Tagovi

Tko to prica , kome to prica

hr.wikipedia.org/.../3._Maj
(Povijest se tko zna po koji put ponavlja)
1905 - ciljem obnove, proširenja i tehni?kog osuvremenjivanja dobivenog brodogradilišta.
1906 - te su planirani radovi odmah bili zapo?eti.
1920 – 1943 brodogradilište je bilo zapostavljeno u okvirima razvojnih planova talijanske države, te zbog nametnute oštre konkurencije favoriziranih talijanskih brodogradilišta, ?ime ovo rije?ko brodogradilište zapada u nov?ane teško?e i stagnaciju. Unato? tome, proizvodno tehni?ki standardi ostali su ipak uglavnom održani, pa su poneka od bojnih plovila iz tog razdoblja još uvijek ostala svjetski zapažena.
03 svibnja 1945 - naporna i temeljita obnova. Tada je po?ela obnova. Radilo se danono?no
1948 - Brodogradilište uz daljnju obnovu, kona?no je osposobljeno za izgradnju manjih plovnih objekata uz nastavak obnove.
Proizvodna orijentacija, tada se okrece gradnji trgova?kih brodova. Po?etkom 50-ih godina izlaze prvi prekooceanski brodovi, izgra?eni za potrebe doma?ih brodara. Usvajanjem novih tehnologija proizvodnja se pove?ava, a kakvo?a izrade je sve bolja.
1961 - proizvodnja brodskih pogonskih dizel strojeva pod licencnim sporazumom s renomiranim svicarskim proizvo?a?em Gerbr. SULZER, Wintherthur. Od tada brodogradilište u svoje brodove ugra?uje pogonske strojeve vlastite proizvodnje.
Dramati?ni politi?ki doga?aji u sumrak Jugoslavije prerastaju u brutalnu agresiju na Hrvatsku od 1991 do 1995 godine. Ta doga?anja zadaju velik udarac hrvatskom gospodarstvu, pa i brodogradilištima, koja su sre?om, izbjegla izravnom fizi?kom razaranju.
Danas Brodogradilište 3. Maj ne zapušta svoja tradicionalna umije?a, iako odlu?no davaju svoje odgovore na pitanja suvremenog tržišta

To je povijest, 3 Maja, (s njihove sluzbene stranice)
Mnogi od vas citatelja ne razumijete pojam «brod», zbog kojih postoje brodogradilista, kako bi uskoro lakse mogli prosuditi, razumjeti dogadjaje koji prestoje ....

Namijenjeni prijevozu isklju?ivo raznih vrsta tereta - definicija

Takva definicija, je trebala biti mijenjana, 1975-1980 godina kada, dolazi do «specijalizacije pomorstva».
Danas bi bilo vjerovatno drugacije, postojala bi vizija, interes, specijalizirana brodogradilista, i na stotine profitabilnih tvrtki, s tisucama radnika koji nemaju direktnu vezu s brodogradilistem, ali zive s njime, ili bi nas kapital bio u Azijskim zemljama.

Brodove mozemo podijeliti po dolje navedenim grupama:
- Po velicini: HANDYSIZE, HANDYMAX, SUPERMAX, PANAMAX, SUEZMAX, CAPSIZE, VLCC, ULCC, SEAWAYMAX, MALACCAMAX...

Teretu kojeg prevozi ili njihovoj namjeni:
SUHI TERET : Barge, Bulk Carrier, Car Float, Coster, Collier, Container ship, Hopper Barge, Heavy lift ship, Lighter aboard ship, Reefer ship, RORO ship, Train fery
TANKERI: Oil tanker, Chemical tanker, LNG carrier, FPSO unit
PUTNICKI : Cargo liner, Cruise ship,Cruiseferry, Train ferry, Ocean Liner
SUPPORT (brodovi od «pomoci») : Dive support, Fireboat, Supply ship, Tender, Tugboat
OSTALI : Cable layer, Crane vessel, Drillship, Dredger, Fishing vessel, Icebreaker, Mearchant submarine, Research vessel, Semi-submersible

Vrste brodova, su vam kao :
Bickl, romobil, quad,motocikl, automobil, traktor, kombibus, autobus, harmpnika-autobus, autobus na kat, kamion za odvoz smeca, kamion auto-dizalica, kamion sleper, kamion prikolicar, viljuskar, kombajn....Zamislite da dijelimo sada vrste automobila, gdje bi bio kraj. Vazno, cijena bicikla nije ista kao i autobusa.

SA SVAKIM MOZEMO DOCI OD TOCKE «A» U TOCKU «B»
ali njihova namjena je svakoj grupi drugacija. To je bitno
Zato lista brodova koju sam spomenuo, samo daje okvirnu grupu, no postoji jos mnogo podvrsta.

Jos nesto, ne postoje dva ista broda, iako «sister» ship naziv postoji, no dva identicna nisu napravljena.
Sto je zajednicko brodovima, danas vise ni tu nemozemo dati definiciju, osim da plutaju, nema vise ni klasnicne «prove» ni «krme» ni «propulzije»

Ima ih i bez sidra, bez jarbola, motora, posade
Tehnologija ide toliko naprjed, juri

Nekad ne davno 80 godina, vam je trebalo i par dana da dobijete poziciju broda. Naprimjer na Atlantiku, naprosto bilo je oblacno i niste imali sunce, mjesec, zvijezde, a ako ste i imali cisto nebo, dobili bi poziciju broda «kao negdje unutar Kastelanskog zaljeva», danas ne da neznate gdje ste, vec u nekim poslovima i centimetar je velika greska, ima brodova koji mogu bez ljudi (tocku na brodu koji sami odredite kao centar) drzati poziciju prakticno na kvadratu morske povrsine od 0.3 metara, po vremenskim uvjetima vjetra od 80 kilometara i vise, valova od 6-8 metara, odoljevajuci brodskim strujama i «swelu» ( naravno da osoba mora programirati ..a i klasicnno pomorsko zvanje se gubi).

Ili jos jedan dobar primjer, tih 80 godina, oprema u radio sobi je bila poslozena na 25 metara kvadratnih, da bi bio uspijeh, ako bi se komunikacija s obalnom-radio stanicom obavila dnevno, danasje prisutan internet....znaci prakticno je u djepu.

Naravno da bi se brod napravio, treba imati brodogradjevne strucnjake, tu bih pozvao sadasnju struku da kaze (valjda im se moze vjerovati ?), dali jos imaju manjak ljudi, kao krajem 2005 ili se sto promjenilo, odnosno na kojim proizvodnim tehnickim standardima rade, sto ispituju, koliko su «modela» napravili-ispitali, za koga rade, domace ili strane narucioce (za nasa ili strana brodogradilista). Dali smo ispred svjetskih trendova, i ili koliko godina iza.
(Prodavati «foru» da je njemacki auto, bolji od azijskog, vise ne drzi vodu, jeli tako..)

Ne volim povijest, ali naprosto moram. Nasa brodogradnja je velikim dijelom bila oslonjena na domace brodare narocito «Jugoliniju», od rata preko Kvarnerske plovidbe, Losinjske, Jugolinije, mogao bih nabrojati skoro 100 imena brodova, ako i ne vise koji su izgradjeni u 3 maju, zatim tu su bili, Kina, SSSR, koji su ih gutali i nesvrsani... Brodovi su se radili u serijama... veoma vazno

Kvaliteta tih brodova nije bila upitna, ono sto se pokazalo da nije dobro, ispravljalo se u seriji.

Povijest nas uci, Jugolinija 70-80 godina je imala vise svojih pomorskih agenata -cija, i vlastitih ureda, nego tadasnja drzav, ambasada i konzulata po citavom svijetu.

ZASTO- pa tko je vlasnik tereta taj i dogovara-ugovara prijevoz istog, ima potrebu za brodovima, brodskim prostoromn, lukama.

No vizije-znanja i tu puno nedostaje, nije se pratilo, na specijalizaciju brodova, klasican teret se gubi 80 godina (dobro i brodari 90 godina...............) i imali smo to, sto u pojedinm lukama imamo i danas - naprimjer u eri specijalizacije brodova («kontejnera») i drvo se pocelo krcati u kontejnere.

(( Rijecka luka dan danas ceka teret drva u porto Barosu – stara Susacka luka, jer kako da drugacije definiram kad je godinama (vise od dvadeset) ta luka porto Baros prazna, nema tereta, a pernamjena nije ucinjena, dnevno propada imovina i novac, pa valjda nema vaznosti, / igraju se HDZ i SDP «strogoce» samo na ciji racun / i tako bi rekao nitko ne odgovara, nije moje, od drzave je, indirektno kroz Luku Rijeka, kojoj nije valjda stalo, ili jos nije vrijeme za prenamjenu, i za..... (dionicari – pa o vasem novcu se radi) ))

Napisati cu u nekom buducenm dnevniku «drzavno, a ne iskoristava se, vec se ceka...», ili drzava dala nekome da se igra ili je to glupo, pa citamo to svaki dan....

Danas je situacija drugacija, drzava nema brodara kao prije, pa ni brodova, nije ni velika, nema ni puno tereta (izvoza-uvoza), ono sto joj treba – ima kroz sadasnje brodare (a i to je prica za sebe), i to je upravo problem, nema interes, viziju, ljude koji mogu procijeniti znanjem, a ne po «barbi» ili politici , bolje ne dalje pisati ...

Koper, odnosno Luka Koper 1974 godine je imala 112 metara operativne obale, upravo dostatno da se veze putniciki brod Marko Polo, (nisu Slovenci toliko pametni, vidovti, i bogati bili, zivjeli smo u istoj zemlji). Jos je nadogradjuju, pogledajte na internetu... Evropske zemlje i prije sadasnje EU su radile na projektima «pravaca», trebalo je samo dobro citati i pratiti, sebe naci u svemu tome – dali je, jako tesko citati i razumijeti, raditi za ono sto si placen, hajde budite iskreni i pogledajte veliku zgradu na Prisavlju 14, koliko ljudi tamo pise i govori, odnosno koje jezike, i dali oni uopce razumiju pomorstvo, barem nesto znaju o brodovima ).

Evropa, nije naivna, ona je profitabilna (juri za profitom – bili bi i mi sretni da nas posjete). I velika Njemacka je ocistila «E» Njemacka brodogradilista, potom svoja polako transformira, Ostale zemlje polako gase svoje, izuzev ona koja im nose velike profite, gdje udaraju s «novom tehnologijom».
To je bilo moje pitanje brodogradjevnim strucnjacima, gdje smo .... Financijski ulazu na dalekom istoku, prodaju tehnologiju , profit ostvaruju kroz jeftinu radnu snagu, u neekoloski osvjestenim sredinama («neka si sami zagadjuju», ne mislim na samu brodogradnju, vec zeljezare, prljavu industriju, rudnike...), Neka brodogradilista su toliko tehnolosko napredovala u Aziji sto se i vidi po brodovima tj. sto grade, da se danas vise i ne isplati ( Hm ) graditi u Evropi, no radnici EU, i proizvodnja je ipak zasticena, na neki nacin, no za koliko pred kapitalom i profitom – i to je pitanje..

Ima vic , koji nije smijesan vec tragican : Ako kupis u Kini tri broda daju ti cetvrti gratis.

... je rekao da Uljaniku treba pomo?i, a ne odmagati, izrazivši sumnju da bi rasprava na skupštini mogla dovesti do negativnih konotacija vezanih uz poslovanje brodogradilišta. Rekao je da ova vlast ne?e dozvoliti da se Uljaniku dogodi šteta te da ?e brodogradilište i dalje biti jako solidno i prepoznatljivo poduze?e i jedan od glavnih stupova razvoja kako u Istri tako i u Hrvatskoj.

Ako politicari, koji su u izvrsnoj Hrvatskoj politici govore da su brodogradilista supovi razvoja kako u Istri tako i Hrvatskoj, onda bi samo dodao

Citiram sluzbenu stranicu 3 maja Naporna i temeljita obnova. Tada je po?ela obnova. Radilo se danono?no, (1945 god)

Eee, pa moji brodograditelji ja Vam iskreno zelim, da nadjete pravo rukovostvo, koje razumije struku i ima viziju «narednih» svjetskih trendova pomorstva, da vas vlada pocne slusati i razumjeti, jer sto je vladino ( trebalo bi biti ponos Hrvata), mi istu tu vladu financiramo, biramo i postavljamo, imamo prava ali i odgovornosti prema narastajima koji dolaze.

PS.
Novi List od 28.04.2010
Kona?no priznali: ne znamo datum otvaranja ceste D-404
Od lipnja se gotovo odustalo, iako je upravo taj mjesec dugo spominjan kao krajnji rok ukoliko se prometnica želi privesti svrsi do ljeta. Naravno, upitan je i srpanj, a možda i kolovoz

Okvirno odre?eni rokovi mogli bi se znati tek sredinom svibnja, kažu u Uredu za odnose s javnoš?u HC-a

http://danas.net.hr/hrvatska/ od 27.04.2010.
LUKA RIJEKA, HŽ, PLO?E...Kinezi nude milijarde eura investicija u Hrvatskoj

Kineska državna brodarska korporacija Cosco pokazale je interes za preuzimanje koncesije za upravljanje Lukom Rijeka što bi za desetak godina moglo donijeti milijarde eura profita!

Ali tkome…., ce donjeti miljarde profita – Hrvatima i Hrvatskoj sigurno ne (Kredite da), napraviti cemo i tu gore cestu / « valjda ce se naci pameti i HDZ i SDP ce poceti razmisljati o kadrovima , o viziji kakvu zele Hrvatsku, napokon napretku /, i jos mnogo drugih infrastruktura da bi Rijecka Luka (drzavno dobro) profunkcionirala, ali tko ce to platiti, prosudite sami.

http://danas.net.hr/hrvatska/ od 27.04.2010.
Danas NK Dinamo prijeti Holdingu ovrhom ukoliko se klubu ne isplati preostalih 7,5 milijuna kuna sponzorskog novca. Zaposlenici Holdinga šokirani su takvim postupkom vodstva zagreba?kog kluba, jer je sponzorstvo stvar dobre volje..
treba spomenuti da je samo u prošloj godini Dinamo od Grada dobio gotovo 40 milijuna kuna, dok je približan iznos godišnje dobivao jedno cijelo desetlje?e

Pa o cemu mi uopce pricamo dali je Zagreb zagrebacki, Rijeka rijecka, Split splitski problem, koliko drzava i interesa mi imamo u jednoj maloj s 4.5 miljuna ljudi drzava , koliko hrvati racuna poreznog novca imaju

Sto sada treba politicke volje da se obzdane kriminalci sa popisa STIGLI SPISI IZ SAD-A USKOK ima imena onih koje je Daimler podmitio? “jeli se “oni”sada to dogovaraju”

Nazalost, sve je to povezano s brodovima, brodogradilistima, i to je ono sto me brine.

Komentari

Ako je suditi prema

Ako je suditi prema informacijama koje sve glasnije u posljednje vrijeme prenose šibenski gradski kuloari, Danijel Mileta bivši direktor šibenskog

Gradskog parkinga
neće još dugo savjetovati novoodabranu direktoricu Lovorke Bujas. Dočim Bujasovu uputi u poslovanje te gradske tvrtke, Mileta bi mogao, pričaju politički dušebrižnici, pravac za metropolu.

Naime, čovjek koji nije bio dovoljno dobar gradskoj upravi, a od politički ga režiranog linča nisu spasile niti besprijekorne reference i stručnost, mogao bi biti stručnjak po mjeri ministarstva. I to onog gospodarstva, gdje bi navodno, Mileta trebao doći na mjesto državnog tajnika. A, lijeva se koalicija u Gradu Šibeniku taman bila zalaufala prozivkom krivaca (čitaj HDZ-ovaca) koji su dozvolili da Šibenik nema predstavnika u visokoj politici.
Sam Mileta ne demantira da je svoj životopis na adresu Ministarstva gospodarstva poslao, niti skriva svoje ambicije u tom smislu, no ne želi komentirati gradske kuloare.

VELIKA ČAST

- Biti državni tajnik, a osobito u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, bi mi bila čast i zadovoljstvo. No, nikakvu službenu informaciju o navedenom nemam, već me par naših sugrađana nazvalo i pitalo da li je ta odgovorna dužnost moje slijedeće radno mjesto. Ja vam jedino mogu reći kako je nekoliko poduzetnika, predsjednika uprava, pa i ljudi iz visoke politike u zadnja 2 tjedna tražilo moj životopis – kazao je Mileta za Šibenski novi tjednik. (jd)

Tko je glasao

"....Eee, pa moji

"....Eee, pa moji brodograditelji ja Vam iskreno zelim, da nadjete pravo rukovostvo..."
Ovdje si reka sve i za škvere i za sve ostale strateške firme.
Dokle god rukovodstva,sada Uprave, postavlja Partija, sada HDZ , dotle
će svjesno, ciljano i s predumišljajem upropaštavat firme.a oni će nakon obavljenog posla postajati Ministri!
Time će otvoriti PROSTOR i to doslovno prostor , atraktivan dakako, za daljnje muljanje i istovremeno osigurati uništenje konkurencije u korist susjedima.Koji onda još i zaposle istu radnu snagu i sebi ostvaruju-dobit.
Sjećate se velikog ZAGAĐIVAČA TEFa u Šibeniku? Kokoš partijska ga je misecima pljuvala sve u borbi za čisti zrak šibenčana.Onda je i zatvoren.
Malo nakon toga su ferolegure poskupile na svjetskom tržištu a jedina EU tvornica je ostala u Italiji.Toliko su poskupile da je jedan švicarac tipa Sir Oliver zaradio na nodulima vadeći ih roniocima na olupini kod Pelješca!!I olupinu broda maknuo.
I sad šibenčani imaju čisti zrak oslobođeni i aluminijskog kombinata.
Samo nemaju posla, pa iseljavaju u zagađene gradove na šporke poslove.
A kokoš još uvijek zagađuje dalekovidnicu brigom za našu prirodu a sad već i duh.Jebe nas u mozak!

Bert

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. ŠEFovi... ŠEFovanje... država... proračun... od aluzija komentara 0
  2. Lećevica pokazuje budućnost Hrvatske: zemlja staraca, renti i smeća od Zoran Oštrić komentara 0
  3. Zagrepčani prepoznali „rukopoloženog“ i odbacili ga. Hasanbegović naprema Plenković 2:0 u velikim gradovima Zagrebu i Osijeku od ppetra komentara 6
  4. ako staneš ispred Plenkovića od aluzija komentara 0
  5. Dilema SDP-a: kad momčad loše igra, je li kriv (samo) trener? od Zoran Oštrić komentara 3
  6. Prva očita posljedica izbora u Zagrebu: ukida se ime Trga maršala Tita od Zoran Oštrić komentara 18
  7. iPhone user would like to buy another iPhone od arvin komentara 0
  8. civilizirano živjeti od aluzija komentara 0
  9. ŠEFovi... prije... a što znače... NOVOM ... ŠEFU... od aluzija komentara 0
  10. ŠEFove post-izborne RH milijunaši već ugovaraju od aluzija komentara 0
  11. 100 godina vladavine Beograda nad Hrvatskom, kako izaći iz psihološkog i fizičkog ropstva? od Laganini komentara 23
  12. Proslava Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope à la HDZ-iana od Feniks komentara 3
  13. čovjek bez prihoda ogladni od aluzija komentara 0
  14. POVODOM DANA POBJEDE NAD FAŠIZMOM od petarbosni4 komentara 24
  15. faraon-izam... i... plenk-izam od aluzija komentara 0
  16. Lokalni izbori u Zagrebu: 1. za Tomaševića, 2. protiv Bandića od Zoran Oštrić komentara 12
  17. Deveti krug (za trg) pakla od Feniks komentara 2
  18. otkaz od aluzija komentara 0
  19. Za ideale ginu budale, pokornima bar nešto kapne od Zoran Oštrić komentara 9
  20. znanstvenici uništavaju bez kažnjavanja od aluzija komentara 0
  21. Nevjerodostojni srušio crvene ćuprijanere od ppetra komentara 6
  22. Nešto o logoru Jasenovac - nažalost, moramo ponavljati od Zoran Oštrić komentara 18
  23. majmun sisavac od aluzija komentara 1
  24. Kolike su globalne zalihe sirove nafte? I koliko je to danas važno? od Zoran Oštrić komentara 8
  25. ...i bit´će to happyending story? od indian komentara 16

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 30

Novi korisnici

  • arvin
  • IMOTA MORLAK
  • pzbunj
  • Zbunj
  • talk500