Tagovi

To ni Platon s maslom ne bi pojeo ili je li se Grk zaj... kad je mislio

Prije kojih godinu dana, kao profesor etike u Dalju imao sam tu nesre?u da sam morao predavati taj predmet prema udžbeniku kojeg je napisao prof. dr. Ivan ?ehok. Iako je taj udžbenik uredno odobren od ministarstva prosvjete, i da je ve? doživio 6 izdanja, to ne bi bilo ništa sporno - jer loših udžbenika ima puno, ni ovaj iz etike, jedne za Hrvate suvišne životne discipline, ne treba biti bog zna što. Mogu sada priznati da sam doduše pratio nastavne jedinice onako kako ih je rasporedilo Ministarstvo, ali sam nastojao minorizirati utjecaj ?ehokovog Udžbenika. Da ne odugovla?im: smatram da je taj udžbenik dospio me?u udžbenike samo zato što je to htjela politika. Loša politika.

Me?utim, u ožujku 2009. godine gotovo je nezapaženo prošla vijest o još jednoj sinekturi koja ne?e zanimati USKOK, iako se radi o svojevrsnom organiziranom kriminalu - naime, tri ?ehokova frenda udružila su se i priznala ?ehoku status izvanrednog profesora. Napredovanje je ?ehoku omogu?ilo stru?no povjerenstvo u sastavu Žarko Puhovski, Ante ?ovi? i Milan Poli?. Od ove trojice, najviše me je razo?arao gospodin Puhovski, kojega i danas držim dobrim profesorom. Ali, kakave veze sada ima predhodno navedeni udžbenik Etike, sa ovim imenovanjem? Pa, ne biste vjerovali, ima bitne veze - naime gospodin se ?ehok opravdavao da je on izabran u zvanje izvanrednog profesora, iako ve? malo više od desetak godina nije napisao niti jedan rad, da je njegov udžbenik, the Udžbenik, doživio 6 izdanja - te da je to kao šest radova. I ne samo, kaže ?ehok da je zaslužio mjesto izvanrednog profesora, ve?, eto, žali što nije biran u zvanje redovitoga profesora, te i on, jadan, mora poštivati proceduru.

Njegova bivša strana?ka kolegica, a sada kolegica u klubu nezavnisnih zastupnika, g?a ?ur?a Adleši?, prema životopisu koji je bio na službenim stranicama Hrvatskog Sabora, navodi se da je profesorica komparativne književnosti i filozofije (kao i ?ehok, samo je ovaj odlu?io i doktorirati). Ni manje ni više. Upitavši gospo?u filozofkinju o njenom akademskom statusu, priznala je skrušeno da još nije diplomirala. Ali ubrzo ?e. Naravno, u me?uvremenu je njen životopis izbrisan sa službenih stranica Sabora, dok se ne izmisli neki novi. Nije sramota imati samo SSS, jer formalno obrazovanje, ako se ne shvati ozbiljno i nema nekih efekata u životu. Me?utim, sramota je kititi se titulama koje nisu zaslužene, a još manje s onima koje su zaslužene na nekom drugom polju(politika).

Da je danas Platon živ, vjerojatno bi radikalnije revidirao svoje stavove iz Države, kao što je to ve? za života u?inio u Zakonima. Ali nas bi spasio jedan Zakon isti za sve, a pogotovo u znanosti. Kao što vam je poznato, ubrzo ?e se u tom ?asnom domu, u Hrvatskom Saboru, na?i novi zakon o sveu?ilištima, znanosti i svemu vezanom za te gluposti. I nema baš neke pretjerane živosti, iako je dopušteno znanstvenoj javnosti da kaže svoje mišljenje (koje se ne mora kasnije uvažiti, ali u tome je bit ove naše rvacke demokracije), moram konstatirati da sam sli?ne zakone o sveu?ilištu ve? vidio na jednom mjestu: sli?ne zakone je proglasio i Poglavnik. Jer nema bitne razlike izme?u imenovanja izvanrednim profesorom od strane Poglavnika, po politi?koj liniji, i po liniji Puhovski, Poli?, ?ovi? - jer kriteriji su isti. Tek kada se bude tražila znanstvena izvrsnost kao uvjet za napredovanje u znanosti, tek kad politi?ari shvate kojim poslom se bave, kad shvate da je korupcija i kada prijatelju ?iniš uslugu koju ne zaslužuje, možda onda budemo dostojni da zatvorimo poglavlje 23. Siguran sam da ?emo na silu zatvoriti ta vrata, kao što sam siguran da ?e iza tih vrata ostati iPlaton i Etika.

Komentari

ah profesori. profesori na

ah profesori. profesori na fakultetu - znanstvenoj i obrazovnoj instituciji.
znanstvena - napredak, istraživanja, znanstveni radovi. ovo posljednje najlakše je mjerljivo; rado bih vidjela koliko to izvornih znanstvenih radova objave naši profesori. uglavnom su to ipak pregledni radovi objavljjivani stalno u istim časopisima u kojima imaju pravo objavljivati samim time što predaju na tom i tom fakultetu. silno postignuće.
obrazovna - kvalitetni su onoliko koliko je kvalitetan njihov završni proizvod. sama priznajem - vrlo nekvalitetan. obrazovanje je postalo samo sebi svrha i izgubilo svaki doticaj s praksom. nikoga nije briga.

i još nešto... slične priče vodile su se i oko mladena vedriša. iako mnogi imaju mnogo toga protiv njega, mogu reći da je on koji nije "znanstvenik" bio jedan od najboljih i najzanimljivih profesora koje sam na fakultetu prošla (u širem krugu to je cca 100-120, u užem (direktno) cca 45).
isto tako kako su izgubljeni kriteriji za obrazovni sustav, izgubljeni su i kriteriji za priznavanje statusa. čehok - političar, autor udžbenika, autor članaka? who cares? po čemu je točno gori od nekih drugih prezimena izabranih za asistente/znanstvene novake/izvanredne profesore/redovne profesore? ajmo realno - ni po čemu relevantnom.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

djurdja adlesic ima diplomu i

djurdja adlesic ima diplomu i to diplomu vise pedagoske akademije u banja luci koju je upisala izvanredno.
diplomirala je 21. studenoga 1989., a u maticnoj knjizi akademije vodi se pod brojem 3394 sa brojem njezinog indeksa 6875.
zavrsila je za "nastavnika srpskohrvatskog i hrvatskosrpskog jezika i knjizevnosti jugoslavenskih naroda" te tako stekla visu strucnu spremu.
izgleda da se patnica namucila kao i oni trudbenici koji su studirali u pristini i mostaru!?:))
cinjenica je..i da je kasnije upisala komparativnu knjizevnost i filozofiju na zagrebackom filozofskom fakultetu, za koji su joj priznati i ispiti iz banja luke, ali joj je ostalo jos tri ispita i diplomski.
kako hrvatsko politicari ne lazu(mos' mislit'), vec samo govore neistinu, tako je i djurdja u svojoj politickoj biografiji lazno(neistinito) navela da je diplomirala na pedagoskoj akademiji u zagrebu, koju btw. nikad nije ni upisala.

Tko je glasao

Nostrifikacija

Edi to sa Đurđom Adlešić je točno.
No imamo mi i Ivu Sanadera kojemu je titula doktora i te kako upitna.
Nostrifikacija titule je vrlo problematična i iz mojih izvora protupravna.
Informacija potječe od čovjeka koji je jedan od onih koji mu prvi put nisu željeli nostrificiratu titulu.

E sad da postavim pitanje onima koji znaju:
Može li se nostrificirati titula ako se prvi put to odbije?
Ako da, na koji način? :):):)

grdi

Tko je glasao

Ista je priča i na ostalim

Ista je priča i na ostalim znanstvenim područjima! Ekipa se uhljebila po sistemu umrežavanja ništarija, a onda korumpira poslušnike malim uslugicama pa jedni drugima pkješću i svi su zadovoljni. Prvi koji kaže da je car gol bit će giljotiniran!
Neki dan, igrom slučaja, slušah predavanje jednog uvaženog doktora s područja pedagogije koji je doslovno, sat vremena pričao nevjerojatne bljezgarije vrijeđajući zdrav razum slušatelja.
Elem, nikome nije palo na pamet da se ustane i ode ili izviždi budaletinu ili poduzme neki vid protesta...Ja odoh!
Na kraju su mu svi pljeskali, a kada su se u kuloarima, pazeći da ih netko ne čuje, žalili moj je odgovor bio "Zašto ne bi bljezgario kad ima tako vjertnu publiku'" Shvatite, vi mu dahete legitimitet i držite ga u uvjerenju da je neka veličina!"

Tko je glasao

Ma da je ta priča samo u znanstvenim krugovima!

Tako ti je i na roditeljskom sastanku!

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

?

"etike, jedne za Hrvate suvišne životne discipline"... misliš? pa post ti govori o primjenjenoj etici u 'rvata, poglavito politički podobnih i eksponiranih, he,he.
profesor

Tko je glasao

Nisam čitao Čehokov udžbenik...

... ali o Čehoku kao filozofskom piscu imam loše mišljenje na nekih njegovih tekstova, koje sam čitao. Npr. "Ideja nacionalne filozofije" u dodatku uz Hirschbergerovu "Malu povijest filozofije" - koja je ideološki pamflet protiv materijalizma, prosvjetiteljstva, liberalizma i drugih zala suvremene civilizacije, a ne udžbenik (Boris Kalin je tri koplja bolji, čak i u onoj verziji udžbenika po kojoj sam ja učio prije 35 godin!). Tada mladi Ćehok bezrezervno prihvaća hegelovsku terminologiju u "starohegelovskom" duhu, pa sam se zbunjeno pitao, kako je takav idejni konzervativac završio u liberalnoj stranci?

No, ovo je samo opaska o mojem utisku, ne znam ga dovoljno pa neću na tome inzistirati. NIti o njegovom izboru u zvanje, pa neću ni o tome, ali moram reagirati na ovo:

Jer nema bitne razlike između imenovanja izvanrednim profesorom od strane Poglavnika, po političkoj liniji, i po liniji Puhovski, Polić, Čović
Nisi li ipak u žaru polemike naprosto retorički pretjerao? Naravno da postoji golema, načelna razlika između imenovanja od strane tijela vlasti (da i ne govorimo o ekstremnom sustavu osobne diktature, gdje je Pavelić imao načelno neograničenu osobnu vlast, što nisu imali ni Hitler i Mussolini!), i izbora u zvanje od strane redovnih profesora!

Ni slučajno ne mislim da je potonji sustav savršen, ali načelo autonomije sveučilišta jest poštovano, bez obzira kakvi stvarni motivi i utjecaji iza odluka profesora stajali.

Inače, po svojim interesima i radovima, ta su trojica vrlo različita. Od njihovih djela, meni se osobno najviše sviđa Polićeva "E(ro)tika i sloboda : odgoj na tragu Marxa" - već naslov je guba cool! :) A imam i simpatije prema Pavlu Vuk-Pavloviću, o kojem je Polić napisao knjigu.

Tko je glasao

kleveta je epidemijski zarazila stanovnike Hrvatske,

pročitao sam,
smatram da je taj (loš) udžbenik dospio među udžbenike samo zato što je to htjela politika. Loša politika.

nisam pročitao
riječi koje bi umjesto dokazati barem dale naslutiti da je taj (loš) udžbenik dospio među udžbenike samo zato što je to htjela politika. Loša politika.

sjećam se rečenice,
kritika bez dokaza je ipak kleveta,

pročitao sam,
iako se radi o svojevrsnom organiziranom kriminalu - naime, tri Čehokova frenda udružila su se i priznala Čehoku status izvanrednog profesora. Napredovanje je Čehoku omogućilo stručno povjerenstvo u sastavu Žarko Puhovski, Ante Čović i Milan Polić.

nisam pročitao
riječi koje bi umjesto dokazati barem dale naslutiti da se radi o svojevrsnom organiziranom kriminalu,

sjećam se rečenice,
kritika bez dokaza je ipak kleveta,

slušajući govornike u Saboru zaključio sam da je kritika bez dokaza kao kleveta epidemijski zarazila stanovnike Hrvatske (i još… šire)

a još nema seruma protiv klevetanja...

Tko je glasao

Čitati a ne shvatiti

Pročitao si da sam radi kao profesor etike. i nisi shvatio da je moje iskustvo s tim udžbenikom, praksa, predavanje iz njega, loše. Jer je to loš udžbenik.

Nisi shvatio da gospodin Čehok nema uvjete za izbor u zvanje izvanrednog profesora, jer nije bio niti docent, te nema dovoljan broj radova kojima bi zaslužio taj izbor.

Dokazi se nalaze, kako sam napisao a ti nisi shvatio, u NSK.

Petar Macut

Tko je glasao

Bravo

Bravo, @StarPil, još jedan izvrstan dnevnik.

Malo bih proširio temu pitanjem što će političkim podobnicima znanstvena karijera? Po meni, oni forsiranim napredovanjem u znanosti po političkoj liniji zapravo skrivaju elementarne nekompetencije u vlastitoj struci. Drugim riječima, gomilanje visokih akademskih titula osigurava da se temeljna stručnost ne može osporiti, a istovremeno se povećava (nezasluženi) društveni ugled te se stvara pokriće za manipulacije kroz političko djelovanje.

Nadalje: da li dobar predavač mora biti i dobar praktičar ili da li dobar znanstvenik mora biti i dobar predavač? Naravno da ne! Čak štoviše, vrlo rijetki pojedinci mogu biti istovremeno dobri stručnjaci, dobri predavači i dobri znanstvenici. Radi se, naprosto, o tri različita područja ljudskog djelovanja.

U meni bliskim biološkim strukama šef se postaje kroz akademsku karijeru sveučilišnog profesora što podrazumijeva nekoliko kvalifikacijskih stupnjeva u znanstvenom i nastavnom pogledu, dok je sama struka u drugom planu - ona se jednostavno "podrazumijeva". Posljedica je da imaš vodeću osobu koja donosi odluke, ali ne isključivo na temelju jasnih stručnih kriterija. U taj sivi međuprostor lako prodire beskrupulozna politika i počinje manipulirati takvim šefovima koji nemaju stručne oslonce. Zbog toga, između ostaloga, naša intelektualna elita uporno šuti i ne reagira na stanje u društvu i državi.

Da razimiram, ispreplitanje znanstvenih i stručnih funkcija, a osobito njihova međusobna uvjetovanost, jedno je od većih zala u intelektualnoj Hrvatskoj. Ta kombinacija postaje osobito kobna u dodatnoj sprezi s politikom.

Tko je glasao

@shiky A što mislite da li bi

@shiky
A što mislite da li bi trebalo formirati nekakvo tijelo zaukidanje zvanja i poništavanje diploma? Recimo, svima nam je poznato da praktično znanje nadopunjuje teoretsko i obratno teoretsko praktično. Znači, praksa je temelj održavanja vitalnosti teorije.
A sad izvolite primjer: Ja sam kao apsolvent s dva nepoložena ispita odveden u Istražni zatvor Osijek, a iz njega na "poslijediplomski" u Staru Gradišku u kojoj sam svojski sam pripremio te ispite. Prije nego što sam napustio zatvor poslao sam po priatelju pristupnice, jer sam otpušten u vrijeme ispitnog roka. I kao iz rukava sam istresao znanje na ispitima.
No, dva mjeseca nakon toga odglavinjao sam do izbjegličkog logora u Trstu da bih se na kraju zaustavio u Kanadi. U njoj sam znao raditi na građevinama, ribarskim brodovima, bušotinama nafte i kao vozač u transportnoj industriji po šest ili sedam dana u tjednu po deset, dvanaest, četrnaest sati dnevno. Nikada nisam radio u struci. A zbog poslova koje sam obavljao uistinu nisam mogao obnavljati stručno znanje. Nakon trideset i četiri godine, čudnovato bi bilo ako bih ga mrvicu imao. Prema tomu, mogu li se ja potpisivati kao agronom? Mogu, jer imam zakonsko pravo na to. Ali na osnovu čega mi se priznaje to pravo kad već nemam nikakvog znanja iz agronomije?
Uz pozdrav

Tko je glasao

@Pavao Jelovic

U nas formalno postoje stručna tijela koja reguliraju izdavanje licenci, periodično relicenciranje i oduzimanje licenci. Kod liječnika je to Hrvatska liječnička komora, kod medicinskih sestara Hrvatska komora medicinskih sestara itd. Ovaj sustav ne bih ocijenio skroz lošim. Ukratko, po kriterijima koji vrijede u mojoj struci, a uz biografiju koju ste opisali, vi ne biste mogli dobiti licencu za samostalni rad u Hrvatskoj, sve i kad biste ju tražili.

Međutim, problem kojega sam dotaknuo lociran je u drugim gabaritima sustava, odnosno u vremenu kada se počinje primjenjivati stečeno znanje. Jedan značajni dio akademskih prvaka (sveučilišnih profesora, akademika) odvojio se od svoje temeljne struke stvarajući paralelnu sveučilišnu karijeru, odnosno karijeru znanstvenika i nastavnika. Posve je sigurno da su oni do svojih titula došli teškim radom i uz velika odricanja, ali je isto tako sigurno da svaka od tih karijera (stručna, nastavnička i znanstvena) traži angažman cijelog čovjeka kroz puno radno vrijeme, pa i izvan njega (npr. praćenje stučne literature). U tom sukobu, obično se žrtvuje stručna komponenta. Naglašavam, to je tako barem u mojoj struci.

Isto je tako važno naglasiti da se do šefovskog mjesta (ponovo, barem u mojoj struci) dolazi preko sveučilišne karijere. To otvara mogućnost, a tako i jest u stvarnosti, da o organizaciji i budućnosti struke odlučuje onaj tko je tu istu struku zapravo stavio u drugi plan. Rezultat ne može biti dobar, zar ne?

I umjesto završnog komentara, zamislite nekoga tko u sebi objedinjava formalne titule stručnjaka, nastavnika, znanstvenika i organizatora stručnog posla na dnevnoj bazi, a uz to je još politički aktivan u nekoj imaginarnoj stranci pa s pozicije uglednika treba treba promisliti i sročiti stranački program za svoje stručno područje te odabrati put kojim će usmjeriti naciju ako njegova stranka pobijedi na izborima. Po mojem skromnom mišljenju, uspješno ispunjavanje zadaća koje donosi takvo gomilanje funkcija i takvu odgovornost može izdržati samo univerzalni um jednoga Leonarda da Vincija. Jasno, alternativa je beskrupulozni, nekritički, sebični, ali ambiciozni gad koji je u stanju sjediti na više stolica istovremeno. Svi znamo da je Leonardo bio samo jedan, a i svi znamo kako je nama...

Tko je glasao

što je HAZU?

vjerojatno o ovme znaš više od mene, ja samo iz novinskih napisa, ali zaslužuju li baš svi iz akademije svoj status u njoj? nekako mi se čini da je i ta institucija korumpirana, a ja bih volio malo više ovakvih tekstova.

Tko je glasao

Evo ti samo dva primjera

Iz ova dva primjera ćeš vidjeti što znači HAZU u RH: jučer je umrla Vesna Parun. Nije bila redoviti član HAZU-a već dopisni. Isto je i sa Viktorom Žmegačem. O Radmanu, Đikiću i plejadi ostalih koji su nedovoljno kompetentni da uđu u HAZU nećemo trošiti riječi. Biti član HAZU znači biti podoban. Je li tko od vas čuo neko priopćenje HAZU-a u vezi situacije u našoj državi? Nije. Jer ga nema.

Petar Macut

Tko je glasao

HAZU

HAZU ti je Hrvatska Asocijacija Zadriglih Uhljebnika. Članstvo se ostvaruje tako da si u partiji ili barem pri partiji (tako je bilo i ranije). Svrha HAZU-a je da si podijele akademske povlaštene mirovine.

I to je to, ni više ni manje!

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Ulaznica

Stvar je vrlo jednostavna, u HAZU se ulazi tako da se zaposli sina predsjednika razreda u kojeg se želi ući.

leddevet

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci