako se hoće.
Na sve obrazloženo i argumentirano dajem samo malu digresiju na dio koji ukazuje da bi viškove koje poslodavac ima pretočio u razvoj ,a ne u osobnu korist kada bi ga stisli pravedniji zakoni.
Mislim i znam da još uvijek nije problem u poslodavcima koji su uložili svojim znanjem i radom sredstva koja mogu u svako doba opravdati kao prirodnu stečevinu iz realnih izvora.
Takvi se ne razmeću i ne pada im na pamet kupovati silne nekretnine i pokretnine.To rade oni koji su do svog početnog kapitala došli malverzacijskim putem.Takvi poslodavci ne cijene ni državu ni svog radnika.Kad ovih drugih ima više nego prvih onda je društvo u problemu.Kako otvorit tu pandorinu kutiju.Kakva bi sve iznenađenja iz nje izašla.Netko kad tad to mora napraviti ,ali naravno ne bez naše pomoči ili bolje rečeno pritiska.

Tko je glasao

@bet Tema odlično

@bet
Tema odlično pogođena i obrađena. ŠOKANTNO je kako se tako ozbiljna tema ne nalazi u žiži predsjedničke kampanje. Nije destimulacija poduzetništva i rada ako se oporezuje sve ovo gore navedeno. Naime, uopravo suprotno, ako je destimulativno(destimulirajuće) kupovati nekretnine itd. onda će poduzetnik širiti poslove (poduzeće) a ne investirati u luksuz i što je najgore - mrtve kapitale (vile, ljetnikovci,jahte,umjetničke kolekcije..)! Ako netko ima za kupovinu vila, ljetnikovaca.. onda ima i za doiprinos državnoj kasi. Ovako, zbog promašene porezne politike, u tu kasu daju, umjesto bogatih- u biti, većina siromašnih umirovljenika putem HARAČ poreza
PRESTRAŠNO!
Danimir

Danimir

Tko je glasao

Hrvatska je siromasna

Hrvatska je siromasna drzava.Najvise radi destimulacije rada i poduzetnistva.
Klima ( korupcija i diletantizam vladajucih koji razbacuju novce poreznih obveznika) za ulaganje u otvaranje novih radnih mjesta je bijedna.
Stoga ljudi najvise ulazu u nekretnine koje se uopce ne oporezuju!
Od hrpe kamena i betona nitko osim ponosnog vlasnika nema koristi, a od novih poduzetnickih investicija imaju svi.
1% vrijednosti godisnje od 200 mld € vrijednosti nije mala cifra,
Usput za tebe pitanje:
1. ulagac koji je kupio dionice za 1100 kuna prije 2 godine, a sad treba cash pa ih prodaje po 350 kuna, koliko po tebi treba treba platiti poreza?
2. hoce li mu poreznici vratiti izgubljeno?
A da znas kako bi trebali!
Jer ako su zajamceni stedni ulozi na koje se ne placa porez na kamatu ( jos jedna destimulacija za investicije), zasto bi taj naivac osim sto iz poreza i za to placa, jos trebao biti kaznjem ulaganjem u investiciju?!
Matematika bi u tom slucaju pokazala slijedece:
1. svi koji umjesto orocavanja investiraju ili otvaraju poslove su naprosto - budale.
Zakljucak;
Prije nego izabaeres casu, prvo natoci vino!
A moze i ona: Lako za razanj kad jos nema zeca na vidiku.

Tko je glasao

Usput za tebe pitanje: 1.

Usput za tebe pitanje:
1. ulagac koji je kupio dionice za 1100 kuna prije 2 godine, a sad treba cash pa ih prodaje po 350 kuna, koliko po tebi treba treba platiti poreza?

Nula kuna, jer nije ostvario pozitivan "capital gain".

2. hoce li mu poreznici vratiti izgubljeno?

Pa, iako sam u zaključku napisao da sam za to da postoji odredjeni porez na takva ulaganja (koji bi se postepeno smanjivao s protokom vremena izmedju kupnje i prodaje), isto tako sam opširno napisao da se radi o kontroverznom porezu iz više razloga (inflacija, dvostruko oporezivanje, asimetrija u slučaju gubitka).

Možemo se i zapitati, što je dobroga Hrvatskoj donijelo nepostojanje tog poreza od osnutka burze do danas? Postoje li dokazi da je to značajnije utjecalo na proces akumulacije kapitala?

Moj zaključak je motiviran (osim poznatom praksom u nekim zemljama) i težnjom da se smanji motivacija za kratkoročne špekulacije koje unose nestabilnost na tržište. Možda je predloženi period od 3 godine predugačak.

Dakle, ako se ostvari gubitak na prodaji dionica unurat intervala koji podliježe porezu, država u principu ne bi vratila izgubljeno, jer država ne može preuzeti dio rizika. Ali, postoje slučajevi da se takav gubitak (do odredjene umjerene sume) može otpisati od porezne osnovice kapitalnog prihoda u slijedećoj godini.

Stvar definitivno za diskusiju!

The Observer

Tko je glasao

1. ulagac koji je kupio

1. ulagac koji je kupio dionice za 1100 kuna prije 2 godine, a sad treba cash pa ih prodaje po 350 kuna, koliko po tebi treba treba platiti poreza?

...to se ne može raditi jer onda rušiš cijenu ostalim dioničarima...to je pokušaj špekulacije jer ti možeš frendu nakon te "prodaje" po nižoj cjeni, reći da kupi dioica jer im padne cijena zbog tvog blefa i pričekaš da se poravnaju cijene dionica sa stvarnom vrijednošću ,s 1100 kn, i zaradio si ni oro, ni kopo ,ni čekao , jer bi se tvoj bogatiji frend s tobom već nekako šuškavo dogovorio...jesi li pokušao to napraviti?..mislim da brokerska kuća to ne dozvoljava....ak' 'oćeš špekulirati onda se to radi drugačije ...špekulirati se može, za sada,jer imamo tj. nemamo takav porezni sustav kojeg predlaže@bet pa zato dečki po državnim poduzećima i strankicama su najglasniji protivnici uvođenja takvih poreza jer im se kockanje s tuđim novcima omililo,tj. postali su ovisnici....
U tekstu @bet navodi da se malim dioničarima ne bi nametao porez na dividende ali bi se nametao na transakcije unutar 3 godine što bi po mom mišljenju povećalo i vrijednost šljakerskih tj. povlaštenih dionica od kojih sada tzv." investitori"svi bježe....

Osim toga kada oročiš štednju i želiš prije roka podići lovu,onda te to masno košta...Zar to nije pravedno jer remetiš investicijski plan banke?Ovim porezom na prodaju dionice unutar 3 godine omogućuje se bolje planiranje nekog poduzeća.

Dionice mogu poslužiti kao garancija za kredit,zar ne?..ako zatrebaš hitno gotovinu..

Tko je glasao

@Franka Valli, iskreno te

@Franka Valli, iskreno te molim da se ne ljutis, ali za svoje dobro ne pisi vise o temama o kojima nemas blago receno pojma.
Ako vjerujes da ovo ne kazem iz zle namjere evo ti prilika da nesto i naucis:
a.) spekulanti su svi koji kupuju dionice na 1 min, 1 dan ili 11 godina.Njihov je motiv povjerenje u dionicu.Tvrtke koje izdaju dionice vjeruju da ce na osnovu programa rada ostvariti profit i ne zele za razvoj koristiti kredite i padati u dugove.
Takva ti je prica od Googlea, BP-a, Shella i svih drugih ukljucujuci i L'Oreal
b.) spekulirati se moze samo vlastitim novcem, a tudjim samo uz suglasnost vlasnika, pri cemu se fond ogradjuje od eventualnih nepredvidjenih gubitaka ( sic! ). Shema price je stara 7000 godina:
bez rizika nema profita !
No isto tako lansiranje nove vrste bonbona je isto tako spekulacija.Tko i cime jamci da ce se prodavati?!
Toliko cak i ja znam, ali:
a.) kod orocene stednje imas samo ti koristi , za razliku od tvrtkr koja izdavanjem dionica otvara nova radna mjesta
b ) ni jedna banka ne planira orocene uloge kao 100% sigurnu cinjenicu niti prijevremeno orocavanje remecenje nekog plana.
c) ako se dionice prodaju ispod cijene, ne rusi se samo vrijednost dobiti "spekulanta" nego i vriejdnost tvrtke
d) banke koliko znam ne daju nikakve kredite za dionice.Vani postoje takvi krediti, a svaki se vriejdnosni papir ili dionica procjenjuje i prema tome se moze dobiti kredit na deponirane dionice.To je vjerujem u najboljem slucaju 50-60% vrijednosti dionice ( ako ne i manje)
Koliko znam kod nas su takvi krediti ( krivo nazvani lombardni ) obustavljeni ili formalno u podui uz kamate da se smrznes, a % od vrijednosti zalozenog vrijednosnog papira je vrlo nizak.
Ovdje kao do sada ozbiljnih kredita vise - nece biti!
Sve dok se ne rascisti smjer kojim ekonomija ide.
Ako je to uranilovka, ogromna birokracija i 1,33 zaposlena na 1 umirovljenika, o tome vise nece biti govora.
U skladu sa time radije razmisli o skorom zivljenju sa prosjecnih 150-200€ uz pomoc manjih cijena i nadamo se manjeg PDV-a.
Cirkuska je predstava zavrsila.

Tko je glasao

Prvo si ovo napisao 1.

Prvo si ovo napisao

1. ulagac koji je kupio dionice za 1100 kuna prije 2 godine, a sad treba cash pa ih prodaje po 350 kuna, koliko po tebi treba treba platiti poreza?

Ovo si napisao tek kasnije.Poslije mog odgovora.Nisi napisao da su dionice pale i zato sam zaključila da možda želiš rušiti cijenu.Bet ti je odgovorio u međuvremenu i nisam imala razloga da komentiram.A špekulirati se može i zato bi trebalo uvesti taj porez koji bi stimulirao samo ozbiljne ulagače.

http://www.hrportfolio.com/hr/dionice/dionice_0_0_0_0/||Zagreba-ccka_burza/#vrh

Moram priznati da ovo bas ne razumijem.Nisam znao da se nekako moze prodati Dalekovodova dionica za vise od 350, ali sam letimicno zapazio aktualnu cijenu od oko 350 kuna.Znaci ovi sto je prodaju za 350 kuna ce na neku foru ipak profitirati?
Jasno lova im treba sada odmah.

Ako nemam pojma...dati ću ti savjet i prisjeti se koga je Mesić nedavno ugostio i neke dionice će jako porasti kada još potpišu ugovor....a od tada rastu....i kada su počeli pregovori sa Slovenijom...to je legalno,pratiti ulagače preko javnih medija....ah,da..ja nemam pojma...

Hvala na savjetima :)

Tko je glasao

.to je pokušaj

.to je pokušaj špekulacije jer ti možeš frendu nakon te "prodaje" po nižoj cjeni, reći da kupi dioica jer im padne cijena zbog tvog blefa i pričekaš da se poravnaju cijene dionica sa stvarnom vrijednošću ,s 1100 kn,

Moram priznati da ovo bas ne razumijem.Nisam znao da se nekako moze prodati Dalekovodova dionica za vise od 350, ali sam letimicno zapazio aktualnu cijenu od oko 350 kuna.Znaci ovi sto je prodaju za 350 kuna ce na neku foru ipak profitirati?
Jasno lova im treba sada odmah.

Tko je glasao

Politika „ne talasaj“ ne

Politika „ne talasaj“ ne odnosi se samo na to da se izbjegavaju nametnuti pristojni porezi na nekretnine. Ta politika je najčitljivija kod pažljivog uzgajanja( zadnja dva desetljeća naročito) divljih graditelja i općeg nereda u prostoru. Ako bi se nametnuli porezi na nekretnine onda bi sve one trebale biti i legalne, da se zna odrediti veličina. U takvom neredu svi zadovoljni – i vlast i ova velika masa. Došlo vrijeme da se može nabiti harač na rad i dupli, ali nema rezultata – odnosno samo kontra. Zemlja smo u vrhu po broju nekretnina u privatnom vlasništvu.
Stranke koje su se dosada dogovarale da se ova tema izbjegava, mort će je sada zajedno otvoriti.

Tko je glasao

Zapravo bi i tako mogli

Zapravo bi i tako mogli početi sa dobrovoljnom legalizacijom. Uzeti kuće iz katastra pa one koje nisu legalne proizvoljno opaliti račune za porez kao da se radi o 4 ili 5 x većim kućama, pa neka dokazuju. Računi kao i inače za parkiranje, stižu odmah, plaćanje u roku 7 dana. Suprotno dokazivanje tek kad dobiju uporabnu dozvolu i uknjiže kuću. Ove prve dvije krizne godine država bi naglo postala likvidna. A baš te dvije godine će inače biti ubitačne. Nakon uknjiženja prebija se uplaćeni višak. (Zakon o prostornom planiranju i gradnji je jako skratio rok za izdavanje suglasnosti :)))). Samo prije začepiti rupe, jer inače ništa nema smisla.

Tko je glasao

Fašista :) # Jedan

Fašista :)

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

Tko je glasao

Jedan neprijatelj pametnom

Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

Tko je glasao

Bilo bi najbolje krenuti

Bilo bi najbolje krenuti velikim porezima oporezivati one koji su cijeli život ulagali ''u sebe'', pa im lupiti maksimalne poreze na njih same.
Izračunati koliko su ukupno novaca u životu zaradili, sa svim deprecijacijama i sl., i ako nigdje ništa nisu investirali osim ''u sebe'', onda porez 100% na penzije, rente, i ostale prihode...
Ha?

Tko je glasao

Naročito onih VH kojima je

Naročito onih VH kojima je život napokon počeo dok su se mh borili, onda onih od prije koji su naravno iz stanovanja u društvenim i nacionaliziranim stanovima mogli zaštedjeti za kuće s apartmanima (pardon, vikendice) jer to je bio onaj sistem koji je "stvoren da pametnom čovjeku bude lijepo i dobro", a napokon i ovih novo prolupalih zadnjih 10 godina koji su morali upratiti sve te trendove. Svi su (to je inače masovna pojava) tako "ulagali u sebe".
To oni koji sebe ne cijene, oni luzeri, naivci....ti su za ratovanje, rad i haračenje, a mi koji smo ih poharačili, pa nećemo tom roblju sada još i nešto plaćati. Pa oni su tu da nama plate komunalije, da se bore za nas - jer mi jesmo u ovom sistemu koji je stvoren da pametnom čovjeku bude lijepo i dobro.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
  2. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
  3. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
  4. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  5. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  6. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
  7. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 95
  8. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  9. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0
  10. Trg maršala Tita od aluzija komentara 1
  11. UMJETNI VLASNIK od petarbosni4 komentara 6
  12. Stanje Firmi U Bosni I Hercegovini od AlexD komentara 0
  13. Mala analiza od drvosjek komentara 46
  14. gospodari naši od aluzija komentara 0
  15. imati NOVO za posljedicu NOVU od aluzija komentara 0
  16. zadomspremni od drvosjek komentara 5
  17. NE jednakost zašto postoji od aluzija komentara 0
  18. Razotkrivanje: „Istanbulska konvencija“ je agresija na sve države koje su zaštitile brak kao zajednicu muškarca i žene od ppetra komentara 9
  19. I meni je žao svih nevinih od drvosjek komentara 31
  20. porezoPrimci naredboDavci ŠEFovi od aluzija komentara 0
  21. VLASNITVO I UPRAVLJANJE NJIME - ius gubernandi od petarbosni4 komentara 15
  22. Ne prestanete li s „pomirbom“, zakrvit ćemo se još i više od Feniks komentara 26
  23. kobna diktatura ŠEFovanja - ažuriranje 2017-08-16 od aluzija komentara 0
  24. naređenje/izvršenje (a za NE poslušnost kažnjavanje) od aluzija komentara 0
  25. Vlada treba služiti građanima od Mucke komentara 0

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 42

Novi korisnici

  • mmarijan
  • Crvena
  • gived
  • AlexD
  • Voltron