Tagovi

Tko će formirati iduću vladu?

Posljednjih mjeseci, scena političkih stranaka u Hrvatskoj jasnije se strukturirala. Osnovane su nove koalicije, za koje se može očekivati da će opstati do slijedećih izbora za Sabor, krajem iduće godine. Pojavile su se i nove stranke, koje privlače značajnu pozornost birača.

U ovom trenutku, postoji šest političkih snaga, koje bi po anketama javnoga mnjenja sigurno bile zastupljene u Saboru, da se izbori održe sada. Četiri od tih šest snaga su koalicije, od toga tri s velikim brojem stranaka. Tome treba dodati i zasad upitnu samostalnu listu Milana Bandića ili njegove nove stranke.

Vladajuća, tzv. Kukuriku koalicija, okuplja četiri stranke. HDZ-ova koalicija okupila je šest stranaka. Osam desnih stranaka okupljeno je u koaliciji "Savez za Hrvatsku". Stranka "Nacionalni forum" je odmah nakon osnivanja sklopila koalicijski dogovor s HSLS-om. Samostalni nastupi najavljuju Hrvatski laburisti i novoosnovani ORaH.

Prema anketama "Crobarometar", koje se objavljuju krajem mjeseca (posljednja: 25. ožujka, prethodna: 25. veljače), znatan postotak glasova dobiva i potencijalna lista Milana Bandića. On zasad ne objavljuje svoje jasne namjere. Rezultati ankete "CRO Demoskop", objavljeni 6. ožujka, uglavnom su sukladni navedenima, osim što u opcijama nije navedena Bandićeva lista.

Svi ostali dobivaju tek simbolički postotak glasova. Jedino lista Ivana Grubišića mogla bi možda osvojiti mandat. Teško je zamisliti da bi se u slijedećih godinu i pol mogla pojaviti neka nova snaga s realnim izgledima za ulazak u Sabor.

Kakve bi se promjene dogodile u sastavu Sabora, da su izbori danas? Usporedbe sadašnjih anketa možemo vršiti s rezultatima izbora 2011. u 10 izbornih jedinica u zemlji. U svakoj izbornoj jedinici dijelilo se 14 mandata, ukupno 140.

Sumirajući rezultate u svih deset izbornih jedinica, Kukuriku je 2011. dobila 41,1% glasova te osvojila 80 mandata (57,1% svih mandata). HDZ je osvojio 23,5% glasova i 44 mandata (31,4%). Dvije vodeće snage zajedno su osvojile 64,6% glasova i 88,5% svih mandata.

Ovako velika razlika u postotku glasova i mandata omogućena je s dva čimbenika.

1.) Velik broj lista na izborima (preko 20), od kojih mnoge ne prelaze prag i ne osvajaju mandat, pa se ti glasovi rasipaju. (Nasuprot popularnom mitu, tako "propali" glasovi se ne pribrajaju strankama koje su prešle prag, nego se jednostavno ne računaju. Ali učinak je, ako se 20% glasova ne računa, u podjeli mandata, stranka koja je osvojila 40% glasova dobit će barem 50% mandata - postotak u odnosu na 80 a ne na 100.)

2) Velik broj izbornih jedinica s relativno malim brojem mandata u svakoj, bez korektivne liste na nacionalnom nivou (koja je uobičajena u zrelim parlamentarnim demokracijama koje imaju sličan izborni sustav) pojačava distorzije, koje se javljaju jer D'Hondtov sustav podjele blago favorizira najjače stranke. Zato će stranke odnosno koalicije, koje dobre u svim izbornim jedinicama, biti znatno nadzastupljene. Također nadzastupljene mogu biti one, koje nastupaju samo u jednoj ili dvije izborne jedinice (IDS kad je nastupao samostalno, sada HDSSB)

Druge zemlje, koje imaju proporcionalni sustav uz više izbornih jedinica, u pravilu imaju korekciju na nacionalnom nivou, da se postigne maksimalno moguća proporcionalnost. Npr. u Švedskoj je jednom koalicija, koja je osvojila 49,2% mandata time dobila tek 49,8% mandata, pa nije mogla sama sastaviti vladajuću većinu.

Laburisti su 2011. osvojili 5,2% svih glasova i 6 mandata (4,3%), HDSSB 3,0% i 6 mandata, HSS 3,0% i jedan mandat (0,7%), Lista Ivana Grubišića 2,8% i dva mandata, HSP-AS 2,8% i jedan mandat. Bez mandata su ostali HSLS sa 3,1%, HSP sa 3,0%, koalicija Bloka umirovljenici zajedno i još dvije male stranke s 2,8% i drugi.

Sadašnje okupljanje većeg broja stranaka u koalicije i rast laburista i ORaH-a mogli bi dovesti do toga da rasap glasova bude manji. To bi automatski smanjilo razlike između postotka osvojenih glasova i postotka osvojenih mandata.

Ne mora međutim biti tako, kad se radi o snagama koje se vrte oko 5 do 10% glasova, uz neminovne varijacije po izbornim jedinicama. Male varijacije broja glasova mogu značiti velike varijacije u broju mandata. Sa 5,0% glasova u jednoj izbornoj jedinici može se osvojiti mandat, ali i ne mora (kad se dijeli 14 mandata, tek 1/15 glasova tj. 6,67% sa apsolutnom sigurnošću garantira mandat; inače to ovisi o raspodjeli drugih glasova). Ako se postotak dobivenih glasova znatno poveća, na 8 ili 9%, to će vrlo vjerojatno još uvijek značiti samo jedan mandat. Određena prednost jačih uvijek ostaje.

Kad uspoređujemo rezultate prethodnih izbora i rezultate anketa, računajući postotke u anketi, moramo odbiti one koji se u ankete nisu izjasnili, te računati postotke u odnosu na one koji su se izjasnili. Dolje su navedeni tako izračunati postoci. U zagradi je odnos prema postotku glasova, koje su stranke i koalicije (Kukuriku), ili stranke koje su danas u koaliciji ukupno (HDZ+HSP-AS+HSS+BUZ, te HDSSB+HSP+HRAST+OS), osvojile na izborima 2011..

Kukuriku 29,4 (-11,7)
HDZ+ 27,1 (-5.0)
Laburisti 11,5 (+6,3)
ORaH 9,6
SzH 8,3 (približno jednako)
HSLS/NF 6,1
Bandić 5,1

Dakle, u odnosu na 2011., Kukuriku koalicija danas bilježi vrlo veliki minus, ali i koalicija okupljenja oko HDZ-a dobiva manji postotak, nego što su četiri od šest stranaka sadašnje koalicije ukupno osvojile 2011.. Savez za Hrvatsku danas osvaja otprilike isti postotak, kao što su 2011. osvojile četiri od osam stranaka današnje koalicije.

Veliki rast (više nego dvostruki postotak) bilježe Laburisti i Bandićeva lista, koalicija HSLS-a i Nacionalnog foruma u odnosu na sam HSLS, te ORaH kao nova stranka. Taj rast one bilježe na račun dvije vodeće koalicije, te smanjivanjem rasipanja glasova na puno malih stranaka.

Na osnovu ovih postotaka, koji su dati za cijelu Hrvatsku a ne za pojedine izborne jedinice, ne može se precizno prognozirati koliki bi bio broj osvojenih mandata. Zakon o izbornim jedinicama možda će se mijenjati, tako da se njihov broj smanji, što bi smanjilo razlike između postotka osvojenih glasova i postotka osvojenih mandata.

Za vrlo grubu orijentaciju, pogledajmo koliko bi mandata, od njih 140, uz gore navedene postotke, osvojilo sedam političkih snaga koje imaju više od 5% na nacionalnom nivou, kad bi cijela zemlja bila jedna izborna jedinica. U zagradi je odnos prema broju osvojenih mandata 2011.

Kukuriku 43 (-37)
HDZ+ 40 (-6)
Laburisti 16 (+10)
ORaH 14 (+14)
SzH 12 (+6)
HSLS-NF 8 (+8)
Bandić 7

Kukuriku koalicija dakle bilježi ogroman pad, proporcionalno veći nego pad u postotku osvojenih glasova. To je rezultat smanjenja spomenutog preferiranja najjačin snaga, koje unosi velik broj izbornih jedinica bez korekcije, te velikog broja glasova koje osvajaju liste koje nisu prešle prag.

Međutim, u odnosu na ove brojeve, ako bi ostalo 10 izbornih jedinica ili čak njihov broj smanjio na pet, a bez korektivne liste na nacionalnom nivou, vrlo vjerojatno bi dvije najjače snage imale nekoliko mandata više, a drugi manje.

Sedam snaga, koje bi mogle ući u Sabor (eventualno bi tu mogla uspjeti i lista Ivana Grubišića) čine čak 23 političke stranke. Hrvatski sabor je već danas možda "najšareniji" (s najvećim brojem stranaka) u Europi, a svi su izgledi da će se broj znatno povećati.

U drugim zemljama, zajedničke liste više stranaka su obično ili eksplicitno zabranjene (kao u Njemačkoj) ili su vrlo rijetke. Hrvatski slučaj pokazuje da to uvodi konfuziju i opći pad povjerenja birača u stranke, pogotovo jer se takve koalicije kasnije često raskinu.

Taj nesporazum je trenutno vidljiv oko zajedničke liste HDZ-a i HSP-AS na izborima za Europski parlament. Europska pučka stranka ne želi da na njihovoj listi bude osoba, koja nakon izbora neće biti u njihovom klubu zastupnika. U Europi gotovo nikad nema zajedničkih lista, nego svaka stranka ide sa svojom listom, a prije izbora se neke stranke dogovaraju da će zajednički formirati vladu, ako osvoje većinu. Stranke sličnoga profila potaknute su na ujedinjenje u istu stranku.

Pretpostavivši da HDZ+ osvaja sva tri mandata građana koji nemaju prebivalište u zemlji (pogrešno nazvani "dijaspora"), dvije vodeće koalicije su međusobno izjednačene. Predstavnici nacionalnih manjina će se vjerojatno kao i dosad prikloniti onima koji imaju prednost, pa ih možemo zanemariti.

Jedna od vodećih koalicija ne bi mogla prikupiti većinu koalirajući samo s jednom od pretostalih pet snaga; morale bi biti barem dvije. Ljevica je u prednosti, zahvaljujući dobrom uspjehu Laburista i ORaH-a, ali razlika je mala i lako se može i obrnuti (ili, naravno, povećati). Pregovori bi svakako bili teški i vladi bi stalno prijetila nestabilnost. Vladu bi moglo formirati najmanje šest stranaka, a možda i 15-ak (HDZ-ova koalicija šest stranaka, Savez za Hrvatsku osam).

Ne zvuči dobro.

Komentari

postoji li razlika između dosadašnjih vlada?

između dosadašnjih vlada koje su bile sastavljene od jedne, dvije , tri, četiri ili više stranaka uopće nema neke bitne razlike. nema razlike između onih stranaka koje se deklariraju desno i onih koje se deklariraju lijevo. razlika u slikama u poleđini i upotrtebljavaju ili neupotrebljavanju zabranjenog znakovlja (ustaško) je samo naoko razlika. sve te stranke se temelje na vođi i nemaju neku jasnu viziju o bilo kakvoj budućnosti zemlje. kako bi se zaposlili podobni,, prijatelji, kumovi, obitelj osnivaju se razne agencije i nova mjesta u javnim službama. one koji sum plaćali predizbornu kampanju i jedni i drugi nagrađuju s višemilijunskim poticajima, gledanjem kroz prste za neplaćene račune na vrijeme i ne plaćanje poreza. afere koje izlaze na vidjele pokazuju kako nema neke velike razlike što se tiče korupcije i kriminala među vodećim strankama. većina stranaka ima jakog vođu koji ne voli suprostavljanje, jer oni koji mu se usude suprostaviti ubrzo ostaju bez fotelje. ne bih se čudila da za koju godinu vidimo koaliciju između HDZ-a i SDP-a. isto tako se ne bih čudila da se Zoki i Karamrko nisu privremeno udružili u pronalaženju nečega što bi moglo komprimitirati Mirelu. Zoki je već na njoj slomio zub. Obzirom da ju je neko vrijeme imao pokraj sebe zna da se radi o osobi koja ne samo da ima viziju već tu viziju pokušava realizirati. kad malo bolje razgledamo po hrvatskom političkom nebu Mirelin ORaH ne pati od vođe. ekipa koja se je okupila oko nje je ekipa koja je bila u vodećim tijelima a udruga, zelenih stranaka, koja ima vizije od kojih su neke i realizirane.
danas je u dnevniku 3 gostovao novinar Hrvatskog radija koji je lijepo rekao kako se SDP mora promijeniti a ne razmišljato o promijeni. njegovu izjavu bih proširila na dobar dio hrvatskih stranaka na političkom nebu- trebaju se promijeniti.

w. ;)

Tko je glasao

SDP se mora promijeniti a ne razmišljato o promijeni

Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada! Naravno da se u rotaciji političkog kupleraja ne vodi brigu o interesima naroda i države, već pripadnika koalicije i njihovih uskogrudnih interesa. Sjetimo se božićne poslanice nadbiskupa Bozanića u kojoj je kardinal upozoravao da "Hrvatsku rastače korupcija javnog i političkog života opake solidarnost nezakonitih interesa, koju karakterizira drska bezočnost onih na vlasti". Time je sve rečeno, a promjene na bolje se nisu nikada dogodile!

"Najviše zakona ima u najpokvarenijoj državi." ~ Tacit

Tko je glasao

O izborima za Europski parlament

Izbori za EP su važni za međusobni prestiž stranaka i dalju mogućnosti većeg sudjelovanja u javnosti, ako osvoje mandat. Kako će na njih sigurno opet izaći puno manje glasača nego što normalno izlazi na parlamentarne, iz rezultata se neće moći zaključivati da bi i na parlamentarnim izborima isto bilo; to je samo gruba orijentacija.

Zato je HDZ-u važno sudjelovanje popularne Tomašić na njihovoj listi, iako je takva praksa u Europi neobična i Europski pučani su zlovoljni, što je na njihovoj listi (izbori su jedinstveni u Europi) žena, koja će nakon izbora otići u drugi tabor (što ometa njihovu bitku sa socijalistima za prvo mjesto u EP, koje daje pravo predlaganja kandidata za predsjednika EK).

Laburistima je vrlo važno da ponove osvajanje mandata, iako ovog puta neće biti dovoljan onaj postotak glasova, koji su osvojili prošle godine. ORaH, SzH i HSLS/NF nadaju se osvojiti mandat, koji bi im jako povećao značaj. Svi se oni vrte oko kritičnih postotaka, 6-8%, tako da bi te četiri snage možda mogle oduzeti četiri od 11 mandata dvama liderima, a možda nijedan.

Tko je glasao

Logični slijed potvrđen

Logični slijed potvrđen primjerom u Njemačkoj bi bio ujedinjenje lupeža iz raspadnute KPJ KPH! SDP i HDZ! Naravno sa zajedničkim satelitima!

"Najviše zakona ima u najpokvarenijoj državi." ~ Tacit

Tko je glasao

Da nam je barem nestabilna vlada...

Pregovori bi svakako bili teški i vladi bi stalno prijetila nestabilnost. Vladu bi moglo formirati najmanje šest stranaka, a možda i 15-ak (HDZ-ova koalicija šest stranaka, Savez za Hrvatsku osam).
Ne zvuči dobro.

Zašto to ne zvuči dobro? Serija nestabilnih vlada i rascjepkanih strančica i međusobno posvađanih stranačkih veličina, bila bi nešto najbolje što se Hrvatskoj može dogoditi.

Uvjeti u kojima se vladajući oko ničega ne mogu dogovoriti dovela bi do nešto stabilnije zakonske regulative, pa makar ista bila loša kao što je sad. I loši su zakoni bolji od zakona koji se neprestano mijenjaju.

S vremenom se, naime, stanovništvo nauči zaobilaziti kojekakva zakonske prepreke a u uvjetima kad se zakoni navrat-nanos brzo mijenjaju kao danas, to je teže pa se cijelo društvo zakoči kao što možemo vidjeti oko nas.

Tko je glasao

indirektna demokracija

Kad već imamo indirektnu demokraciju, i to onu najgore vrste (glasačku mašinu stranaka) činjenica da stranka / koalicija s najvećim brojem mandata ima max. 30% Sabora je svakako najbolja stvar koja nam se može dogoditi. Kad već političari ne odgovaraju narodu, bar se moraju konstantno dogovarati međusobno. Iz ispunjavanja takve količine zahtjeva se ne može dobiti lošije nego što je sada!

Bar neće prolaziti obustava komunikacije koja je sada na tapeti (Linićevi vs ostali), ministri iz drugih stranaka ne bi trpjeli takav odnos. A i mediji će moći biti više upućeni u realnu istinitu sliku situacije.

Ovo danas je najgora noćna mora! Sumrak demokracije.

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Tko je glasao

odlučno možda?

lista Ivana Grubišića mogla bi možda osvojiti mandat

luka

Tko je glasao

ko god formira iducu vladu

ko god formira iducu vladu vama tu nece pasat.............. najebali ste :)))))))))))))))))

Tko je glasao

Pregršt nelogičnosti,

Pregršt nelogičnosti, netočnosti i skakanja samom sebi u usta, ali ključno je napraviti dnevnik o izborima i napisati ovo

"Sa 5,0% glasova u jednoj izbornoj jedinici može se osvojiti mandat, ali i ne mora"

da bi se neupitno i dokazano dnevnik stavio pod autorstvo Zorana Oštrića.

Tko je glasao

@kradem:

Prvu rečenicu na stranu jer ne sadrži ništa konkretno. Zanima me ovo:

"Sa 5,0% glasova u jednoj izbornoj jedinici može se osvojiti mandat, ali i ne mora" - da bi se neupitno i dokazano dnevnik stavio pod autorstvo Zorana Oštrića.
Ne shvaćam tu konzekvencu. Nisam ja jedini kadar uočiti tu jednostavnu činjenicu. To se na izborima 2011. dogodilo dvaput: lista je imala barem 5,0% i po izbornom zakonu ulazi u raspodjelu mandata, ali po D'Hondovom sustavu nije osvojila nijedan mandat.

Možeš pojasniti?

Tko je glasao

Polupuna čaša...

Meni je neizmjerno drago da padaju napokon obje pljesnjive hrđave kvazilijevodesne opcije i da se nazire kraj stranačke bipolarnosti u Hrvatskoj.

Naravno, loše je što se pojavila prava smrdljiva desnica, dok ne postoji lijeva protuteža, premda se laburisti, posebno preko EU Vuljanića, lagano pomiču ulijevo. Orah i laburisti djeluju mi kao jedine koliko toliko suvisle opcije o kojima bih mogla razmišljati, premda su (ništa nije idealno) obje nastale zbog potreba preživljavanja njihovih vođa. Lesar je to malko uspio razmazati, valjda će i Holy.

Mislim da nije sve tako crno :)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

kad gledamo izbore za eu

kad gledamo izbore za eu parlament mene interisira i europska ljevica, ona skupina čiji dio su i laburisti, pa možda i iz kontakta s drugim lijevim strankama dođu neke bolje inicijative i ideje i kod nas.

inače su laburisti u odnosu na ono što se od njih očekivalo donekle i razočaranje, ali ipak idu s tom radničko ljevičarskom pričom mora postati lijeva protuteža vlasti da priču o napaćenom i pokradenom narodu ne preuzmu desničari i ojačaju.

a i puno onoga što su u početku laburistima spominjali kao populizam postala je normalna stvar, priča s bankama, plaćama zastupnika, prenamjeni zakona o radu u zakon o razbojništvu...

što se tiče holy, iako se meni sviđa i socijalno i zeleno, i sve to na priče o ukidanju županija dobivam alergijske reakcije pa onda ne bi išlo, a slabo su mi na stomak pali i nemrsni ponedjeljak i boj protiv najlon kesica.

Tko je glasao

inače su laburisti u odnosu

inače su laburisti u odnosu na ono što se od njih očekivalo donekle i razočaranje, ali ipak idu s tom radničko ljevičarskom pričom mora postati lijeva protuteža vlasti da priču o napaćenom i pokradenom narodu ne preuzmu desničari i ojačaju.

po cemu je SDP lijeva opcija? Po svim bitnim gospodarskim stavovima oni guraju neoliberalni kapitalizam. ubijaju malo poduzetništvo. ne računam na teme ustaše partizani i slične.

Tko je glasao

Ma da!

Prije bi se Hrvat odrekao besplatnog školstva nego masne mrsetine ponedjeljkom.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

u to ne sumnjam. dosta mi je

u to ne sumnjam. dosta mi je što crkva brani jesti mesom petkom, zadnje što mi treba jest da ateisti, liberali ili zeleni brane jesti ponedjeljkom.

ne znam u čemu je štos s ideologijama i njihovom obsjednutosti time što će se jesti i kako bi obiteljski odnosi trebali biti uređeni.

inače da ne bi bilo zabune, jedem baš puno povrća i ribe tako da su nemrsni dani često i ponedjeljak i utorak i subota i petak. nije problem u danima. hrana bi trebala bit uravnotežena s puno povrća i ribe i ne previše mesine ali to ne mislim propisivati ljudima.

Tko je glasao

pa neka i dva ili tri dana

pa neka i dva ili tri dana budu nemrsna ali da to mora biti ponedjeljak ili petak to mi baš i ne paše.

ako se mora odraditi nekei dan što će se jesti onda neka se srijedom jede juha.

http://www.youtube.com/watch?v=uVqBzP0xdKk

Tko je glasao

Pitanje je

Pitanje je ne tko će formirati novu vladu, već tko će drastično promijeniti svu dosadašnju politiku u ove 24 godine u Hrvatskoj i početi služiti građanima?

Tko je glasao

Laburisti su čini mi se prepoznati kao Lesarov mućak.

Plus za uloženi trud. Mislim da je prerano za bilo kakvu ozbiljnu prognozu.

"Najviše zakona ima u najpokvarenijoj državi." ~ Tacit

Tko je glasao

malo prerano

@Zoran Oštrić
Osobno ne bi se upuštao u kalkulacije prije izbora za delegate u EU.
Ako ništa drugo vidjet ćemo kako funkcioniraju nekada nezamislive koalicije stranaka.
Do palamentarnih izbora biti će još mnogo padova i porasta stranaka. Stoga je vrlo nezahvalno i prerano bilo što prognozirati. Ni najvrsniji politički analitičari ne usude se već sada davati bilo kakve prognoze. Ne zaboravi još i izbore za Predsjednika RH.

Tko je glasao

@boltek:

Fokus moje analize su posljednje ankete javnoga mnjenja, tj. "što bi bilo da su izbori danas". S prognozama sam vrlo oprezan.

Mislim da možemo reći slijedeće:

1. Malo je vjerojatno da se uz u dnevniku navedene pojave još neke nove iole značajnije političke snage u razdoblju do idućih izbora za Sabor.
2. Naravno, neke od koalcija sada sklopljenih mogu se raspasti. "Savez za Hrvatsku", s čak 8 stranaka, izgleda najnestabilniji. Međutim, tko istupi, teško može računati da će sam osvojiti neki mandat. Tako da ostaje šest do sedam relevantnih snaga.
3. Dvije vodeće koalicije ne prolaze dobro i teško je vidjeti da bi mogle bitno promijeniti trend. Ali vjerujem da neće ni bitno padati ispod ovih oko 25%, zbog klijenstelističkih interesa.
4. Među ostalima, svakako može biti još bitnih pomaka. Mogu laburisti opet pasti, mogao bi ORaH izgubiti ovaj početni zalet - ili možda još porasti, isto i drugi. Spomenuh da su ti postoci oko 5-10 posto jako nesigurni..
5. Ne izgleda mi vjerojatno, iako jest moguće, da bi neka "treća snaga" mogla porasti do 15 i više posto glasova i preko 20 mandata. Mislim da Laburisti i ORaH nemaju kapaciteta da to naprave, kao ni Nacionalni forum sa HSLS-om, a "Savez za Hrvatsku" je prešaren, to odbija mnoge glasače koji će radije dati glas HDZ-ovoj koaliciji.
6. Tako da mislim, da je vrlo izgledno da će jedna od dvije vodeće grupacije morati tražiti bar dva dodatna koalicijska partnera za formiranje vlade.

Mislim da izbori za predsjednika države neće biti od bitnog značaja za odnose među strankama. Nema na vidiku nikoga tko bi mogao ugroziti Josipovića.

Tko je glasao

ne znam tko će formirati

Tko je glasao

magarac na čelu vlade s planom: Poezija svima, a ne samo njima

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Čuli ste da je rečeno: Voli svoga bližnjega i mrzi svoga neprijatelja… od Zoran Oštrić komentara 12
  2. Saborsko istražno povjerenstvo, kako ga osnovati i onemogućiti mu rad od Feniks komentara 1
  3. preživljavanje u civilizacijskom sistemu od aluzija komentara 0
  4. reKapitulacija državnih političkih činjenica od aluzija komentara 0
  5. BUDUĆE DRUŠTVO I GLOBALNA DRŽAVA od petarbosni4 komentara 1
  6. državni politički rashod od aluzija komentara 0
  7. pobačaj i lopovi tuđe pameti od aluzija komentara 0
  8. čovjek kako živi svoj opstanak od aluzija komentara 0
  9. znanje pojedinca od aluzija komentara 0
  10. Dan neovisnosti od smogismogi komentara 1
  11. Pred izbore u Austriji: “mali Kenedy” postaje kancelar? od Zoran Oštrić komentara 0
  12. NEW SOCIETY AND GLOBAL STATE od petarbosni4 komentara 0
  13. ministri sumnjive vrijednosti od aluzija komentara 0
  14. Istru i Rijeku je oslobodila i matici zemlji priključila KC od Feniks komentara 85
  15. Pred referendum o otcjepljenju Katalonije od Zoran Oštrić komentara 28
  16. Fašistička obilježja od Skviki komentara 0
  17. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
  18. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
  19. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
  20. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  21. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  22. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
  23. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 98
  24. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  25. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0

Tko je online

  • drvosjek
  • indian

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 2
  • Gostiju: 37

Novi korisnici

  • mikepear
  • psyPEbl
  • mmarijan
  • Crvena
  • gived