Tagovi

Tko ima jaja?

Razvoj događaja u posljednjih nekoliko godina na jednom segmentu tržišta, a to je proizvodnja i prodaja jaja, može poslužiti kao upozorenje i nekim drugim proizvođačima jer je to nažalost predložak koji pokazuje odnos trgovaca prema njima, pogotovo ako su mali i imaju relativno malen udio na tržištu.

Naime, radi se o tome da je u posljednjih nekoliko dana prisutna nestašica jaja na tržištu. Geneza problema je slijedeća: jaja su jedan od "udarnih" artikala pored šećera, ulja, jogurta, mlijeka ,.... i svaki trgovac nastoji imati što bolju cijenu na svojim policama. Težeći tome "cijedili" su proizvođače (vlasnike peradarskih farmi) za što nižu ulaznu cijenu. Nažalost, želeći osigurati sebi tržište, oni su pristajali na tu igru tako da su došli u situaciju da su prodavali jaja ispod cijene "proizvodnje" i zapali su u teškoće. Nekoliko većih peradarskih farmi u Dalmaciji je zatvorilo svoja vrata i/ili prestalo isporučivat robu pa sada nema jaja na tržištu.

Interesantan je model ponašanja (i mentalni sklop!) niza referenata i njima nadređenih "menadžera" nabave u trgovačkim lancima. Ti ljudi zbog ostvarivanja bonusa (dodataka na plaću) robuju logici rabata. To znači da im je jedini cilj u njihovim ispraznim životima da od svog dobavljača iz godine u godinu izvuku što veći rabat i tako sakupljaju poene kod svojih šefova, uopće ne razumijevajući model i kamo to vodi. Kada se na taj način postave prema proizvođačima, u jednom momentu proizvođači se više ne mogu odricati svojih proizvođačkih marži kako bi pristajali na sve veće rabate pa dižu veleprodajne cijene. Ako ne krenu tom logikom onda su gotovi - propadaju, kao što se događa sa proizvođačima jaja. Ako pak počnu dizati veleprodajne cijene kako bi opstali onda njihovi proizvodi postaju preskupi po kriterijima trgovaca koji se se automatski okrenu uvozu. U toj situaciji domaćem proizvođaču pada prodaja, a time i prihod.

Nešto su u boljoj poziciji proizvođači artikala koji imaju dnevno fluktuirajuću cijenu ili artikala koji nisu "top selleri". Takvi proizvođači mogu brendirati proizvod i/ili dobiti neku od oznaka - eco, oznaka izvornositi isl., i na taj način opravdati nešto višu cijenu. Međutim, u konkretnom slučaju to je nemoguće jer ne postoje jaja sa onakom geografskog porijekla. Čak i ako se okrenu dizanju cijena kako bi kompenzirali povećanje rabata neće biti u potpunosti ugušeni jer zbog činjenice da ne nude udarne artikle, trgovci prihvaćaju dizanje cijena. Ovo nas dovodi do logike formiranja maloprodajnih cijena ali o tome možda drugom prilikom.

Uglavnom spomenuti referenti nemaju jaja, ispričavam se na izrazu,a niti trgovačkog duha da pronađu cijenu koja njima omogućava zaradu, a proizvođačima opstanak. Ovako trgovci ruše cijene proizvođačima, a ruše i cijene jedni drugima, i nitko ne zarađuje na artiklima koji upadnu u ovaj začarani krug! To više nije trgovina.

Teoretski gledano kupac plaća cijenu koju odrede trgovci i trgovci određuju nivo cijena. Problem je ustanoviti koja je to ravnotežna cijena koja proizvođačim osigurava zaradu, a trgovcima zadovoljavajući obrtaj artikla bez potrebe da se ista više obara naniže. To je lako postići kada postoji kartel, ali na "slobodnom tržištu" ? Ispričavam se ako sam se malo zanija u teoretiziranju.

Jakša Najev, Marina

Komentari

Neki dan se ministar Cho

Neki dan se ministar Cho hvali kako su cijene mesa najjeftinije u posljednjih 10 g. Ali, nije spomenio tešku pozadinu tog 'uspjeha'.
Ja ne znam teoriju, ali poznam stanje u mojem i u susjednim selima. Tovljači svinja su desetkovani, a oni koji još egzisztiraju su na koljenima jer strašan cijenovni dril i dvogodišpnji ucjenjivački pritisak od strane kupaca (ma tko oni bili) je učinio svoje.
Ubrzo slijedi nestašica domaćeg mesa i skok cijena žive stoke. Dakako, krivica će biti na nama nesposobnim seljacima, a morate već jednom znati da poljoprivreda nije stroj koji se može danas ugasiti, a sutra jednostavno ponovno pokrenuti.

U Europi je slično stanje s mlijekom gdje su sustavno velike ribe jele male, a veliki kad zagusti imaju snage dići glavu i suprostaviti se. Domaća usporedba bi bila Agrokor i pšenica.

Bilo bi dobro kad bi stručni ljudi u poljoprivredi uradili prave analize i izvukli pouke. Ne možemo mo slijepo prekopirati odnose u polj. proizvodnji s europskim. Kod njih se to radilo desetljećima, planski, sa ogromnim subvencijama, kvote su tek zadnjeg desetljeća uspostavljene, nikad nije bilo pravog liberalnog tržišta hrane. A sad se vidi da čak i oni griješe.

Ako hoćemo da nam dijete postane prava i zrela osoba, prvo ga treba dobro odgojiti.

Nama poljoprivrednicima se često spočitavaju nominalno veliki poticaji. Ponekad sam znao naletiti na mišljenja da su poticaji zapravo kontraproduktivni. Sve mi se čini da je to istina, da je to samo gašenje požara i socijalna mjera, da bi nama korisnije bile neke druge sustavne mjere ili zaštite.

Tko je glasao

Pa ipak je Cho prije svega

Pa ipak je Cho prije svega političar koji, sukladno ustaljenoj praksi, ponajprije brine o svojoj političkoj sudbini. Sukladno tome naravno da neće ni spomenut cijeli kontekst zašto je meso pojeftinilo. Nažalost politička elita u Hrvatskoj, ponajprije HDZ-ova jer je bila najduže i u odlučujućim trenucima na vlasti, nije vodila računa o statusu seljaka i tome kako seljaci žive, nego su vodili računa kako će "svojim dečkima" omogućit i olakšat uvoz mesa ali i ostalih poljoprivrednih proizvoda. U posljednjih par godina neki od onih kojima je država pogodovala danas čine
za hrvatsku poljoprivredu puno više nego spomenuti ministar. Agrokor je tako stavio pod svoje okrilje niz većih proizvođača voća i povrća (P.Z. Matijević i još njih nekoliko)i omogućio im manje-više siguran plasman proizvoda. Ne kažem "seljacima" jer se radi o pravim poduzetnicima čiji proizvodni kapaciteti umnogome nadilaze proizvodnju prosječnog seljaka. Ovo ističem da bih ukazao da će, uslijed logike i zakonitosti otovorenog tržišta, većina malih proizvođača teško i nikako opstati ako se ne udruže u zadruge ili bilo kakve druge asocijacije, promijene tradicinalan odnos prema poljoprivredi i postanu menadžeri svog obiteljskog gospodarstva. Na taj način će moći primati poticaje, sniziti troškove poslovanja, osmisliti i oblikovati svoj nastup na tržištu i promati poticaje.

Poticaji ipak nisu nepotrebna mjera ali su u Hrvatskoj donekle socijalna kategorija, a donekle sredstvo za manipuliranje biračima u predizbornim godinama. Poticaji sami po sebi ništa ne riješavaju bez tehnološkog napredovanja u proizvodnji,snižavanja troškova, organiziranja u udruženja i zadruge, bez dodatne ponude proizvoda i usluga na seoskim dmaćinstvima(ruralni turizam), osmišljavanja marketinškog promoviranja proizvoda, subvencioniranja kamata za kredite podignute za gradnju štala i pogona za preradu proljoprivrednih proizvoda, poreznih olakšica, ukidanja odredbe da umirovljenik mora zamrznuti penziju ako želi primati poticaje, otežavanja uvoza mesa i poljoprivrednih proizvoda koje sami proizvodimo,....

Nije najvažnije da meso,pšenica ili paprika budu jeftini kada je na drugoj strani izgubljeno desetke tisuća radnih mjesta u poljoprivredi jer je mladim ljudima kao dohodovna djelatnost neprivlačna.

Tko je glasao

Iako ne poznajem dobro

Iako ne poznajem dobro stanje, iz globalnog uvida mi se čini obrnuto. I Todorić i takav Agrokor će se jednog dana uskoro slomiti a nitko to neće spašavati nego vjerojatno ciljano odabrati ponešto oko toga, jer se je ta industrija ne samo razvila na situaciji bivše SFRJ i odnosu RH-Srbija nego i ovisi o tome. Nije u pitanju samo osvajanje i zarađivanje, nego i funkcioniranje na način da svi plaćamo kamate i na plaćanjima ispod ikakve cijene i kašnjenju. I svaka banalnost će to slomiti. Ne može RH izdržati unedogled financirati Srbiju, pa ni putem Todorića ni bilo koga.

Zato bi manji trebali nekako izdržati i nekako to uzeti u obzir. Ako ništa obrnutom taktikom, da sve lošije posluju i slično, da ubrzaju ono što i onako mora biti. Kao što se je stoljećima moralo snalaziti.

Tko je glasao

Zanimljiv pristup ali

Zanimljiv pristup ali poprilično konfuzan. Zalažeš se za nekakvu harakiri-urotu? Hm.

Tko je glasao

Ministar Cho osim o

Ministar Cho osim o političkoj, možda i više brine o svojoj ekonomskoj sudbini.

On i stanoviti brat se bave poljoprivredom što je briga za vlastitu budućnost, ali se recimo može dogoditi da se uvede ili povisi poticaj za kakve sadnice, slučajno baš takve kakve je netom uvezao netko, zapiknuo ih u zemlju i imao sreće da je baš tad uveden ili povećan poticaj pa prođe kao vlastita proizvodnja.

Poticaji ipak nisu nepotrebna mjera ali su u Hrvatskoj donekle socijalna kategorija, a donekle sredstvo za manipuliranje biračima u predizbornim godinama.

U gornjem smislu jer se radi na veliko, poticaji nisu baš socijalna kategorija.

Oni su to za sitne proizvođače dok veliki mogu jako dobro (milijunski) proći.

B-52

Tko je glasao

1. Eto to je prednost

1. Eto to je prednost otvorenog dijaloga: uvijek nešto novo saznaš!
2. Nastojim prije svega u komentarima gledati kroz prizmu "malih", individualnih proizvođača jer su oni u cijeloj priči najugroženiji, a njih je, brojčano, najviše.

"Veliki (bogati) se ionako za sebe pobrinu", da parafraziram pjesmu Praljavog Kazališta.

Tko je glasao

Glavni problem je izvoz. Kod

Glavni problem je izvoz. Kod nas danas nema trgovackih kuća koje se bave izvozom što je produkt neznanja i sustava koji uopće ne postoji na višoj razini.Sve se svodi na to da nekom proizvođaču dođe na farmu "TRGOVAC SA KAMIONOM" ,uzme robu za keš i ucjenjuje proizvođača sa cijenom koja proizvodnju jaja ili mesa čini ne rentabilnom.
Veće trgovačke kuće bave se uvozom jer je to jednostavnije...poslati hladnjaču npr.u Italiju na veletržnicu
i dovesti u Hrvatsku.Nekada u Jugoslaviji farmeri su imali otkupna mjesta ili neku vrstu agencije koja se brinula za otkup u obliku Poljoprivredne Zadruge(PZ). PZ su surađivale sa većim agencijama Poljoprivrednim kombinatima(PIK) koje su imale kadar i logistiku za izvoz.
Taj sustav omogućavao je konstantniju proizvodnu cijenu i napredak(znpr.znalo se koliko će koje robe biti proizvedeno i koliko se koje traži).
U situaciji kada se pojavi višak robe nastao npr.uvozom kuće koje koje bave izvozom mogu višak robe izvesti i na taj način održati i kontrolirati proizvodnju.
Proizvodna cijena nije uvijek mjerilo(npr. ovogodišnja cijena pšenice).Tržište je najsloženije "ratno polje" i igrati se na tom području mogu samo tvrtke koje imaju ljude koji to znaju tj. prave trgovce.
Ovo danas nisu trgovci nego kamionđije koji prevezu robu npr.od Osijeka do Zadra

Tko je glasao

U osnovi se slažem sa

U osnovi se slažem sa većinom napisanog. Međutim, a) teško da će se osnovati bilo državna bilo privatna firma koja će se baviti isključivo izvozom; 2) poljoprivredne zadruge postoje i danas. I sam sam zaposlen u jednoj (P.Z. "Marina"). Mi poslujemo na način da legalno otkupljujemo svježe voće i povrće od proizvođača, jer nemamo vlastitu zemlju, a posebno sam ponosan na naše masline (konzervirane) i maslinovo ulje. Ove godine planiramo otkupiti 50-tak tona maslina za konzerviranje i sve maslinovo ulje od naših zadrugara. Spomenute poljoprivredne proizvode i izvozimo. Problem je da su naši proizvodi relativno skupi u odnosu na konkurenciju ali to opravdavamo kvalitetom.

Nažalost, mi smo jedan od usamljenih primjera jer je većina zadruga propala u vihoru privatizacije, kako su uglađeno nazvali pljačku hrvatskog nacionalnog bogatstva.

Slažem se da je u poljoprivredi, možda više nego u bilo kojoj drugoj grani gospodarstva, nužna prisutnost državnog regulatornog mehanizma u različitim pojavnim oblicima (bilanciranje, planiranje, poticanje, subvencioniranje,....) Bez toga je danas nemoguće biti konkurentan.

Tko je glasao

Dobro slažem se ja sa nekim

Dobro slažem se ja sa nekim stvarima.Sjećate li se vremena npr.PIK Vrbovca u vrijeme ministra Dominikovića?Tada se govorilo kako je cijena mesa i proizvodnja mesa kod nas skupa.Pa na osnovu toga, kako mi neznamo i nema šanse da proizvedemo konkurentno meso.Laž.Mjesec dana nakon što je Agrokor kupio PIK Vrbovec, na TV se vrtjela reklama kao iz snova tog istog PIK-a.To se dogodilo i posljednje sa Beljem.
Kako se to odigralo i sve to skupa mene u ovoj priči i ne zanima.Želim reći da bilo koja proizvodnja u jednom sustavu ima svoje tržište.A prostora još uvijek ima i da se preko relativno malih...koji danas već nisu toliko mali ..jako dobro zaraditi.
Moje je mišljenje da mi imamo jako jeftine prehrambene proizvode za kvalitetu koju dajemo.Kvalitet je naša dobitna kombinacija.
Ljudi kupuju npr.švicarski sat ili švicarsku čokoladu skuplje ,jer znaju da će dobiti kvalitet.Ako se usporedi npr.naša govedina sa ostalim npr.australskom(koja je jeftina) pa to je nebo i zemlja.
Ako mi netko kaže da je nemoguće prodati skoro pa najkvalitetniju govedinu (ili vodu) arapima za naftu...onda po meni on je sposoban samo za portira na ne za misnistra.
Takve okvire i putove treba otvoriti politika.To rade svi.Pogledajte bavarskog premijera i HNB.Što je to?
Glupe priče o slobodnom tržištu.Dokad?
Pričamo znači o prirodnim resursima koje posjeduje ova država.To je kao kad bi npr.Norvežani rekli da im se ne isplati bušit nafta.

Tko je glasao

Naša je govedina (junetina)

Naša je govedina (junetina) izvjesno bolja od one koja se uvozi i vrijedi ju platiti više.

Samo, ja nisam siguran da za tu cijenu uvijek kupujemo našu govedinu (junetinu).

Prošli sam tjedan razgovarao s jednim članom uprave PZ koja ima svoju klaonicu, preradu i mesnice. Oni ne uvoze ništa, sve naša roba.

Međutim, reče mi, veliki trgovački lanci govedinu uvoze, prerade nemaju pa je jasno da se ista prodaje. Uvijek kao domaća. Skupo.

B-52

Tko je glasao

Naša je govedina (junetina)

Naša je govedina (junetina) izvjesno bolja od one koja se uvozi i vrijedi ju platiti više.
Da je naša govedina kvalitetnija to znamo mi koji živimo vani tu činjenicu več desetlječima.
Zbog čega bi trebalo platiti više i to bez pitanja jel je ta cjena opravdana?
Svi hraniju jedno govedo s hranom koja ima svoju cjenu, to je tak kod nas i drugdje u svjetu.
To govedo treba krov nad glavom i to kod nas i svugdje u svjetu.
Zatim treba neko ko se bu o tom govedu brinul, kak kod nas tak i drgdje.
Treba klaonica i ljudi koji to govedo pripremiju za tržište, kak kod nas tak i drugdje.
Hrana za govedo ima na svjetskom tržištu jednu cjenu za sve kupce.
Cjena krova nad glavom tih goveda je manja nego drugdje jel su plače manje, isto ljudi koji se brineju o njima manje zarađivaju od drugih.
Sve skupa gledano kod nas se ulaže u jednu kilu govedine manje nego drugdje.

Tko je glasao

Ulazni troškovi i

Ulazni troškovi i efikasnost proizvodnje je manja na zapadu.
U ishrani oni koriste hormone, donedavno i mesno brašno (BSE), antibiotike i probiotike, razne industrijske nusproizvode, genetski prilagođene pasmine za što efikasniji tov...sve to značajno ubrzava i pojeftinjuje tov goveda, a sve nauštrb kvalitete i nutritivnih vrijednosti. Čak i humanjiji većine oblik naših štala poboljšava kvalitet proizvoda, ali opet poskupljuje proizvodnju...

Tko je glasao

Kaj bi ti mene htel

Kaj bi ti mene htel nasmijat, antibiotici su zabranjeni, isto tak i hormoni. Ak se to upotrebljava onda je meso puno vode i kad se zvadi iz tavice je duplo manje. Poznam osobno uzgajivača goveda u Njemačkoj i znam s čim hrani. Paradoks je isto da poznam jednog koji je uzgajal junce i to u Hrvatskoj. Kupil sam od njega stajski gnoj i kad je dopelal je cjela okolina smrdela na smjesu. Kakva su to genetski prilagođena goveda u EU? pa od njih smo kupovali grla da obnovimo stočni fond posle rata.

Tko je glasao

Što misliš zašto su u

Što misliš zašto su u Americi najdeblji ljudi na svijetu? Kao McDonalds je isti tu i tamo... jedino što se razlikuje je meso koje dolazi iz područja u kojemu se nalazi restoran. Meso tretirano hormonima pogoduje bujanje tkiva i u ljudi koje se pretvara u mast. Pa nigdje u svijetu ne postoji toliko debelih i tako debelih ljudi kao u Americi.

Tko je glasao

Skoro sam

Skoro sam zaboravil,

Amerikanci jedeju tak masno i slatko, da ja koji voli kolače, čokpladice, napolitanke i koje kakve druge poslastice imam gađenje spram njihovih poslastica.
Kčer mi je bila prošlu godinu u USA na studijskom putovanju i tatici donesla brdo slatkiša. Skoro sve sam hitil jel su im keksi pre slatki i pre masni. A da ne spominjem kak jedeju puno maslac od kikirikija.

Tko je glasao

U njihovom mljevenom mesu

U njihovom mljevenom mesu ima puno masnoče zbog toga jel je masnoča najbolji nosioc ukusa. I ljudi se masovno hraniju s tim proizvodima i to ti je to. Uzmi siru masnoču i on šmeka ko treska.

Tko je glasao

Namjerno sam uzeo McDonalds

Namjerno sam uzeo McDonalds jer je dobar za usporedbu. Ista je receptura, a meso dobavljaju s područja na kojemu se nalazi restoran. Pa nisu te njihove krave 3× deblje od hrvatskih pa da sad u tom mesu ima 3× više masti i da zbog toga tamo imamo ljude od 200 i više kg. Poanta je u hormonima.

Tko je glasao

čuj care Iz mojeg sela već

čuj care

Iz mojeg sela već godinama barem 50-tak ljudi svake godine ide sezonski u njemačku na rad u povrćarstvu i ne jednom sam čuo zanimljive priče o jednom tretmanu povrća po danu, a drugom po noći. Profit je iznad svih zakona.

Obišao sam pola njemačke i bio na desetinama farmi i definitivno sam razbijenih iluzija o njihovoj savršenosti. Dakak, izuzeci postoje.

Znaš li zašto se kod nas ne koriste hormoni - jedino jer ih nema, a nisu zabranjeni u cijeloj europi, a pogotovo u SAD i J. Americi odakle uvozimo glavninu mesa:
link
link

S antibioticima slična priča. Čak su i kod nas dopušteni probiotici.
link
link

Dosadašnja praksa poboljšanja rasnih osobina jedne vrste su uglavnom bila raznim ukrštanjima (crossbreeding)i selekcijama, a genetska praksa ulazi na široka vrata.
link
link

Za obnovu stočnog fonda smo uvozili uglavnom mliječne pasmine goveda koje zasad nisu genetski "tretirane".

Hrvatska govedina je nekad bila europski brand, a i sad jednom godišnje u susjedstvu imam talijane koji se ne mogu načuditi kvaliteti našeg simentalaca.
...

Tko je glasao

Ak se to upotrebljava onda

Ak se to upotrebljava onda je meso puno vode i kad se zvadi iz tavice je duplo manje.

Ne znam koliko kupuješ ovdje, ali najčešće se meso ponaša upravo tako. Pakirano, ono u velikim trgovačkim lancima, ima upijajući jastučić ispod, pa i to nije uvijek dovoljno. Zna se zašto.
Ili se uvozi smrznuto (i)ili je posrijedi upravo to o čemu govori paor.

B-52

Tko je glasao

Je, sjećam se PIK Vrbovca.

Je, sjećam se PIK Vrbovca. Nema smisla da spekuliram o eventualnom "dealu" Dominikovića i Todorića ali mislim da važno uočiti da ako nema dobrog upravljanja tvrtkom, a njega nema bez dobrog menadžmenta, ni svi Bogom dani prirodni resursi ni komparativne prednosti ništa ne vrijede. Todorić je povuka dobar potez: kupio je firmu koja je bila "brend", znači nema velikih ulaganja u marketing, a posjeduje infrastukturu (prodajnu mrežu)da osigura da ono što se proizvede neće ležati na skladištu i posjeduje još jednu važnu stvar: shvaćanje da današnja trgovina ne može funkcionirati bez marketinga. Belje je ista priča. Međutim, ovo podvlačim jer treba biti svijestan da nije dovoljno samo proizvesti kvalitetan proizvod, treba ga znati i prodati pri čemu naglašavam umijeće prezentiranja i oglašavanja proizvoda kako prema veletrgovcima tako i prema krajnjim potrošačima. To je još jedan dio priče koji se kod nas zanemaruje. Spomenuo si Švicarsku. Na što te asociran riječ "Švicarska". Naravno: na sir, čokoladu, sigurne banke, satove, švicarske noževe,točnost,... Međutim, na što te asocira riječ "Hrvatska". Neću o drugim aspektima, ali od poljoprivrednih proizvoda ne znam koji bi neki Švicarac (talijen, Njemac,...) povezao sa Hrvatskom. Sorry, poljaci i česi bi naveli rakiju.

Nemamo u poljoprivredi brendova kao što što je summamed u farmaceutskoj industriji! To trebamo.

Također, jedan proivod ne vrijedi onoliko koliko to mi mislimo (bilo koji proizvođač) već je to najviša cijena koju je za taj proizvod moguće postići na tržištu. Ne spominjem riječ "slobodnom" jer je to zaista danas utopija.

Tko je glasao

Upravo je to ono što sam

Upravo je to ono što sam govorio i prije a riječ je o sustavu.Država kod nas funkcionira na način da će dati poticaj za određenu vrstu polj.proizvoda u okviru svojih mogučnosti..i to je po meni OK stvar.Država ne radi distribuciju..a to ni ne treba.
Problem je što taj krug nije zatvoren..tj. fali nam kvalitetna distribucija prema vani. Zašto prema vani?Zato jer imamo kapacitete prema vani.Ti kapaciteti nisu toliko veliki da se mogu mjeriti npr.sa Amerikom ili Rusijom ali po kvaliteti smo prije njih a možemo biti još i bolji.
Taj postor distribucije trebaju raditi ozbiljne privatne tvrtke koje za tu utakmicu imaju adekvatne igrače.Politika im samo treba stvoriti okvire i puteve.
Na kraju se to zove brand.Ista stvar je i sa ribarstvom.
Temeljni kapital možemo stvoriti samo ako iskorištavamo priodne resurse.Ova količina novca koja kruži po našoj državi samo se presipa iz šupljeg u prazno.Potvrda toda je naš BDP.
Jedini priljev novog kapitala može dolaziti samo putem izvoza.Dobro mi imamo turizam ali što vrijedi kada turisti plačaju strane proizvode koje mi opet plačamo državi iz koje uvozimo.
To je dobra prilika za biznis i ne trebamo puno ulagati.Ne krečemo iz početka ..samo treba malo posložiti kockice temeljene na dugoročnom.To treba odraditi politika.
Stvoriti okvire i putove.Na kraju uvijek lova dolazi u proračun..a kad dolazi lova i političar konačno ima argumente za svoj uspjeh.

Tko je glasao

Dodatak glede političara

Dodatak glede političara jer sam i sam sitna ribica u tom akfvariju i stoga ne mogu izostavit komentar. Njima (nama?) se mogu pridodati kojekavi epiteti ali činjenica je da već stoljećima ta društvena skupina upravlja društvima i državama. Tu je bilo i ne tako svijetlih primjera ali i primjera u kojima su političari donijeli prosperitet svom narodu odnoseći se prema njemu i resursima kojima upravljaju s odgovornošću (Švedska,Engleska, Irska, Danska,...). Pri tome ne ulazim u pojedinačne primjere i devijacije u tom procesu jer ipak nije sve išlo glatko i idilično ali je u načelu donijelo ekonomski prosperitet i napredak naciji u cijelini.

Upravo je bitno da i u Hrvatskoj političari, ali i svi oni kojima je dano da upravljaju sa javnim (državnim) dobrima i odlučuju o bilo kojem segmentu državnog i nacionalnog vlasništva, prava ili obveze, to čine krajnje odgovorno i savjesno, vodeći računa da svaki dobar ili loš potez se direktno odražava na sadašnjost i budućnost nacije i države.
Netko može kazati: Pa kakva nacija i nacionalne države u 21. stoljeću? Paradkos je da, iako se u Europi, na koju se tako često svi rado pozivaju, iza krinke europejstva krije snažna borba svake od članica da u tom amalgamu država i naroda prigrabi što slasniji i veći kolač za sebe! To je ispravno ponašanje političara koje im daje pozitivne atribute.

Tko je glasao

Opasnost takvog koncepta je

Opasnost takvog koncepta je da nečega izvezeš za 100 a uvezeš za 150 miljuna eura. Želim ti kazati da to nije tako jednostavno i ne ovisi sve o postojanju voluntaristički nastrojenih poduzetnika .Oni su puno pragmatičniji. Ako im je jeftinije uvesti, to će i uraditi i nema te sile koja će ih natjerati da se ponašaju drugačije. Težište je na proizvođačima poljoprivrednih proizvoda (ratarskih i stočarskih) i njima prije okvira i puteva politika treba stvoriti uvjete da : a) proizvodi koje proizvode za domaće tržište mogu na tom tržištu i realizirati (prodati), b) da se olakša i potiče izvoz svega što proizvođači (poduzetnici)mogu izvesti, a da se pri tome ne šteti ineteresima države i njezinih građana (npr. kao kada je svega par mjeseci nakon što je Sanaderova ekipa prodala Plivu tjednima bila nestašica određenih ljekova na tržištu jer su navodno izvezeni i/ili izbačeni iz proizvodnje).

Tko je glasao

Molim lijepo pa ti naši

Molim lijepo pa ti naši političari svake godine posluju sa minusom.Npr.Ako si ti u PZ i ako npr. 15 godina posluješ sa minusom..misliš li da si sposoban?
Zašto bi izvoz bio kompliciran?Nije mi jasno.
Poanta i je u tome da izvezeš za 150 milijuna a uvezeš 100.
Poljoprivrednik je samo radnik proizvođač i on nema ni vremena ni znanja da plasira svoje proizvode.Za takve stvari postoje trgovci.To je činjenica, a druga je stvar što npr.naša država tebe kao prodavača maslinovog ulja ne prati logistički kao što npr.kineskom trgovcu u RH njegova država plača najam prostora pa sad imamo kineski dućan u svakom selu.
U tome je stvar..ne treba puno izmišljati ..samo vidjeti što drugi rade.

Tko je glasao

Oprosti, krivo si pročita.

Oprosti, krivo si pročita. Ne smiješ dozvolit da se IZVEZE 100 a UVEZE 150 milijuna - to nije racionalno!

Tko je glasao

Kad jednog dana strana

Kad jednog dana strana kompanija bude radila velike novce na našim prirodnim resursima onda će svi biti pametni.I bijesni što su samo radna snaga na svojoj djedovini.

Tko je glasao

Imam dojam da ih

Imam dojam da ih potcjenjuješ, kao i u drugim područjima. Uredni znalci su kreirli i sudjelovali usvim operacijama takvih naizgled glupih uspjeha a zapravo sustavno i znalački dugo vođenih projekata ovladavanja. Kao Todorići i Kuštraci, već kao mladi čelnici šezdetih, su kao to na glup i slučajan način ovladali zajedno sa partnerima iz Srbije. Ili je slučajno najveći kritičar na TV Ivo Lončar slučajno zaboravio zemljaka i rođaka Todorića dok je udarao po svemu. Itd., slučajno i neznalački svi nešto imaju sa birokratskom privatiziranom firmom IGH na čelu koje je najsmušeniji tip, sa Hypo itd. Pa ne baš. Više je obrnuto, koji znalac nije malo sudjelovao oko toga.

Tko je glasao

Ne kažem da su to napravile

Ne kažem da su to napravile budale već ništarije.

Tko je glasao

Ne kažem da su to napravile

Ne kažem da su to napravile budale već ništarije.

Tko je glasao

Deveta ili (9.IJ) svejedno,

Deveta ili (9.IJ) svejedno, problem je u cijeloj hrvatskoj pa tako i u devetoj IJ taj što mnogi "nemaju jaja", a ipak na taržištu postavljaju uvjete dižući cijenu u nebo, a zašto?
Upravo zato jer su one koji "imaju jaja" skembali ulizice i konvetiti skupa sa onima koji ih nisu imali (jaja), ali su imali nešto drugo, što najčešće pošten svijet nema.
Ako se ipak nađe dovoljan broj onih koji "imaju jaja", ne samo u 9-oj, već i šire, onda bi se moglo pričati o uređenju "tržišta" u kojem rabat (škude) nebio bilo jedino mjerilo vrijednosti i jedina vodilja ka nečem boljem...... sutra ili kako se to već kaže.....

Tko je glasao

Slažem se sa tvojim stavom.

Slažem se sa tvojim stavom.

Tko je glasao

Slažem se sa tvojim stavom.

Slažem se sa tvojim stavom.

Tko je glasao

Znam da nije lagano, ali

Znam da nije lagano, ali mislim da proizvodnju jaj i peradi podiči tam gdje se hrana za njih mora dovozit je ne rentabilno. To bi trebalo prepustit Slavoniji.

Tko je glasao

Trošak prijevoza je

Trošak prijevoza je zanemariv u ukupnoj cijeni.

Tko je glasao

Ne radi se samo u prijevozu,

Ne radi se samo u prijevozu, tu ima par ljudi koji isto zaradiju jedan dobar dio kolača.

Tko je glasao

Nažalost najviše zarađuju

Nažalost najviše zarađuju trgovci.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Nas i Rusa dvjesta miliona... od Zoran Oštrić komentara 0
  2. ECOCONCEPT – nova tehnologija za obradu komunalnog otpada (energizing your waste) od DEMOS komentara 2
  3. Kako se lažima kreira mržnja od Zoran Oštrić komentara 14
  4. sluga neka prepozna svoj život od aluzija komentara 1
  5. 13 apostola antidemokratske balvan-revolucije u RH od ppetra komentara 31
  6. Sezona kiselih krastavaca …I od Feniks komentara 0
  7. Sezona kiselih krastavaca … od Feniks komentara 7
  8. Auto cesta-- Milanović VELEIZDAJNIK ko Sanader od JPeratovic komentara 53
  9. Rezultati istrage o avionskoj nesreći u Ukrajini se skrivaju ! od Busola komentara 1
  10. DESET NAOPAKIH LOGIKA o Izraelu i Gazi koje se uporno ponavljaju od Ljubo Ruben Weiss komentara 21
  11. Genocid nad Palestincima i šutnja Svijeta od Falkuša komentara 13
  12. Turisti kao ovce za šišanje od drvosjek komentara 21
  13. VIP, Lalovac, Linić i trajekti od gledamokosebe komentara 11
  14. Imate li 15 km kabela? od robot komentara 19
  15. Kaj jedna riječ znači ? od boltek komentara 23
  16. Vrijeme je za krizni stožer! od Feniks komentara 8
  17. Nova mjerna jedinica shvaćanja u Hrvata - jedan Penava od StarPil komentara 2
  18. Domobranski bezobrazluk post-mortem Beara od sjenka komentara 109
  19. Skandalozna političko-protudemokratska odluka Ustavnoga suda od ppetra komentara 168
  20. UZROCI ANTISEMITIZMA (antižidovstva, antijudaizma) od Ljubo Ruben Weiss komentara 207
  21. Od Judeje do Palestine od Kvarner komentara 29
  22. papirNovčanice kada ne vrijede? od aluzija komentara 1
  23. radnici danas izgubili pravo na prigovaranje od aluzija komentara 0
  24. Iman al Obeidi - simbol uništenja Libije ... ! od Busola komentara 9
  25. Zašto je propala demokracija (socijalizam) od gale komentara 35

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • gledamokosebe
  • Ljubo Ruben Weiss
  • lunoprof
  • ppetra
  • sjenka
  • Zoran Oštrić

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 6
  • Gostiju: 28

Novi korisnici

  • Jura
  • DamirFerd
  • Buddha
  • norrismichal
  • general war