Tagovi

Totalitarizam u više stranačju

Napomena: Slijede tri naslovi dnevnika zbog usmjerenja čitalaca za razumijevanje više procesa u tijeku.
2. Totalitarizam koji mimikrira "demokraciju"
3. U krnjim zakonima elementi demokracije, a u životu elementi totalitarizma
4. Pretvaranje koncepata demokracije, kapitalizma i države u praksu totalitarizma

1. Kako se određuje vrsta država
Vrsta države se ne određuje:
* po nazivu, zato jer pravni sadržaj državnog uređenja može biti djelomično nesukladan ili neodgovarajući nazivu,
* po nazivima organizacija države, zato jer pravni sadržaj uređenja organizacija može biti nesukladan i neodgovarajući nazivu i svrsi organizacija.

Državom i državnim organizacijama se može upravljati drugačije od svrhe i formalno pravnih zadaća organizacija.
Kvaliteta rada, troškovi i učinkovitost organizacija mogu bitno smanjivati funkcionalnost organizacija čak do te razine da rade oprečno od prvobitne svrhe. Tako se demokratske organizacije pretvaraju u totalitarne i to bez obzira služe li vlasti ili su sredstvo u rukama ljudi iz organizacije i izvan nje.

Vrsta države se određuje uzimajući u obzir istovremeno analizu dvije sukladnosti i analizu strukture grupa pravila iz zakona.
Analizira se:
1. sukladnost ustava i zakona sa potrebama građana i međudržavne konkurentnosti,
2. sukladnost provođenja sa ustavom i zakonima, djelovanje i nedjelovanje.

Vrsta države se određuje prema broju, kvaliteti i usmjerenju pravila regulacije pri čemu se ocjenjuje:
* sukladnosti pravila za ostvarivanje svrhe i zadaća države,
* pravila za optimalizaciju korištenja resursa države
* pravila za postizanje međunarodne konkurentnosti
* pravila koja su određena grupama preferencija građana/države u javnom djelovanju.

Državni akteri bi trebali prema preferencijama građana ( vidi dio 3.) oblikovati državu i raditi.
Ustav i zakoni predstavljaju "idejne projekte države", a neki djelomično i" izvedbene projekte" te određuju kako bi svi državni akteri trebali djelovati.
Upravljanje državom može dograđivati ili uništavati "idejne projekte", planove (ustav, zakone), i o tome ovisi uspješnost države.

Država se sastoji od:
* upravljačkog sustava (središnja državna i lokalna uprava, agencije) i
* izvršnih sustava (vojska, policija, zdravstvo, obrazovanje,......).

U demokraciji bi upravljački i izvršni sustavi morali biti uređeni prema demokratskim načelima, s time da elementi upravljačkog sustava države primarno određuju vrstu države.

2. Bitni, nedovršeni i izvitopereni sustavi demokracije su simptom totalitarizma
Bitni sustavi demokracije, rangirani od manje važnih prema važnim su:
1 političke stranke
2 izbori
3 upravljački sustav državom, smjena vlasti i sankcije za vlast

Izbori za parlament ne garantiraju da je riječ o demokraciji
Više je razloga tome:
* Pravila u izbornom zakonu mogu biti devijantna pa poništavaju načela demokracije.
* Vještina public relationa omogućava kreaciju medijskih likova za obmanu građana.
* Utjecaj na birače ovisi znatno o novcu i povezanosti s medijima.
* Pravila u izbornom zakonu su takova da kandidati prije i za izbora ne snose gotovo nikakvu materijalnu i kaznenu odgovornost za prijevaru građana.
* Pravila u izbornom zakonu su takova da kandidati prije i za izbora ne moraju dokazati nikakvu stručnost za upravljanje državom.

Izbori za parlament i selekcija državnih aktera su nužan i neophodan uvjet, ali ne jedini i dovoljni uvjet na ostvarenje demokracije.

Nužni uvjeti za demokraciju su uz izbore prema demokratskim načelima i:
* kvaliteta zakona koji reguliraju rad državnih dužnosnika i upravljača i (njihove zadaće i ovlasti te metode po kojima moraju raditi) te ovlasti kontrole državnih organizacija spram njih,
* neovisnost od vlasti i razvijenost državnih organizacija,
* potpunost i kvaliteta zadaća i ovlasti opozicije,
* kvalitetan statistički prikaz rada vlade i važnih organizacija.
Ovi procesi su loši u "demokracijama".

Postojanje više političkih stranaka ne garantira da je riječ o demokraciji iz više razloga.
* Ustrojstva političkih stranaka bi trebala biti sukladna demokratskim načelima s izvanjskom kontrolom institucija, a često nisu.
* Sustav izbora mora biti sukladan demokratskim načelima
* Zakoni koji reguliraju upravljanje državom bi trebali biti sukladni demokratskim načelima
* Odnos ključnih institucija prema vlasti mora biti sukladan demokratskim načelima.

3. Neostvarena zalaganja i izbori građana u javnom djelovanju su simptom totalitarizma
Izbor za koga će glasovati, kojoj će se političkoj stranci priključiti, o čemu će javno govoriti ili u kojoj javnoj aktivnosti će učestvovati ovisi o kombinaciji grupa osobnih preferencija (zalaganja/vjerovanja/izbora/davanja prednosti).

Grupe osobnih preferencije u javnom djelovanju su:
* za interese države ili neformalne.
* za interese kapitalista povezanih s vlasti ili radnika,
* za vjerovanje u ideološka načela i interpretaciju događaja ili stručna pravila,
* za interese države ili van državne (inozemne),
* za načela prevladavajuće religije ili za načela koja su drugačija od religijskih, (brak, abortus,....),
* za humanu državu s aspekta pomoći potrebitima ili za humanitarne udruge iz civilnog sektora.

Ovisno o jednoj ili kombinaciji preferencija određuje se vrsta javnog djelovanja osobe, a to ovisi o realnoj situaciji u državi i karakteristikama osobe.
Ovisno o stupnju znanja i intenzivnosti odnosa prema javnom životu osoba se zalaže za jednu ili više preferencija različitim intenzitetima.
Ovisno o sposobnosti samostalnog rada, priključivanja grupama ili političkim strankama osoba djeluje i utječe na odnose u državi.

Manipulatori nastoje konkretne preferencije osoba u javnom djelovanju "sakriti" pod razliku "lijevih" i "desnih", "liberala" i "konzervativaca" ili bilo koju drugu podvojenost kako građani ne bi spoznali da bitne razlike između najjačih političkih stranaka ne postoje.

4. Vrste totalitarnih država
Totalitarne države obzirom na teritorijalno područje djelovanja mogu biti:
* fašizam koje djeluje prema svojim građanima i prema drugim državama koje teži porobiti (od nametanja istog državnog sistema, pa nadalje.......) ili integrirati,
* unutrašnji totalitarizam koji djeluje samo na građane i stanovnike u državi. To čini samostalno ili je potpomognut ili upravljan izvana.

Totalitarne države obzirom na glavna sredstva djelovanja mogu imati:
* Ekstremni totalitarizamkoji ubija, zatvara zagovornike drugačijeg pristupa, progoni i maltretira protivnike.
* Pritajeni totalitarizam koji smanjuje blagostanje građana putem pravnih mehanizama i financijskih mehanizama. Prevelikih poreza i paraporeza, malih plaća, nedovoljnog broja radnih mjesta, visokih cijena dozvola i velikog broja dozvola s loše reguliranim procedurama, indoktrinacije u školovanju, lošim pravosuđem, nedovoljnim mirovinama, lošom zdravstvenom zaštitom, kontrolom medija koji sakrivaju informacije i događaje ili ih loše interpretiraju, korupcije koja djeluje zbog loših zakona i lošeg rada državnih organizacija, dozvoljavanja sukoba interesa te brojnih drugih oblika totalitarnih djelovanja.

Totalitarne države koje mimikriraju "demokraciju":
* uskraćuju velikom dijelu građana standardnu kvalitetu za dio zadaća države,
* uzimaju građanima mnogo više od potrebnog za loš rad države kako bi preraspodijelile novac građana onima kojima to vlast želi,
* nastoje sačuvati pravnu strukturu odnosa koja dovodi do siromašenja građana i kulturne degradacije kako bi opstali vladajući.

U grupu totalitarnih država koje mimikriraju "demokraciju" spadaju i neke države s izborima, parlamentom i političkim strankama koje zadovoljavaju određene uvjete.

Totalitarne države, bez obzira na vrstu, karakteriziraju:
* rad za interese dijela kapitalista i dijela vlasti, a protiv interesa građana i države,
* rad za van državne interese tamo gdje vlade imaju malu moć pa se moraju povezivati s moćnim inozemnim interesima zbog opstanka, a protiv državnih,
* rad za korist neformalnih interesa u državi,
* rad u korist prevladavajuće crkve,
* humana država je svedena na minimum,
* poticanje konflikta u vjerovanju o događanjima u prošlosti.

5. Pretvaranje koncepta demokracije u totalitarizam u praksi
Kada se grupe osobnih preferencija koriste u analizi regulacije države moguća su dvije ekstremne situacije u vezi pravila zakona:
* sva pravila odgovaraju međunarodnoj konkurentnosti države, internoj optimalizaciji resursa i grupama pravaila u interesu građana
* sva pravila u oprečna prethodnome.
Između ekstrema ima mnogo odnosa konstruktivnih i destruktivnih pravila u zakonima u odnosu na interese građana i države.
Što je manje destruktivnih pravila država je uspješnija.

Totalitarne vlasti koriste jednostavnu metoda sa tri pravila konstrukcije pravnog sustava.
1 Zabranjeno je razrađivati koncept demokracije i kapitalizma u ustavu i zakonima.
2 U zakone treba unositi pravila koja nisu sukladna načelima demokratskog koncepta i kapitalizma.
Prvim i drugim totalitarne vlasti zadržavaju crno i sivo područje u zakonima, a što je dovoljno da bude onako kako totalitarna vlast želi, a protivno je interesima građana i države.
3 Pravila iz svih grupa osobnih preferencija se oblikuju tako da smanjuju međudržavnu konkurentnu moć i pogoršavaju proces optimalizacije resursa društva.

Tri su teškoće u ostvarenju, održavanju i poboljšanju "demokratskih država".
1 Nejasan i nedovoljno opisan koncept demokracije i kapitalizma u ustavu.
2 Nedovoljna razrada elemenata koncepta demokracije i kapitalizma u zakonima i aktima organizacija države.
3 Upravljanje i rad javnog sektora djelomično protivno konceptu demokracije i kapitalizma.
Dakle, nije uspostavljena potpuna pravna osnova za demokraciju i kapitalizam, upravlja se prema nedostatnoj i lošoj pravnoj osnovi i to loše, a sustav se ne nastoji razviti.

Stotine milijuna pravno-financijskih transakcija između državnih aktera odvijaju se svake godine drugačije od koncepata demokracije i kapitalizma i urušavaju državu
* Koji elementi koncepta demokracije i kapitalizma nisu uneseni u ustav i zakone?
* Koliko ustav i zakoni odstupaju od koncepata demokracije, parlamentarnog sustava, poštenih izbora, te svih ostalih procesa koji čine demokraciju i utječu na njenu konkurentnu sposobnost?
* Koliko elemenata koncepta demokracije i kapitalizma je prikazano u zakonima na nejasnoj ili općenitoj razini?
* Koliko elemenata koncepta nisu razrađivani da bi se mogli provoditi i da bi se uspostavio potreban odnos prava u odnosima građana i vlasti?
* Koliko se provođenje demokracije razlikuje od plana-ustava i zakona?

Državne organizacije u "demokracijama" su pravni subjekti, ali i organizacijski subjekti. Zbog toga organizacije, ako nisu dobro ustrojene i zaposlenici obučeni, mogu služiti izvan državnim i neformalnim interesima umjesto da služe ostvarenju svrhe koncepta demokracije, kapitalizma, same organizacije i države.
Brojna su odstupanja u provođenju koncepata demokracije i kapitalizma tj. plana-nacrta potreba građana se država uredi tako da bude konkurentna, moćna, da pruža građanima slobodu djelovanja i blagostanje. Odstupanja u jednoj godini izazivaju desetine milijardi gubitaka države.

Postojeći zakoni i državne organizacije u "demokratskim državama" ne mogu biti sukladni konceptima demokracije, kapitalizma i države jer ti koncepti u ustavu nisu određeni s dovoljnim brojem uvjeta da bi se moglo tvrditi da su koncepti potpuni i konzistentni te dovoljni za pravnu regulaciju u zakonima.

6. Demokratske države i "demokratske države"
Mnoge države se nazivaju demokratskim, ali niti jedan njihov ustav ne navodi načela (uvjete) koji čine državu demokratskom i kapitalističkom. Zato je kasnije lako zakone i praksu kreirati drugačije.

"Demokracije" koje su mimikrije totalitarizama raspoznaju se prema karakteristikama upravljačkog i izvršnih sustava države. Nedemokratski upravljački sustav države utječe na izvršne sustave države, a najlošije utječe radi na privredu, obrazovanje, zdravstvo i mirovine.

Indicije koje ukazuju na "demokracije" su : često mijenjanje zakona, brojnost pravila za uzimanje imovine građana, brojnost pravila za usmjeravanje novca vlasti i vladajućima, neprovođenja zakona i nejednako provođenju zakona, propuštanje zaštite interesa građana i sankcioniranja vlasti, korupcija,....

Manipulatori nastoje "medijsku predstavu oko izbora za parlament" prikazati kao jedinim i sustavom demokracije iako su izbori samo jedan nužan uvjet.
Oni prikrivaju da je sustav upravljanja državom najvažniji element države, demokracije i kapitalizma te da građani po organizaciji i upravljanju vlasti moraju ocjenjivati vlast i državu.

Totalitarizam smanjuje obujam i kvalitetu zadaća države i alocira resurse/1 na one zadaće koje odgovaraju vlasti i vladajućima/2 pa time:
* smanjuje razvojnu snagu kapitalizma,
* umanjuje sposobnost demokracije da optimalizira razvoj i rad države i bogati građane.

*/1 Primjerice, s razvojem zakona i akata za sprječavanje kriminala u javnom sektoru se kasni desetljećima, sustavu za spriječavanje korupcije se daje nedovoljno novaca i ljudi koje se nedovoljno obučava. Informacije o poslovanju države se taje, a dozirano otkrivanje i procesuiranje "afera" (zapravo novih nepoćudnih osoba za vladajuće ) je obmana koja se koristi za smirivanje javnosti.

*/2 Vojsku, policiju, državne službe, sve ono što totalitarizmu jača moć i omogućava zaposlenost i privilegije njegovim ljudima, a istovremeno sprječava nastojanja za razvoj aktera izvan totalitarističkih struktura. To vladajuči čine do razine koja uništava privredu i siromaši građane.
Za totalitarizam je svejedno ima li 5,10,15,20,25, ili više postotaka nezaposlenih. Za totalitarizam je svejedno je li osobni i javni standarda građana 10,20,30 ili više posto niži od onoga što mu omogućava znanje i resursi u državi. Važno je da ljudi totalitarizma imaju moć i novac.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci