Medijska opsesija slučajem Gotovina i drugi koja - ponekad čak i opravdano - važe svaku riječ izgovorenu na rutinskim pripremnim ročištima, najnovije je ročište popratila nagađanjima kada će suđenje doista i početi. Strastveno očekivani početak glavne rasprave protiv trojice hrvatskih generala ovisi, između ostalog, o razvoju u drugim sudnicama tribunala oko čije uloge u regiji ima poviše disonantnih glasova.
Ostane li slučaj Gotovina i drugi u rukama sudskog vijeća kojemu predsjeda južnoafrički sudac Bakone Justice Moloto početak će ovisiti o razvoju u jednom drugom slučaju kojem predsjeda isto vijeće. - Kako stvari stoje, ja u ponedjeljak počinjem s novim suđenjem, a ono bi trebalo trajati godinu dana - rekao je Moloto, govoreći o suđenju Rasimu Deliću. No ni to nije izvjesno, nakon što je Carla Del Ponte u četvrtak iznenada uputila zahtjev da se suđenje Deliću, koje bi trebalo početi u ponedjeljak, prebaci iz Haaga u Sarajevo.
Jutarnji.hrNo iznenadni potez Del Ponte rezultat je tihog ali trajnog sukoba Vijeća i Tužiteljstva i samog Tribunala u kontekstu izlazne strategije koja predviđa smanjenje obujma posla i "fading out" Tribunala do 2010. koja je instruktivan, a ne i obvezni rok.
Uz zahtjev za prebacivanje, koji je Del Ponte podnijela jer joj je Moloto ograničio broj svjedoka koje može pozvati, Tužiteljstvo je tražilo i odgodu početka suđenja načelniku glavnog stožera Armije BiH, no Molotovo vijeće je odgodu odbilo.

Samo četiri dana prije zakazanog početka procesa Rasimu Deliću Tužiteljstvo je zatražilo da se početak odgodi dok posebno vijeće za upućivanje (Referral Bench) ne donese odluku o njihovom zahtjevu o upućivanju slučaja na sarajevski sud. Taj zahtjev podnesen je jer Tužiteljica smatra da je odluka Raspravnog vijeća o ograničavanju broja svjedoka i vremena na raspolaganju za njihovo ispitivanje onemogućila dokazivanje velikog broja navoda optužnice. Vijeće je odgovorilo da zahtjev nema temelja i da je "neprikladan" dodajući da su je u slučaju nezadovoljstva odlukom Tužiteljica imala na raspolaganju žalbu, a i nakon početka suđenja može tražiti dodatne svjedoke i više vremena.
(Ne)očekivani razvoj događaja rezultat je interesantnog sukoba Vijeća i Tužiteljstva koji je kulminirao nakon što je Vijeće na predraspravnoj konferenciji (zadnjem pripremnom saslušanju prije početka glavne rasprave) ograničilo iznošenje Carlinog slučaja protiv Delića na 170 sati što iznosi otprilike 40 radnih dana, a uključuje ispitivanje i unakrsno ispitivanje te odlučilo ograničiti broj svjedoka na 55. Slična ograničenja već su viđena u drugim slučajevima u kontekstu općeg "požurivanja". No Tužiteljica je planirala iskoristiti daleko više od ponuđenog: oko 5 mjeseci na ispitivanje oko 75 svjedoka. Nakon odluke Tužiteljstvo je zaključilo da ga ograničenja onemogućavaju da pozove svjedoke o zločinima u Bikošima što slučaj svodi samo na ubojstvo 24 hrvatska civila i pripadnika HVO-a u kampu Kamenica te da je time slučaj sužen toliko da može biti prebačen na lokalno pravosuđe u skladu s pravilom 11bis Statuta (temeljem kojeg je prebačen i slučaju Ademi) pa je predalo odgovarajući zahtjev pred Vijećem za upućivanje slučajeva.
Vremenski pritisak već je duže presudni argument Vijeća u izmjeni zahtjeva i odbijenica između njega i Carle del Ponte. Ured tužitelja već je pokušao proširiti optužnicu kako bi uključivala zločine u Bugojnu, Grabovici i Uzdolu te htjelo uz zapovjednu uključiti i individualnu odgovornost za planiranje, naređivanje i pomaganje i poticanje. Sve zahtjeve Vijeće je odbilo ne zato jer nije bilo uvjerljivih dokaza već zato što bi proširena optužnica mogla "produljiti suđenje". Kada je isti razlog rezultirao faktičnim kraćenjem slučaja Carla del Ponte odlučila je temeljem prava koje joj daje Statut zatražiti upućivanje BiH jer se Delićev slučaj sad temelji samo na tome što nije spriječio ili kaznio 3 od prethodna 4 masovna incidenta.

Tužiteljstvo tvrdi da preostali zločini nisu dovoljno teški da bi zahtijevali suđenje pred Tribunalom te da je usprkos visokom položaju koji je Delić imao njegova uloga u preostalim zločinima minimalna posebno s obzirom da ga se tereti samo po zapovjednoj odgovornosti. Kako su zločini počinjeni u BiH i s obzirom da bi svaki slučaj koji je moguće prebaciti trebalo uputiti lokalnom pravosuđu, Carla del Ponte predlaže da sud slučaj ustupi vlastima BiH koje će ga uputiti odgovarajućem sudu.
Da bi taj proces bio dovršen potrebno je čuti mišljenje predstavnika BiH, a sam optuženik već se usprotivio prebacivanju i zatražio da suđenje počne kako je i planirano, što je Vijeće svojom odlukom o odbijanju zahtjeva za odgodom i omogućilo. Prebacivanje nije u Delićevom interesu jer će na početak suđenja morati čekati u pritvoru, a lokalnom pravosuđu će trebati puno vremena da se pripremi za opsežan postupak. U ponedjeljak će ipak na Tribunalu paralelno početi dva - glavna rasprava u slučaju Delić i postupak ocjene istog slučaja za njegovo prepuštanje BiH.
Ishod ovog poslijednjeg jedan je od faktora koji će utjecati na početak u hrvatskoj javnosti predano praćenog postupka Gotovina i drugi, no o njemu, kao i mnogim drugima, hrvatski mediji (uz svojevrsnu iznimku HRT-a koji je to spomenuo u Dnevniku) ne izjveštavaju predano zbog pomalo etnocentričnog kriterija u odabiru medijskih udica.
Zahtjev Tužiteljstva za odgodu i upućivanje
You Will Receive A Fair Trial Elsewhere
Komentari
UPDATE: Tko god sudio
UPDATE: Tko god sudio Gotovini to neće biti Hrvatska
Pomalo očekivano, upućivanje slučaja Delić BiH pravosuđu potaknulo je spekulacije u hrvatskoj javnosti o mogućem prebacivanju slučaja Gotovina na hrvatsko pravosuđe. Ono što iznenađuje je da je bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt u "Temi dana" Radija 101 emitiranoj 09/07/07 tvrdila da takva mogućnost realno i postoji (?!) makar zna ili bi trebala znati da je pravno to moguće samo u sferama SF-a.
Više u dnevniku "Tko god sudio Gotovini to neće biti Hrvatska"
Opinioiuris