Tagovi

Texas, Paris

Kako pokazati da postoji zagrijavanje Zemlje zbog homo sapiensa?
Pored mene je Mala Zbirka Formula Matematike, i za ovo objašnjenje nam trebaju samo formule iz osnovne škole. Pogledajmo prvo koliko ima kisika u atmosferi Zemlje:
Kugla:
V=4/3*pi*r**3
Riječima:
Volumen je jednak 4/3 puta pi puta radijus kugle na treću.
Radijus Zemlje je r= 6371 km.
Volumen Zemlje je 1 083 206 916 845 kubnih kilometara.
Volumen Zemlje sa atmosferom ( neka je 9 km visoka) je 1 087 803 985 034 kubnih kilometara.
Ovo je samo primjer da vidimo „red veličina“.
Znači da je atmosfera volumena 4 597 000 000 kubnih kilometara.
Broj automobila:
http://www.live-counter.com/autos/
Veći od 1 000 000 000.
Uzmimo sada potrošnju zraka jednog automobila:
Volumen motora neka je 2 litra tj 2 dm**3.
Broj okretaja motora neka je 2000 okretaja u minuti.
Neka je prosječan motor četverotaktni tj, auto potroši u minuti 2000/4 puta 2 tj 1000 litara zraka.
Svake minute potroše samo automobili ( bez kamiona, brodova, termoelekrana) 1 000 000 000 000 litara zraka i pretvore ga u CO2. Jedan kubni kilometar ima 1 000 000 000 kubnih metara, tj 1 000 000 000 000 litara, tj. svake minute se potroši jedan kubni kilometar.
Pogledajmo sada koliko troše u jednoj godini:
365 puta 24 puta 60 = 525 600, a u 100 godina 52 560 000 kubnih kilometara zraka.
Znači da su automobili potrošili u zadnjih sto godina stoti dio atmosfere i pretvorili ga u CO2 i odnos dušika i kisika promijenili sa 78:21 na 79:20.
Ako smo povećali postotak CO2 sa 0,04 % na 1 % to ima ogroman uticaj na klimu. Postojala su vremena kada je postotak CO2 u atmosferi bio i do 10% i poznati su efekti da je cijeli planet bio zaleđen.
Jedna druga računica:
Stanovništvo Zemlje potroši na dan 14.250.000.000 litara nafte, naravno tu je i kemijska industrija i sl. Evo ponovo jednostavne računice iz osnovne škole:
Za sat vremena pređemo 100 km i potrošimo 6 litara goriva, na tih 6 litara goriva potrošili smo:
60 puta 1000 litara zraka tj. 60 kubnih metara zraka, znači da je na 6 litara goriva potrošeno 60 kubnih metara zraka. Iz tog proizlazi da na dan trošimo 142 500 000 000 litara zraka ili o,142 kubna kilometra ili u 100 godina 5 183 kubna kilometra.

Ne treba zaboraviti na grijanje kuća, požare,plin,koroziju isl.
Čovjek potroši disanjem 19 kubnih metara zraka na dan; vožnjom automobila 1 440 kubnih metara.
Kada bi svih 7 milijardi ljudi cijeli dan vozili auto potrošili bi na dan 10 080 milijardi kubnih metara kisika.
Uticaj čovjeka se vidi iz aviona i satelita još ponajbolje, mjeri se količina kisika u ledu na velikim dubinama i zna se za svakih sto godina taj procentualni iznos.
Danas postoje zajednička istraživanja arheologa i metereologa, biologa, zoologa, geologa i njihovi zaključci govore o „Klimawandel“ u.
Nekada je dobro ne vjerovati u „istinu“, tako nikada nisam dobro naučio Dinamiku fluida II.
Pesimizam je neugodna pojava i bolje je ne vjerovati u „stvarnost“.
Ako nas je previše na ovom planetu, određeni ljudi će nas „smanjiti“. Čuo sam izjave da nas ne treba više od 200 milijuna. Početna priča o Supermanu govori o planetu, koji nestaje i šalje jednog svog predstavnika u Svemir. Je li to priča o Zemlji. Topljenjem leda na polovima nastaje manji tlak na tim mjestima i on deformira Zemlju. Geolozi znaju što će ta deformacija prouzrokovati.
U filmu „The Day the Earth Stood Still“ se govori o Arki, sjemena svih biljaka su pohranjena duboko u zemlji; za svaki „slučaj“.
Zato imamo pravo nevjerovati i u „Istinu“.

Tagovi

Komentari

robot

Mene je iznenadilo, na njemackom je jos bolje:
https://en.m.wikipedia.org/wiki/Argon

Tko je glasao

Prirodna cirkulacija CO2 iz

Prirodna cirkulacija CO2 iz biosfere (oceani i tlo) u atmosferu i obratno (flux) iznosi oko 800 milijardi tona godišnje. Emisije CO2 u atmosferu spaljivanjem fosilnih goriva iznose oko 30 milijardi tona godišnje, čime je prirodna ravnoteža značajno narušena, odnosno ukupne emisije su značajno veće od kapaciteta prirodne apsorpcije. Sav taj dodatni CO2 akumulira se u atmosferi i otopljen u oceanima. Atmosferski CO2 je u posljednjih šezdesetak godina (u geološkim vremenskim relacijama praktično trenutačno) narastao sa oko 300 ppm na preko 400 ppm i taj rast ne pokazuje znakove usporavanja.

Radi se o nehotičnom eksperimentu 1:1 s potencijalno katastrofalnim i irevirzibilnim posljedicama.

The Observer

Tko je glasao

Bioloski faktor

Atmosfera nije samo termodinamika, strujanje, kemija vec i biologija. Neke faktore je nemoguce mjeriti. Kako na primjer mjeriti temperaturu: na vrhu drveta ili na stablu, korijenu. Dolazak zivih organizama iz Sredozemlja u Sjeverno more upozorava. Mjeriti temperaturu brijega na suncanoj ili u sjeni, u jesen ili proljece, po kisi ili snijegu.
Na FSB u postoji ispit "Mjerenja" i vjerujte stvari su komplexne. Arheolozi poznaju jedne detalje, biolozi druge isl. Usporedjivanje temperature, zivih bica i povijesti donosi zakljucke: negdje 1700 i neke je proradio neki vulkan i bilo je micro ledeno doba, postoje umjetnicke slike i textovi. Na presjeku starih stabala i u ledu se vide tragovi. Zato zaboravimo Celzijuse i bar e. Pokusajmo upoznati sve ostale aspekte...

Tko je glasao

Argon

Atmosfera Zemlje je visoka vise od 700 km. Zasto je kisik samo na visini do 10 km? Zasto Ozon, ultravioletno zracenje, zasto se pregriju, usijavaju letjelice astronauta ulaskom u "atmosferu".
Naci inzenjeri sa Brown om su svoje znanje poklonili USA i.Ne postoje kemijske reakcije helijuma i argona.
Odakle nam Helij, odakle ostali inertni plinovi? Gdje su nastali? Zasto je 1% Argona u zraku?
" Kemija ima ogroman uticaj na klimu" rekao mi prije 2 godine dr dr Schrom. Vozi taxi sa mnom. Izboli ga poslije tog u taxiju.
Poznaje ljude iz Plive i Leka itd. Naucio Srpsko-Hrvatski. Doktorirao farmaciju u USA i ne zeli tamo da radi. Zidov.
Mensch argon re dich nicht

Tko je glasao

par slovaca i linkova

vladimire obzirom da sam naslov tvog dnevnika shvatio kao svojevrsni antipod mom dnevniku osjetio sam se prozvan pa ću kratko prokomentirati tvoj dnevnik.
dakle ponovit ću činjenicu da ne postoji generalna teorija klime, odnosno moderna fizika ne može objasniti za sada zbog kompleksnosti materije ponašanje klime planete zemlje, posebice koliki je konkretni utjecaj CO2 na klimu, i da li se on može i koliko razgraničiti od prirodne varijabilnosti samog sustava. tvoj matematičko-deduktivni pokušaj da klimu zemlje primarno vežeš uz izgaranje motora sa unutarnjim sagorjevanjem je blago rečeno vrlo nespretno pojednostavljivanje stvari.
na epinoj stranici mogu se pronaći podatci
http://www3.epa.gov/climatechange/ghgemissions/global.html
koji govore da sektor transporta, odnosno izgaranje motora sa unutarnjim sagorijevanjem pridonose samo 14% od ukupnih izvora "ljudskog" CO2. inače "ljudski" CO2 koji se godišnje utrpa u atmosferu je nekih 29 gigatona, od kojih u atmosferi ostane 15 gigatona, ostatak upije preko raznih mehanizama zemlja. usput da se vidi omjer, vegetacija emitira 229 gigatona, oceani emitiraju oko 332 gigatona, a svi oceani sadrže 37.400 gigatona CO2, obzirom da se volite igrati, možete izračunati koliko bi ljudi trebali utrpati CO2, da sa 400 ppma koja je danas koncentracija u zraku doguramo do 1%. predpostavljam da bi za to trebalo izgoriti praktički sve izvore ugljikohidrata na planeti.
sličnu banalizaciju problematike možete pronaći na vimeu gdje se nudi pseudoznanstveno pojednostavljenje stakleničkog efekta, "fizika za domaćice"
https://player.vimeo.com/video/28991442
gdje "znanstvenik" upumpava u jednu posudu CO2 i grije obje posude žaruljama, pa se, vidi čuda, temperatura osjetno poveća u posudi sa povećanom koncentracijom CO2, i kao onaj al goreov viljuškar koji pokazuje "hockey stick" obični gledatelji ostaju osupnuti okrutnošću tog plina bez okusa i mirisa u koji se u atmosferi nalazi u promilnoj koncentraciji. osim što je eksperiment beskrajno bedast, jer žarulje ne emitiraju spektar zračenja koje emitira sunce, niti je atmosfera zemlje smještena u boci, nego je neposredno naslonjena na vakuum, kao i što problem stakleničkog efekta nije puko primanje zračenja, nego blokiranje odbijanja određenog spektra zračenja, i drugo biserje.
razmjere al goreovske fizike (usput taj klaun je dobio nobelovu nagradu), koja se širila društvenim mrežama kao ultimativni dokaz stakleničkog efekta je narasla do te mjere da je američko društvo za fiziku moralo izdati priopćenje u kojem objašnjava da sa koncem i redalicom nije uputno opisivati kompleksnost klimatskih mehanizama koji uključuju CO2.
http://scitation.aip.org/content/aapt/journal/ajp/78/5/10.1119/1.3322738
"
Classroom experiments that purport to demonstrate the role of carbon dioxide’s far-infrared absorption in global climate change are more subtle than is commonly appreciated. We show, using both experimental results and theoretical analysis, that one such experiment demonstrates an entirely different phenomenon: The greater density of carbon dioxide compared to air reduces heat transfer by suppressing convective mixing with the ambient air. Other related experiments are subject to similar concerns. Argon, which has a density close to that of carbon dioxide but no infrared absorption, provides a valuable experimental control for separating radiative from convective effects. A simple analytical model for estimating the magnitude of the radiative greenhouse effect is presented, and the effect is shown to be very small for most tabletop experiments.
"
što se tiče problema fizikalnog modeliranja klime, citirat ću samo dio sa nasine stranice koji govori da je problem daleko kompleksniji od pukog dimljenja iz auspuha...svaki od te tri kategorije nosi gomile nastavnih problema...
"
The physics in climate models can be divided into three categories. The first includes fundamental principles such as the conservation of energy, momentum, and mass, and processes, such as those of orbital mechanics, that can be calculated from fundamental principles. The second includes physics that is well known in theory, but that in practice must be approximated due to discretization of continuous equations. Examples include the transfer of radiation through the atmosphere and the Navier–Stokes equations of fluid motion. The third category contains empirically known physics such as formulas for evaporation as a function of wind speed and humidity.
"

Tko je glasao

Raduje me tvoj komentar

Oprosti robot za ti, vjerujem da si stariji od mene i trebao bih koristiti Vi. Ostanimo na ti. Morat cu neke rijeci traziti u rijecniku stranih rijeci i kako sa 50 jos uvijek rado ucim, hvala ti na tom.
Pokusao sam samo pokazati da atmosfera Zemlje nije ogromna, nego relativno velika. Moguce je da si u pravu i da ljudi nisu krivi za promjenu klime. Ti si studirao ekonomiju, ja tehniku.
Koristio sam na tisuce formula i fizikalnih zakona. Intuitivno vjerujem da 7 milijardi ima uticaj na klimu zbog 10 000 vece potrosnje energije u odnosu na mog djeda, koji je putovao sa konjima.
Oprosti za nekontinuiranost mog pisanja: malo vozim taxi, pa malo pisem.
U srednjoj skoli sam bio odusevljen tehnikom, fizikom, kemijom, Space Shutleom,MIR om. Na Fakultetu Strojarstva i Brodogradnje su mi se otvorile oci, zbog jednog soka.
Shvatio sam da su NLO varka i zapravo prototipi letjelica vojnih i svdmirskih. Shvatio sam da Navier i Stokes i CFD daje vojski mogucnost upravljanja klimom. Shvatio sam da nista ne znam i da postoje ljudi, koji puno vise znaju.
Ti ljudi cute, salju skrivene poruke. Inzenjeri NATO a i NASA e mogu lako objasniti promjenu klime.
Ne radi se o zagrijavanju, nego o lokalnim promjenama, susama i poplavama. Nocu ustanem u 3:00 i gledam Space Night, video Zemlje snimljene sa ISS a i raznih svemirskih DRONEa. Kolicina kisika na visini od 4km je puno manja. Brojke mi nisu vazne, vec principi i omjeri.
Jedan pilot iz USA tvrdi da ce mo ponovo koristiti konje. Zelio sam biti pilot i odozgora to neko sve vidi.
Moderna istrazivanja buse kilometre duboke rupe u ledu i usporedjuju kolicinu kisika i CO2 sa povijesnim informacijama. Uticaj CO2 je ogroman i govore o efektu staklenika.
Temperatura u gradovima zimi je 4 stupnja veca nego u okolici. Zasto.
Taj El Gore je objavio grafikon sinusoide kolicine kisika u mjesecima: kisika je manje zimi. To sam naslucivao i hvala mu za potvrdu.
Dan Brown je sin profesora matematike i crkvene organistice. Citaj ga malo.
Americki znanstvenici znaju istinu i ne otkrivaju ju. Mozda je i bolje tako.
Ako smo osudjeni na sudbinu oca Supermena, bolje da o tom ne razmisljamo.
Rado cu ti iznijeti nove informacije i rado citam tvoje misljenje...

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci