Tagovi

Teško vrijeme

Ljudi jednako preuveli?avaju i sre?u i nesre?u, a nikad nismo ni tako sretni ni tako nesretni kako se govori, rekao je još pred 150 godina slavni Honoré de Balzac, duhovni za?etnik europskog realizma.

I doista, danas, kad je hrvatsko društvo suo?eno s brojnim zabludama o uspješnosti naše ekonomske politike, ne treba pani?ariti ve? „spustiti loptu na zemlju“ i povla?iti racionalne poteze.

Ljetna turisti?ka sezona je na vrhuncu i kao malokad dosad, sa strepnjom pratimo ho?e li podbaciti i koliko, jer o tome nam u dobroj mjeri ovisi ho?emo li na jesen mo?i „zakrpati“ državne financije. Nedovoljno razvijeni turizam i poljoprivreda mogli bi biti naš pokreta? izlaska iz krize, ali ni jedno ni drugo nam baš nije u najboljem stanju. U ovom dnevniku ne?u i?i u detalje, ali ?u tek napomenuti da nemamo strategiju povezivanja onog što sami proizvedemo i onog što nudimo gostima na našem moru. Pored toga, zjape nam neskorišteni i neki turisti?ki kapaciteti poput dubrova?kih Kupara koje bismo hitno trebali privatizirati u svrhu elitnog turizma.

Poljoprivreda ne može „povu?i“ gospodarski rast, a s ovakvom politikom ne?e niti u dogledno vrijeme.
Svi pokazatelji govore da ?e nam i turizam podbaciti. Tragikomi?no zvu?i izjava ministra turizma Bajsa da ?e naš turizam podbaciti, ali manje od konkurenata. Nek' susjedu krepa krava! To naravno nema nikakve veze s našom situacijom i pokazuje ministrovo nerazumijevanje suštine stvari. Naš problem je naš problem i ne?e nama biti bolje ako drugima bude lošije. ?ista demagogija.

Ostaju nam 3 na?ina golog preživljavanja. Prvi je na?in da pove?amo proizvodnju i izvoz (na ?emu država gotovo da i ne radi), drugi je da prodamo što se prodati još može, a tre?i je da se opet još više zadužimo na štetu nadolaze?ih generacija. S obzirom na to da nam je financijska injekcija potrebna odmah, ne preostaje nam drugo nego da se ponovno zadužimo. Kako bismo izbjegli jesenski financijski kolaps, potrebno ?e nam biti dodatnih 500 milijuna eura.

Valja napomenuti da se Vlada u 5. mjesecu ove godine ve? zadužila za 750 milijuna eura, a u tom trenutku je interes stranih investitora bio ve?i upravo za taj iznos koji nam sada nedostaje. Prema rije?ima zamjenika guvernera HNB-a Vuj?i?a, koji je uz ministra financija Šukera vodio prodaju euroobveznica, nije s naše strane prihva?ena sva upisana potražnja za euroobveznicama, ve? se išlo na kvalitetnije ulaga?e. Nije se htjelo ostaviti dojam da smo o?ajni i da zato želimo uhvatiti svaki ponu?eni euro.

Prisjetimo se i za što je taj novac utrošen: ve?ina za servisiranje starih dugova, a samo je oko 200 milijuna eura ušlo u prora?un. Dug se vra?a 2015., a za tu godinu nismo si još stigli navaliti neku drugu obavezu. Zasad.

Dakle, nedostaje nam 500 milijuna eura koje u svibnju nismo htjeli uzeti. U me?uvremenu nam je pao i kreditni rejting i novi uvjeti zaduživanja sigurno ne?e biti isti ili povoljniji nego u svibnju.
Bonitetna ku?a Dun&Bradstreet smanjila nam je rejting zbog toga što hrvatska Vlada reagira na recesiju slabo i sa zakašnjenjem.
Fitch Ratings spustila nam je dugoro?ni rejting za dugoro?na zaduženja i u doma?oj i u stranim valutama iz „stabilan“ u „negativan“.
Standard & Poor's smanjio je kreditni rejting Hrvatske još u ožujku, a najavili su i novo sniženje rejtinga najesen ukoliko ne do?e do smanjenja deficita prora?una. S obzirom na to da je i HNB-ov kapacitet interveniranja ograni?en, teško je vjerovati da se ne?e dogoditi i novo sniženje rejtinga.

Sniženje rejtinga u prijevodu zna?i da smo manje atraktivni stranim investitorima koji bi kupovali državne euroobveznice, te da nam je kapacitet privla?enja svježeg kapitala smanjen.

Ostaje nam dakle MMF. Bez obzira na to što se naša aktualna Vlada MMF-a boji kao vrag tamjana, mišljenja sam da MMF ne?emo mo?i izbje?i. A zašto i bi? Hrvatska je ?lanica MMF-a i može zatražiti pomo?, ne samo financijsku, nego i savjetodavnu i/ili tehni?ku. Ulaskom u aranžman s MMF-om Hrvatskoj bi se pove?ao kreditni rejting u Europi, a financijski program s MMF-om otvara i pristup fondovima za makroekonomsku potporu EU.

Obzirom na ograni?enja financiranja na ino-tržištu o?ekuje nas daljnji pad investicija, ali i potrošnje. To, naravno dovodi i do smanjenja prora?unskih prihoda. No, još je ve?i problem izostanak reforme javne uprave u cilju pove?anja efikasnosti i smanjenja troškova.

Pove?anjem PDV-a za 1% Vlada ne može sprije?iti da se taj teret ponovno ne prelije na krajnjeg kupca. Vlada naprosto za to nema nikakvog mehanizma i nema nikakve šanse da privatni kapital prihvati solidarni teret. To se u praksi ve? i doga?a, osim možda u državnim poduze?ima u kojima Vlada može smijeniti upravu. No, u privatnom sektoru nitko ne?e prihvatiti da, primjerice, na vlastita le?a prihvati teret poskupljenja goriva ili sirovina.
No, osobno vjerujem da ?e samo tržište u?initi ono što Vlada priželjkuje. Cijene se mogu nakratko i povisiti, ali ?e smanjena potrošnja cijene ipak korigirati. Još se jedan veliki problem krije u smanjenju potrošnje: padom potražnje nužno ?e pasti i uvoz, a samim tim ?e se smanjiti punjenje prora?una od PDV-a na uvoz.

Pove?anje PDV-a po mojem osobnom mišljenju ne?e ispuniti svoju svrhu, a to je pove?anje prihoda u prora?unu.

Drugi veliki problem uzrokovan padom kupovne mo?i je i nužno otežano poslovanje velikih trgova?kih centara. U uvjetima recesije za sve ne?e biti dovoljno posla, a grade se i novi trgova?ki centri. Primjerice, na zapadnom ulazu u Zagreb gradi se dosad najve?i trgova?ki centar u Hrvatskoj “West gate”. U blizini je “Roses fashion outlet”, a i nekoliko trgova?kih centara u Jankomirskoj zoni. Ne vjerujem da svi mogu opstati, a to zna?i gubitak radnih mjesta i pad gospodarske aktivnosti.

Hrvatska ima “teško vrijeme” i bio je krajnji ?as da se pristupi nepopularnim potezima “kresanja” socijalnih prava i životnog standarda, jer godinama živimo iznad vlastitih mogu?nosti. Drugog rješenja nema i Vlada koja to provodi nužno ?e trpjeti i na svom politi?kom rejtingu kod glasa?a.
No, smatram da je pošteno da upravo ova vlast koja je najzaslužnija da smo se stalnim odga?anjem radikalnih poteza i pogrešnom ekonomskom politikom i našli u ovoj situaciji i snosi taj teret ukoliko ima za to znanja i sposobnosti, ali bojim se da nema.

Robert Hirc
gospodarstvo@hns.hr

Komentari

Nije bit PDV, socijalna

Nije bit PDV, socijalna prava , proizvodnja, uvoz , izvoz ... problem je mafija i korupcija možemo mi kresati socijalna prava , dizati PDV , uvoditi kretenske poreze ali ako se neriješiš ovih mafijaša i pijavica nećemo preživjeti...
Evo nažalost danas sam saznao jednu stvarno neugodnu stvar... da se specijalci pripremaju da uvedu policijski sat u državi u 9 ili 10 mjesecu jer je policija dobila informaciju da će država vrlo vjerovatno bankrotirati... Nadam se da su to priče... a i ako nisu vrijeme je da narod krene mijenjati državu , vrijeme je da izađemo na ulice , stisnemo zube... i promijenimo ovu vlast ali i cijelu ovu garnituru podobnih , političara kako bi napokon mogli krenuti naprijed...
Smješno mi je čitati više prijedloge ... kako riješiti krizu (vjerujte ja imam na desetine odličnih prijedloga...) kada mafijaše i političare boli briga a da i žele promijeniti nešta jednostavno nemaju nikakvog znanja, umijeća ali i najvažnije poštenja (sami sebe bi morali otjerati...) U doba najveće krize od osamostaljenja Hrvatske gospoda uzimaju godišnji odlaze na Brač, odlaze dizati utege zar Vi gospodo od takvih očekujete nešta ... (slična stvar je i sa ovom smješnom oporbom...) Pa zar se ne mogu žrtovati za hrvatski narod i raditi cijelu godinu ... izgleda da ne mogu ... a onda nisu ni dostojni ne samo da budu u politici , na vlasti ili opoziciji nego nisu dostojni Hrvatske ...

Justice for all !

Tko je glasao

Evo nažalost danas sam

Evo nažalost danas sam saznao jednu stvarno neugodnu stvar... da se specijalci pripremaju da uvedu policijski sat u državi u 9 ili 10 mjesecu jer je policija dobila informaciju da će država vrlo vjerovatno bankrotirati...

To ti je namjerno dizanje panike kako bi se ljudima lakše prodale restrikcije i smanjila mogućnost masovnih prosvjeda. Doduše, ne znam što bi to bio "policijski sat". Pogotovo u turističkoj državi.

Tko je glasao

Takva odluka je moguća samo

Takva odluka je moguća samo u Hrvatskom saboru, na prijedlog predsjednika ili vladajuće većine sa podrškom dvotrečinskog broja zstupnika.
Kada bi redarstvene vlasti imale takvu moć,onda mi ne bi bili u parlamentarnoj demokraciji, nego u policijskoj državi.
Još gora solucija bila bi korištenjem redarstvenih vlasti zbog ispunjenja ciljeva gospodarstvenika i time bi konačno bila potvrđena sumnja da živimo u nekoj neoburžoazijskoj državi.
Kada planiramo i sprovodimo prosvjede onda nesmije biti nereda koji bi opravdali proglašavanje nekakvog tobožnjeg izvanrednog stanja, u kojem stanju je moguće uvođenje policijskog sata.
Tu je potreba kvalitetnog organiziranja prosvjeda i korištenja znanja svih onih koji imaju iskustva, nitko ne treba biti isključen.
Kvalitetna organizacija, osiguravanje dovoljnog broja kvalitetnih redara i korištenje znanja i pomoći redarstvenih vlasti jer policijski službenici i jesu produžena ruka građanstva.
Sretno!

Tko je glasao

Ma pusti neka se još jednom

Ma pusti neka se još jednom odmore na račun ispaćenog naroda.
Znaju oni jako dobro da će im trebati puno snage da zadrže ono što nikada nisu ni trebali imati; povjerenje naroda kojeg su bez grižnje savjesti izdali i povlastice koje ničim' nisu opravdali.

Tko je glasao

I doista, danas, kad je

I doista, danas, kad je hrvatsko društvo suočeno s brojnim zabludama o uspješnosti naše ekonomske politike, ne treba paničariti već „spustiti loptu na zemlju“ i povlačiti racionalne poteze.

Što znači spuštanje "lopte na zemlju?

Zar to znači da ti osobno, kao stručna osoba, jer je riječ o članku odnosno tvojem osobnom dnevniku, ili kao funkcioner ili član HNS (nedavno preminule Savke Dabčević Kučar, tumačiš ovom javnom objavom pod svojim punim identitetom da je "spuštanje lopte na zemlju" jednakost pristupiti trezveno situaciji u kojoj jesmo.

Koja je to "situacija"?

Naravno, na makro razini je situacija takva kakvu opisuješ, na lokalnoj razini npr. Zagreba, situacija je takva kakvu opisuješ a u svezi i glede tko što gradi.

Da, u jako smo ozbiljnoj situaciji.

Govorim li ovime posprdno. Naravno, i razvidno.

Ti se zalažeš za to tzv. spuštanje lopte na zemlju, ja se zalažem za to da se lopta ne spusti na zemlju. Jer HNS nema pojma, pa niti ti osobno, držim, da u Hrvatskoj postoji tajkunski kriminalan DRUŠTVENO POLITIČKI S U S T A V. A tto je HRVATSKA ZEMLJA.
I jeste z e m lj a, u kojoj živi inflatornih 5 milijuna hrvatskih državljana.
Savršeno dobro razumiješ o čemu govorim, no, valja "spustiti loptu na zemlju".

I sada ti u sklopu toga sugeriraš da se lopta spusti na zemlju, ne spominjući koji odgovor na SUSTAV imaš ti osobno, ili kao funkcioner HNS ili kao čitav HNS. Jer "našu zemlju" čine nogometaši. Konačno, oni loptaju po zemlji.

Ali imaš odgovor na to da nam trebaju takvi ili onakvi trgovački centri.

Da, to znači biti nogometni stručnjak, ili stručnjak HNS, s pozivom na lirski ili ilirski pokret.
Vrlo neozbiljno.

Tko je glasao

Naravno da bi Čačić i

Naravno da bi Čačić i Vesna Pusić doslovno kao "keks", raspustila podružnicu njihove HNS u kojoj bi se postavilo pitanje u kojem to oni, kao predstavnici lirike ili ilirizma, u nečemu pod bućkurišem pod nazivom narodno i liberalno i građanski, vode ostavštinu Savke Dabčević Kučar. A o kojoj ostavštini DOSLOVNO NEMAJU POJMA.

Tko je glasao

Hrvatska ima “teško

Hrvatska ima “teško vrijeme” i bio je krajnji čas da se pristupi nepopularnim potezima “kresanja” socijalnih prava i životnog standarda, jer godinama živimo iznad vlastitih mogućnosti. Drugog rješenja nema i Vlada koja to provodi nužno će trpjeti i na svom političkom rejtingu kod glasača.

Mislim da je ovo izvrtanje činjenica, Mi (radni ljudi ove Hrvatske) već godinama živimo ispod vlastitih mogućnosti, jer naša Država živi daleko iznad svojih mogućnosti.
Kresanjem socijalnih prava i životnog standarda ruši se posljednje što je ovoj državi ustalo kao rezurs, a to su ljudi, čiji će rad (možda) izvući iz gabule one koji su rasipali (i hapali) naš novac te stvarali dugove. Rušenjem standarda i smanjivanjem socijalnih prava gazi se Ustav i načela postojanja ove Države i uništava njena budućnost.
Osnovno je da se krešu rashodi Države i to je jedina štednja koja ima smisla.

Tko je glasao

Ipak nije tako: ne troši

Ipak nije tako: ne troši vlada svu lovu na jahte. Ogroman dio novaca ide nazad nekim skupinama stanovništva. Možemo samo govoriti da neke skupine žive bolje od ostalih, ali sve smo to MI.

Građani Hrvatske smo i ti i ja i g. Todorić.

O socijalnim pravima itd. to su sve tek lijepe želje upisane u Ustav. Realno je da ne možeš dijeliti više nego što imaš.

Tko je glasao

Ova država nažalost troši

Ova država nažalost troši previše i to neracionalno, posebice u državnim tvrtkama - HEP, HŽ, Vodoprivreda, INA,
sva ministarstva, sve agencije itd, itd. Kako je moguće da u ovoj prevelikoj krizi država nije smogla snage i
pročešljati sve planove za buđetskim sredstvima ovih firmi. Tu bi se našlo mnoštvo nepotrebnih a planom
predviđenih troškova, od nabave novog namještaja po uredima visokih državnih dužnosnika, članova uprave,
od nabave novog skupog voznog parka sa nepotrebnim vozačima (mislim da bi odlazak na posao i s posla
trebala biti briga i trošak svakog ponaosb, kako je to briga malog radnog čovjeka), od masovnog korištenja
službenog voznog parka za privatzne svrhe itd. itd.
I umjesto da su se ministar financija i nova prmijerka usredotočila na drastično smanjenje troškova države,
oni su opet posegli za uzimanjem od onih koji najmanje imaju.
To nam samo kazuje da nemaju snage niti želje uvesti reda u državne financije, da će izlaz potražiti u novom
zaduživanju države, tj. nas, a ni sadašnji dug ne znamo kako vratiti.
Moramo se probuditi ćim prije, jer još uvijek spavamo debelim snom!

Tko je glasao

Istina. Ali ta lova na kraju

Istina. Ali ta lova na kraju ode u nečiji džep, netko radi u svim tim ministarstvima, HEP-u, INI itd. Možemo reći da oni možda ne rade ništa korisno. Ali oni dobivaju plaću, neki možda i nezasluženo veliku.

Želim reći da vlada ne jede lovu. Za svaku kunu koju ti osjećaš da je oteta netko je sretan da ju je dobio. Zasluženo, nezasluženo, to je druga priča.

Velik dio ekonomije živi vezan uz državu. Može se reći da oni ništa ne rade korisno, i da su to izmišljena radna mjesta i izmišljene aktivnosti. Vrlo vjerojatno, ali i to je dio ekonomije, to omogućuje život mnogim ljudima.

Tko je glasao

Neću osporavati tvoje

Neću osporavati tvoje mišljenje da je veliki dio ekonomije vezan uz državu jer je to točno. Ali nismo mi u tome
jedinstveni. U većini država ona je najveći poslodavac, i upravo zato se pazi kako se raspolaže s novcem
onih koji toj državi stvaraju prihod. Između ostalog ta nesretna država i postoji zato da nama građanima
osigura zadovoljavanje svih onih potreba koje nismo u stanju sami organizirati i što je najvažnije sami
isfinancirati. Zato postoji ta famozna solidarnost (zdravstvo, obrazovanje i sl) o kojoj se na ovim stranicama
raspravljalo kao o nećemu nepotrebnome.
Sve one koji su princip solidarnosti stavili pod uputnik, posebno B2, pitam dali bi sam mogao isfinancirati
liječenje recimo da ima nesreću pa i on i njegova obitelj oboli od neke bolesti za koju je to liječenje vrlo skupo.
Mislim da ne bi. Ali se danas ide kod liječnika očekujući najbolji tretman i uslugu ne razmišljajući o tome koliko
to košta.
Ista je stvar s obrazovanjem. Nitko ne pita koliko stoji školovanje jednog srednjoškolca (uzimam taj primjer
jer držim da bi svi trebali završitit obavezno srednju školu). A svi su se ustobočili na zadnje noge kad su
ukinuti besplatni udržbenici osnovcima.
Ovdje postoji još drugih djelatnosti o kojima rijetko tko razmišlja, ali one vode brigu o velikom nacionalnom
bogatstvu kao što su šume, vode, mora, i za sve te djelatnosti vrijede ista načela.
Dakle, moj je zaključak da nam svima treba država, ne poradi simbola kojima nas predstavlja, već da za nas
sve zajedno obavlja i organizira obavljanje poslova koje sami ne možemo. Naravno da za te djelatnosti mora
imati na raspolaganju i određena financijska sredstva. Ali je obavezna tim sredstvima raspolagati prema
načelima dobrog gospodara, dakle sa što manje novca postići što bolji rezultat.
Od ovoga naša je država još vrlo daleko, jer u njoj caruje rasipništvo i nemar u korištenju zajedničkih dobara.

Tko je glasao

Ja smatram da je država

Ja smatram da je država dakako potrebna. Ali država treba raditi stvari koje su prioritet. Liječenje je svakako jedan prioritet. Je li javna TV prioritet? Je li organizacija rukometnog prvenstva prioritet?

Jasno da se slažem s tobom! Ali pomisli: sav novac koji se rasipa ide nekom. Taj netko na osnovi toga ima firmu (s precijenjenim proizvodima i uslugama, dakako), otplaćuje kredite, kupuje aute itd.

Da se sve slavine zavrnu (što i ja mislim da bi trebalo) mislim da bi se iznenadili koliko bi firmi propalo i smanjilo broj zaposlenih. Od građevine do brojnih firmica koje žive uz državne jasle. Cijeli imperiji su izgrađeni na uhodanim poslovima s državom.

Ovdje postoji još drugih djelatnosti o kojima rijetko tko razmišlja, ali one vode brigu o velikom nacionalnom
bogatstvu kao što su šume, vode, mora, i za sve te djelatnosti vrijede ista načela.

O tome postoji posebna priča, ta bogatstva su ipak mnogo, mnogo manja nego što to mi mislimo, a firme koje njima upravljaju prenapuhane.

Tko je glasao

Poštovani, Daniel vezao bih

Poštovani, Daniel vezao bih se na ovu Vašu zadnju rečenicu da su nacionalna bogatstva (šume, more, voda) mnogo manja nego što mi mislimo.
Ovdje ste gadno u krivu. Pa to je naše najveće bogatstvo. Pa to je naša zemlja. Druga stvar je kako s tim bogatstvom gospodarimo. O tom bih mogao dugo pisati jer sam super upoznat s tom tematikom. želite li nešto podrobnije samo pitajte, a već sam u drugim komentarima o tom pisao.

Pozdrav,

Grd & lin

Tko je glasao

O.K. Mislilm da slično

O.K. Mislilm da slično razmišljamo. Dakle, treba nastojati iz državnih poslova izbaciti sve što tamo nespada,
uvesto reda u ostatak djelatnosti,. i nakon toga zbrojiti financije. Mislim da nam ne bi trebao nikakav novi
porez niti MMF, love bi bilo dovoljno.

Tko je glasao

zoc, gledano iz makro

zoc, gledano iz makro perspektive, potpuno si u pravu. Međutim, ako pogledaš mikro razinu, onda se može s velikom sigurnošću utvrditi da mnogi pojedinci i obitelji žive iznad svojih mogućnosti. Iako se apsolutno slažem s tobom da je krajnje ne fer izlazak iz krize prvo tražiti u kresanju socijalnih prava i životnog standarda, činjenica je da će se na tome sve prije ili kasnije morati prelomiti. I to bez obzira s koje strane se krenulo. Da bi bilo bolje i prije svega pravednije krenuti od države, bilo bi.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Ovo je zapravo velika

Ovo je zapravo velika prilika kako bi se nesto izmijenilo poslije 60 godina diletantizma.Istina je kako ce trebati barem 5-6 godina velikih reformi, dok se sve ovo popravi.
Prvo i osnovno je razumijevanje da 1 zaposleni u realnom sektoru, ne moze vise nikad izdrzavati 3 drugih!

Tko je glasao

I više od 5-6 gpodina po

I više od 5-6 gpodina po meni cca 10.Nadam se da samo neću biti u pravu. vidi moje dnevnik na tu temu.

stepski vuk

Tko je glasao

@Robert Hirc, dnevniku sam

@Robert Hirc, dnevniku sam dao plus u uvjerenju da se ne radi o propagandističkom uradku trgovačke i klijentelističke strane čiji si predsjednik Središnjeg interesnog odbora za gospodarstvo.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Prvo, hvala na plusu. Drugo,

Prvo, hvala na plusu.
Drugo, ja ovdje ne nastupam u ime HNS-a, nego svoje osobno. Iznosim svoje stavove i s nikim se ne konzultiram oko toga. Čak ne znam ni čita li itko iz HNS-a ono što ja ovdje pišem.
Treće, ne vidim o kakvoj bi se propagandi ovdje moglo raditi. Ja sam prvenstveno ekonomist, a onda političar. Iznosim svoje stavove kao i svi drugi blogeri.
Adresa gospodarstvo@hns.hr je moja osobna adresa koju imam još iz vremena dok sam bio predsjednik Središnjeg gospodarskog odbora HNS-a, ali to više nisam.
Zaključno, kroz HNS se zalažem za svoje ideje, ne bavim se trgovinom ni klijentelizmom. Od politike nikad nisam imao osobne koristi osim zadovoljstva da su neke moje ideje pretočene u zakonske prijedloge i da ljudi zahvaljujući tome bar malo bolje žive.

Tko je glasao

@Robert Hirc, hvala na

@Robert Hirc, hvala na odgovoru i kao što sam naglasio, upravo tako sam i shvatio tvoj komentar, a držeći se one narodne "tko pita ne skita" tako sam sročio i moj komentar.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Možda bi bilo bolje

Možda bi bilo bolje otvoriti privatnu adresu, čisto da ne bi bilo zabuna...

Jasno da svatko može govoriti u svoje osobno ime, a i u ime skupine — ako ga ta skupina za to ovlasti.

Naravno, to je sporedno.

Ja jedno ne znam. Dakako, ja nisam ekonomist, ali ipak nije mi nikako jasno kako to vlast može potaknuti neku granu osim na dva načina — okolišno (gradnjom cesta, infrastrukture koja je preduvjet te grane, školovanjem ljudi...) i direktno (davanjem love, tzv. poticaji).

Kako poticati proizvodnju? Nisu li silne milijarde ulupane u brodogradnju upravo poticanje proizvodnje, pa ništa? Pa proizvodnja brodova je svakako prozvodnja. Kako zaposliti desetke i desetke tisuća ljudi? U kakvoj proizvodnji?

Žarulje su otišle Mađarima, auti Česima, Poljacima i Slovacima, a evo sada i Srbima... a kontejneri iz Kine stižu i stižu.

Tko je glasao

Samo kratko oko mojeg

Samo kratko oko mojeg e-maila da ne ispada da se lažno predstavljam. Dakle, ja sam odradio četverogodišnji mandat na mjestu predsjednika Središnjeg odbora za gospodarstvo, ali nisam otišao iz tog odbora. I dalje sam član odbora, te aktivno sudjelujem u njegovom radu.

Tko je glasao

Nisam ekonomista, ali mislim

Nisam ekonomista, ali mislim da griješiš u konstataciji o rezanju socijalnih prava svima redom. Rezanja da, ali onima koji ta prava neopravdano ostvaruju: građanima BiH koji u Hrvatskoj primaju socijalnu pomoć, porodiljne naknade i drugo, potom svima oni koji su zaposleni po raznim državnim tvrtkama, ustanovama i institucijama po političkim ključu, zatim lažnim braniteljima, itd. Nazovimo stvari pravim imenom...ova Vlada već godinama kupuje glasove našim novcem i ništa bitno ne rješava. Umjesto toga, uvela je harač kao u feudalno doba. Posljedica te sulude politike bit će još veća rupa u proračunu, što će se vidjeti već za mjesec - dva. No, nije problem u Vladi, problem je u svima nama koji šutimo i koji to trpimo, ali i u oporbi koja u masu slučajeva to nije. Članovi Vlade osigurali su sebe i svoje obitelji, a mi, stalno im to pokazujemo, i ne zaslužujemo drugo nego da budemo stoka sitnog zuba.
Roberte, ti kao da žališ što će Vlada trpjeti pad popularnosti kod birača. Pobrojao si ovdje ono što i mi laici znamo o stanju u hrvatskom gospodarstvu. Ne nudiš rješenja, ne progovaraš primjerice o štetama koje je ova Vlada napravila, zajedno sa svim onim ljudima koje je postavila da vodi državna poduzeća. Ne govoriš ni o silnom kriminalu koji svakodnevno izlazi na vidjelo...malo me to sve čudi, s obzirom da u HNS-u izgleda pokrivaš resor gospodarstva. Ako griješim u pogledu tvoje funkcije, ispričavam se....

Tko je glasao

Porezno opterećenje u

Porezno opterećenje u svakom suvremenom društvu je bitno veće nego u feudalno doba. To je jasno jer država sada nudi mnogo toga. Oni nisu imali škole, na primjer. Da ne govorim o cestovnoj mreži...

Tko je glasao

Daniel, samo ću te

Daniel, samo ću te podsjetiti da mi već plaćamo poreze, prireze, doprinose i druge namete najveće u Europi. Dokaz za to je što svi ulagači bježe iz Hrvatske i odlaze u zemlje gdje je to opterećenje daleko manje. Ovaj zadnji harač nije ništa drugo nego gola otimačina kao u feudalno doba. Doslovce nam se otima iz novčanika i to samo zato da bi ova Vlada imala još koji mjesec da obavi sve "posliće" koje je zamislila.
Danas sam u Novom listu pročitala podatak da je početkom 90-ih u Hrvatskoj bilo zaposleno više od 1,8 milijuna ljudi, a umirovljenika je bilo 700.000. Gotovo 20 godina poslije, kada bi dakle po logici stvari trebalo biti daleko bolje stanje, mi imamo gotovo isti broj zaposlenih i umirovljenika (nešto više od milijuna). Više od polovice svih zaposlenih radi u državnim i javnim službama ili im većina poslova ovisi o državi. Znači li to da će oni koji ne ovise o državnim jaslama ubuduće raditi samo da bi se mogli platiti oni prvi? Već i ovi podaci govore koliko je ova zemlja u banani, a da ne govorim o drugim stvarima. Primjerice tome kada se za mjesec - dva vidi da je potrošnja zbog ovog harača, silnih otkaza i većeg PDV-a strahovito pala. Istovremeno su Slovenci išli na smanjenje PDV-a na 8,5 posto, ne smanjuju plaće (nije to napravila čak ni Srbija), a sve kako bi se potakla potrošnja i osigurao kakav - takv priliv u proračun. Ne treba biti posebno pametan niti završiti ekonomski faks, da se skuži tko će krajem godine biti doslovce gladan.

Tko je glasao

Ne plaćamo baš "najveće u

Ne plaćamo baš "najveće u Europi". Naime,

  • opterećenje plaća doprinosima je otprilike kao u Austriji.
  • PDV je 23%, a u Švedskoj i Danskoj je 25%.
  • Opterećenje dividendi i s.l je bilo 0%, a sad je 2-4%.
  • Trošarine na alkohol, cigarete itd. su manje nego u mnogim zapadnim zemljama (a mnogo manje nego npr u skandinavskima)
  • Na neke proizvode imamo PDV 0% (npr. knjige, kruh) što je u EU nemoguće, ne može biti 0% (može biti smanjena stopa, doduše, ali ne nula)

Naravno da se otima. Pa svako davanje poreza je otimanje. Prouči svoju poreznu karticu pa ćeš vidjeti da već oko 45-50% primanja odlazi na doprinose, poreze i prireze. 2-4% na ostatak i nije neka ogromna promjena.

Gotovo 20 godina poslije, kada bi dakle po logici stvari trebalo biti daleko bolje stanje, mi imamo gotovo isti broj zaposlenih i umirovljenika (nešto više od milijuna).

Nema takve "logike stvari". Nažalost, po logici stvari, ako pustiš da stvari idu svojim tokom, imaš upravo ovo što imamo. Zašto:

  • Životni vijek je sve dulji, dakle umirovljenici dulje žive
  • Potrebe za radnim mjestima su sve manje, zbog razvoja tehnologije, računala, seljenja proizvodnje u Kinu itd.
  • Broj djece se smanjuje, dakle pada i broj mladih prema broju starijih
  • Rat je donio (usprkos muljanju) ipak dosta invalida, ljudi nesposobnih za rad itd. koji su na državnim jaslama i ne rade
  • Jedno je biti federalna država Juge, a drugo samostalna država — potreban je veći državni aparat. Nažalost, radna mjesta su otvarala najprije u upravi, a to ne možeš izvoziti...

Slovenci išli na smanjenje PDV-a na 8,5 posto

Samo na neke obrtničke usluge. To je inače uobičajeno u Europi i to bi i mi trebali napraviti. Cilj je smanjivanje sive ekonomije. Inače PDV za sve ostalo u Sloveniji ostaje isti.

Nema jednostavnog rješenja, rješenja su jako teška i bolna. Kako izbjeći da ljudi ne budu gladni? Mislim da ipak neke velike gladi neće biti, pa ima obitelji koji preživljavaju s 3000 kn mjesečno, pa nisu gladni. Ne jedu puno mesa, doduše. Da će biti teško biti će. Ali moramo vratiti ono što smo posudili.

Tko je glasao

Daniel, baš me zanima

Daniel, baš me zanima moraju li Austrijanci izdvajati 15 posto za zdravstveno osiguranje, a onda još i za dopunsko ako žele jedan obični lijek. Pretpostavljam da ne izdvajaju ni za dodatno osiguranje ako žele brzi pregled kod specijaliste ili jedan običan sistematski pregled. Naime, nije toliko problem u izdvajanju, nego u tome koliko se za to izdvajanje dobije. Kod njih sigurno više od polovice umirovljenika ne dobiva manje od 300 eura mirovine, nego je ta mirovina barem 500 eura i sigurno za te novce tamo mogu kupiti više hrane i lijekova. Što se tiče trošarina na alkohol i cigarete, da su one podignute na vrijeme, imali bi puno manje alkoholičara i pušača, pa onda ne bi imali ni potrebu posebno zabranjivati pušenje. Alkohol bi također bio nedostupan, čime bi smo riješili strašno veliki problem alkoholizma, kojeg čak ima među i djecom. Osnovnoškolci i srednjoškolci se u nedostatku nekih normalnih sadržaja, vikendima masovno opijaju po parkovima, a onda nažalost i međusobno ubijaju.
Kad smo kod "logike", voljela bih da mi navedeš konkretan naziv poduzeća u kojem je došlo do takvog napretka tehnologije, da se morala otpustiti većina radnika. Ja se uz najbolju volju ne mogu sjetiti niti jednog takvog našeg poduzeća, ali mogu privatizacije u kojoj je oko 700.000 ljudi ostalo bez posla i koje se na silu tjeralo u mirovinu. Kada nisu imali dovoljno staža, onda im se on dokupljivao. Tako je "rješena" barem polovica takvih radnika, a sada to dolazi na naplatu.
Ako je premalo mladih i ako previše mladih poslije faksa bježi u inozemstvo, i zato je netko kriv. Mladim ljudima najviše se nudi da budu sluge po velikim trgovačkim centrima i to za plaću od maksimalno 3.500 kuna. Mladi znanstvenici mogu zaraditi najviše 4.500 kuna. Kako da s tom plaćom kupe stan, a moraju jer stambene politike nema, i onda da još imaju djecu, kada nemaju dovoljno novca ni za sebe, osim u slučaju da im i roditelji u trideset i nekoj i dalje nešto daju. To je samo jedan detalj zašto se u Hrvatskoj rađa malo djece, a uvjerena sam da ih ima bezbroj.
Što se tiče mogućnosti da se bude sit sa 3.000 kuna mjesečno, poslužit ću se dijelom Elementalove pjesme Iz dana u dan, u kojoj se, između ostalog kaže: "J.... život kad se na karticu kupuje hrana..." Uostalom, poslušaj je cijelu http://www.youtube.com/watch?v=AvpkIZqWdVU

Tko je glasao

Kad smo kod "logike",

Kad smo kod "logike", voljela bih da mi navedeš konkretan naziv poduzeća u kojem je došlo do takvog napretka tehnologije, da se morala otpustiti većina radnika.

Uzmimo naprimjer T-Com. Koliko je radnika otpustio? Je li odustao od neke usluge? Zapravo ne, nudi i više usluga nego prije. Istina da su neke usluge skuplje, ali su neke i jeftinije — sjeti se da je nekad uvođenje telefona koštalo oko 3000 DM. Zaposlili su neke druge radnike, ali sve zajedno imaju manje radnika nego prije.

Ne radi se samo o tome. Dosta zaposlenih je kod nas bilo u tekstilnoj industriji i sl. Nemoguće je da te industrije izdrže pritisak konkurencije Kine i drugih ultrajeftinih zemalja. Iako znam ljude koji rade za šivaćim strojem i mjesečno dobiju oko 1000 kn.

Teško je uspoređivati situaciju prije 1990 i sada, tadašnji sustav je jednostavno solidarno pokrivao gubitke i umjetno napumpavao zaposlenost.

Mladim ljudima najviše se nudi da budu sluge po velikim trgovačkim centrima i to za plaću od maksimalno 3.500 kuna. Mladi znanstvenici mogu zaraditi najviše 4.500 kuna. Kako da s tom plaćom kupe stan, a moraju jer stambene politike nema, i onda da još imaju djecu, kada nemaju dovoljno novca ni za sebe, osim u slučaju da im i roditelji u trideset i nekoj i dalje nešto daju. To je samo jedan detalj zašto se u Hrvatskoj rađa malo djece, a uvjerena sam da ih ima bezbroj.

Gle, tko će tim ljudima dati više? Odakle? Koliko bih ti dao zaposlenom u samoposluzi na kasi, da kojim slučajem imaš par samoposluga?

Ima firmi koje nude stručnjacima početnu plaću od 7000 kn, pa i 9000 kn i ne mogu naći dovoljno ljudi.

Što se tiče toga da nema stambene politike, mnogo čega ne valja, ali ipak postoji POS, a u Zagrebu i Bandićevi stanovi. Nije najviša kvaliteta, ali kada kupiš stan na otvorenom tržištu, platić 2500 €/m2 za centar Zagreba, a opet nemaš neke garancije za kvalitetu. Postoje i stanovi za mlade znanstvenike, ali to je opet krivi put, bit je da postoje uspješne firme, da se čovjek zaposli u uspješnoj firmi, i od svoje plaće normalno može kupiti stan. Nažalost, takvih firmi nemamo dovoljno... I ne mogu nastati preko noći.

Osnovnoškolci i srednjoškolci se u nedostatku nekih normalnih sadržaja, vikendima masovno opijaju po parkovima, a onda nažalost i međusobno ubijaju.

O ovome se već raspravljalo ovdje, u Hrvatskoj su ubojstva i svjetski gledano vrlo rijetka, a pogotovo s maloljetnim žrtvama. Ima ih tek nekoliko godišnje. Mnogo više maloljetnika počini samoubojstvo.

Inače, i ja kupujem sve na karticu, nemam dovoljno gotovine... pa što onda, za to su kartice i izmišljene.

Tko je glasao

Kad vidiš koliko Austrija

Kad vidiš koliko Austrija izdvaja po stanovniku... (2005) http://www.who.int/entity/whosis/whostat/4.xls

Austria 3485 $
Croatia 1001 $

Sve ti je jasno. Možda dobijemo neki popust na opremu, ali s četiri puta manje novca po stanovniku ne možeš imati isti nivo zdravstvene zaštite. Treba shvatiti da je jednostavno Hrvatska siromašnija zemlja i da ne može pružiti onaj nivo usluga kao razvijene zemlje! Može, ali onda treba 50% proračuna ići u zdravstvo, što znači da neće biti nečeg drugog.

Postoji raširen stav da nema pljačke i muljanja u državi, mi bi živjeli kao bogata država. To nažalost nije istina, bilo bi tek nešto bolje, ali treba znati da i u bogatim državama ima muljanja, doduše ipak manje nego kod nas.

Mi kasnimo u razvoju za najrazvijenijim zemljama između 50 i 100 godina. Možda ćemo ih dostići u ovom stoljeću, a možda i nećemo.

Nemoguće je nekim hokus-pokusima dići standard, stvoriti novac tamo gdje ga nema.

Znam obitelji koje imaju 2 djece i žive s manje od 2000 kn mjesečno. Imaju vrt, doduše pa jedu što uzgoje. Ima ljudi koji su na prvi pogled sasvim OK, a užasno su siromašni.

Znam čovjeka koji je trebao ići na pregled srca u mjesto udaljeno nekih 20 km od mjesta gdje živi, ali nije imao za kartu, pa je išao auto-stopom. A čovjek je malo stariji od mene, ima dvoje djece školske dobi...

Tko je glasao

Mi ovdje prije svega brusimo

Mi ovdje prije svega brusimo ideje. Za ozbiljnije ekonomske mjere treba se više potruditi od jednog dnevnika.

Inače, 2003. godine bio sam autor HNS-ovog predizbornog programa "Do gospodarskog uzleta s HNS-om", a i autor sam više zakonskih prijedloga u Hrvatskom saboru.

Ako ova naša vlada zatraži i našu blogersku pomoć, rado ću se potruditi da za tu svrhu napravim puno ozbiljniji program od jednog dnevnika.

Naravno da ne žalim zbog pada rejtinga ove vlade. Ja se već 10 godina borim protiv takve politike, ali kad ovdje pišem, nastojim da to bude argumentirano, a ne navijački. Mogu ja pisati i populistički s bombastičnim naslovima i svaki će mi dnevnik doći na naslovnicu. No, imam neka ekonomska znanja znanja i iskustva u privredi, dalje se u struci i usavršavam i želim to podijeliti sa svima koga to zanima. Možda neku od mojih ideja pročita i netko tko je u poziciju da ju implementira. Ne bi bilo prvi put da mi HDZ-ova vlada ukrade ideju i proglasi ju svojom, ali to nije ni važno. Važno je da usvajamo dobre zakone koji će biti u korist boljitka svih nas koji živio u ovoj zemlji.

Tko je glasao

Roberte, nisam ni ja za

Roberte, nisam ni ja za bombastične naslove i kao što se vidi iz mojih komentara, rasprave bez argumenata. Samo sam ti zapravo htjela reći da od oporbe očekujem više, a tvoj mi je dnevnik djelovao kao ponavljanje svega onoga što već svi znamo. S obzirom da si ekonomski stručnjak, imaš li možda podatke o gospodarstvu Hrvatske prije devedesetih, tj. prije privatizacije? Mislim da bi bilo dobro napraviti jednu analizu gdje smo bili i gdje smo danas, kao i progovoriti o razlozima zašto smo se našli u ovoj situaciji. Pokašala sam naći te podatke na netu, ali nisam pronašla ništa za nekakvu kvalitetnu analizu.

Tko je glasao

Ima tu podosta korisnih

Ima tu podosta korisnih informacija, ali se nikako ne mogu složiti sa toliko pesimizma.
Mišljenja sam da je sezona puno bolja nego se prikazuje u stvarnosti.
Pojačan je posjet turista iz Rusije, a Rusi nisu slabi potrošaći.
Veća je korist od početnog 50% posjeta turista iz Rusije, nego dosadašnja invazija staračke populacije iz zemalja EU.
Ta starija populacija nam je pojela više lijekova i napravila troškova u zdravstvu nego što su podignuli turizam.
Na kraju sezone će se vidjeti pravi rezultati, a mislim da pravi turistički bum tek dolazi.

Tko je glasao

kakav turistički bum, kakvi

kakav turistički bum, kakvi bakrači ...

gostiju ima, to nije sporno i to se svaki dan na sukošanskoj plažu jaaako dobro vidi.

ali kad prošetaš navečer po selu, restorani i kafići prazni ili poluprazni!

stoga očekujem da će ministar Bajs u sljedećem periodu jako puno pričati o tome kako nam je broj noćenja "jako dobar", ali kad zavod za statistiku, ministarstvo financija ili ko već objavi podatke o PRIHODU od turizma, bojim se da nas čeka poprilično razočarenje!

moja procjena je 5-10% minusa u odnosu na prošlu godinu.

Tko je glasao

moja procjena je da nije

moja procjena je da nije toliko ni bitan postotak koliko općeniti smjer u kojem se krećemo.
jučer sam svratila u dramalj (kod crikvenice) na kupanac. to je mjesto koje već 15 godina poznajem kao svoj džep. ipak, ove godine sam se jako neugodno iznenadila. plaže su praktički privatizirane. preko pola svakog dijela plaže prekriveno je plastičnim ležaljkama i ponegdje pedalinama. nemam ništa protiv iznajmljivanja ležaljki (iako ću između plastičurine i šodera uvijek odabrati šoder), ali imam protiv toga da se ležaljkama okupira plaža. složi ih lijepo jednu na drugu pa kad ju netko unajmi nek ju nosi i stavlja gdje je slobodno. ovako se pretežni dio plaže ispunjava plastikom koja kasnije zjapi prazna jer je prosječnom gostu gubitak novca svaki dan iznajmljivati ležaljke uglavnom za cijelu obitelj. posljedica takvog pristupa je da ta plastika zjapi prazna u 50% slučajeva, a ne možeš naći mjesto na plaži.
pored toga, po meni je nekakav standard imati tuš na plaži. jedna plaža je prije 15 godina imala tuš, a danas ga više nema. ali zato ima plastičnu "ogradicu" za presvlačenje. neš ti zamjene.
i kao da sve to nije dovoljno, na meni najljepšoj plaži nije dovoljna ni okupacija ležaljkama i pedalinama, nego se i birc (koji btw već ima terasu) proširio na još jednu poveliku izbetoniranu terasu koja se nalazi na samoj plaži! i da, popunjenost tog birca je konstantno oko 50%, što za vrhunac sezone defitivno nije zadovoljavajuće. čini mi se da su drugi kafići uz plaže i slabije posjećeni.
baš me razočarala situacija tamo i bojim se da će okupacija plaže plastikom postati još jedan u nizu problema jer je tu lova laka, a očito nikoga nije briga za posljedice takvog pristupa.
i još nešto... navodno ove godine uopće nema inspekcija, valjda da se ne riskira dodatno uprskavanje sezone.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

@Zvone Radikalni, ovo s

@Zvone Radikalni, ovo s plažom ti je dobar primjer i koliko sam mogao primijetiti u potpunosti je identičan s cijelim Jadranom.

Ja baš i ne očekujem da ministar Bajs u sljedećem periodu puno priča o tome kako nam je broj noćenja "jako dobar", jer i tu šjora Crno Tržište svojski pljuje u juhu, ali od maminog mezimca očekujem da objasni gdje se je tih 15-20 gostiju hranilo.

Kako je privatni pekarski eldorado u cijeloj državi nedokučiv inspekcijskim i poreznim organima, Bajs bi se u točnijoj procjeni ove turističke sezone mogao pozabaviti činjenicom da je zadarska pekara u prošlom mjesecu povećala proizvodnju za oko 20-25%, za neke pekarske proizvode čak i 50% što bi otprilike odgovaralo tvrdnji o turističkom bumu, koji naravno nije i ekonomsko lizanje prstiju.

No zašto je to tako je naravno druga priča i znanost za sebe, znanost koju trezveniji i odgovorniji konstantno prilagođavaju uvjetima ponude i potražnje, a ne šturog činjenja istih grešaka.

To je znanost, da onima koji padnu na lijepak "sunca, mora i zraka" u tri mjeseca treba oderati kožu, a koju doktrinu naši turistički "kapaciteti", kao i ugostitelji nikako da shvaćaju da je prevaziđena, već uporno polaze od pretpostavke da su more, zrak i sunce roba koju majka priroda nudi u izvornom obliku, roba koju ne treba prilagoditi ukusima i potrebama onih koji je koriste i roba koja se prodaje tri mjeseca u godini.

To je možda uspješna idiotska pretpostavka kod malog broja financijski moćnih turista, ali veliki, plebiscitarni ostatak turista, okreće svaku lipu dva puta, a kunu i višestruko više i zato se umjesto skupih restorana i ponuda čije cijene ručka ili večere često izazivaju poremećaje sa simptomima sunčanice, veliki broj turista okreče self service turizmu i na taj način si priuštiti po koji dan više netaknute prirode i uživanja u našem moru, suncu i zraku.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Moja supruga je bila sa

Moja supruga je bila sa našom kčerkom u Biogradu na moru. Pričaju mi nešto sasvim drugo, a to je da su restorani i kafići dobro posječeni.

Tko je glasao

@Skviki, da kao i svugdje

@Skviki, da kao i svugdje gdje su lokalni besposličari većinski gosti. Njih ćeš vidjeti, već prije prije 7 ujutro kao prve, ali i zadnje goste.

Samo nitko ne postavlja pitanje odakle im novac za takvu vrstu dokolice. Naravno to su ujedno i gosti, koji restorani i kafići održavaju na životu i izvan sezone.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

@Skviki Upravo došao iz

@Skviki
Upravo došao iz Biograda.
Restoran "Meduza".
35 dkg "grofa" (školjka cjenovnog razreda dagnji) i litra Babića 236 kuna.
"Račun" mi je ispostavio na komadu papira ("škartoc").
Podnio sam prijavu Poreznoj upravi u Zadru.
Kaže mi šefica nadzora u Poreznoj upravi da "ne može puno napraviti" i da "pismeno podnesem prijavu".
Kad sam joj objasnio da ću njezin odgovor javno objaviti, zaprimila je usmeno prijavu.
Rekao sam joj da ću je nazvati za 30 dana radi obavijesti o tome kakve je radnje poduzela, na što je odgovorila da me nije dužna izvjestiti. Nakon što sam joj objasnio da sam prijavom stranka u postupku, kao i da postoji Zakon o pravu na pristup informacijama prihvatila je navedeno.
Nazvat ću odgovornu osobu Porezne uprave u Zadru za 30 dana.

Tko je glasao

Čudi me da kao sudac ne

Čudi me da kao sudac ne poznaješ opći porezni zakon. Nakon što podneseš prijavu, ne postaješ stranka u postupku, već su stranke u postupku isključivo Porezna uprava i porezni obveznik. Porezna uprava ima diskreciono pravo provođenja postupka, a odavanje informacija o poreznom obvezniku podliježe službenoj tajni porezne uprave. No to ne znači da porezna uprava neće provesti taj postupak temeljem tvoje prijave. I sama sam podnosila razne prijave i pustila ljude da rade svoj posao. Što sam im više informacija dala, to im je bio lakši postupak. No nisam dobila odgovor o rezultatima nadzora, jer je to bila porezna tajna, ali sam indirektno saznala da je postupak odrađen kako treba, jer porezni obveznik nije šutio, a njega ne veže ni porezna tajna.
Kad si račun dobio na škartocu, nisi trebao platiti. Kad ja ne dobijem račun, niti ne platim. Zna se koje elemente račun mora imati. O tome ti govori članak 15 stavak 6 zakona o porezu na dodanu vrijednost. To svaki poduzetnik zna. No obično smo mi ovce, koje ne pitaju račune. Da na temelju računa dobiješ olakšicu, onda bi ga tražio. Ovako te boli klinac, već ćeš radije napasti poreznu upravu, umjesto da napadneš poduzetnika koji ti ne da ono što te spada. Šteta je što porezna uprava ne koristi članak zakona o porezu na dodanu vrijednost i ne počme kažnjavati kupce proizvoda i usluga na izlasku iz radnje, kad ne mogu pružiti račun. Da se to koristi kako spada, vjerojatno bi utaja bilo manje. Kad bi kupca opalilo po džepu, itekako bi pitao račun.

My Soul

Tko je glasao

@My Soul Ne govorim o

@My Soul
Ne govorim o upravnom postupku, već o prekršajnom postupku u kojem je podnositelj prijave stranka u postupku.
Nema diskrecionog prava u prekršajnom postupku, niti tajnosti osim ako posebnim rješenjem sudac nije tako odredio. Kako se ne bi nadmetali tko više zna, prihvaćam da je Tvoje znanje veće od mojeg bez čuđenja.

Točno je da nisam trebao platiti. Kako nikada nisam bio politički funkcioner, učinilo mi se nečuvenim da ne platim. Sve ostalo stoji što ste napisali i to je uspješna praksa u Italiji već dulje vrijeme.

Tko je glasao

Podnio sam prijavu

Podnio sam prijavu Poreznoj upravi u Zadru.
Kaže mi šefica nadzora u Poreznoj upravi da "ne može puno napraviti" i da "pismeno podnesem prijavu".
Kad sam joj objasnio da ću njezin odgovor javno objaviti, zaprimila je usmeno prijavu.
Rekao sam joj da ću je nazvati za 30 dana radi obavijesti o tome kakve je radnje poduzela, na što je odgovorila da me nije dužna izvjestiti. Nakon što sam joj objasnio da sam prijavom stranka u postupku, kao i da postoji Zakon o pravu na pristup informacijama prihvatila je navedeno.

Sad ti je jasno o kakvim se kadrovima radi ne grbaci poreznih obveznika?Tim gore sto se ta sluzba treba baviti upravo regulacijom azurnosti poslovanja.A sami rade, bezobrazno, bahato i lose...
Takvima je motika i polje krumpira idealno novo radno mjesto.Bez obzira sto drugovi iz njihovg sindikata mislili.

Tko je glasao

@G-news Znam sve o njima

@G-news
Znam sve o njima već davno. Od kadrovskog ekipiranja u vrijeme "pretvorbe", do selektivnog inspekcijskog nadzora (tebe vidim, a tebe ne vidim). Činjenica ipak jest da najniži službenici rade kao crvi za jadnu plaću. Neki rade prekovremeno u vrijeme poreznih prijava, a rad koji im se ne isplaćuje. Golema je razlika između rukovodnog kadra i neposrednih djelatnika po svim osnovama.

Tko je glasao

Tako treba!!!! Samo oštro!!

Tako treba!!!! Samo oštro!! Bravo!

Tko je glasao

Tonči, Podržavam tvoj

Tonči,

Podržavam tvoj postupak a i sam bi napravil gužvu kod takve stvari. No ja ti obavezno prije narudžbe tražim jelovnik sa cjenama jel mi je poznat kriminalni potencial naših ljudi.

Tko je glasao

@Skviki Bit će još

@Skviki
Bit će još sličnih postova na koncu ove turističke sezone iz jednostavnog razloga - što obrazac ponašanja ugostitelja nije desetljećima promijenjen. Poremećen je tijek novca, vrijednosti rada, i sposobnosti pravne države da primijeni zakone na sve građane jednako. Ugostitelj neće osjetiti povećanje PDV-a, jer ionako ne ispostavlja račun, a neće niti korisnik usluge, jer ionako ne dobiva račun uz istu cijenu. Gubi Država, bio PDV 1% ili 23%. Nedavno je bio dobar dnevnik na tu temu. Siva ekonomija samo je dobila vjetar u leđa.

Tko je glasao

Visoki porezi u tzv. sluzbi

Visoki porezi u tzv. sluzbi deranja "bogatih" su se uvijek zavrsili njihovim jos vecim bogacenjem, 100% izbjegavanjem poreza, a samo su naj...... sljakeri kod malih poslodavaca i sami manji poduzetnici, pa na kraju i ocekivani "dobitnik" - drzavni budjet.

Brojčani pokazatelji za plovila su jednostavni i jasno ukazuju na ozbiljnost problema. Malo bolja brodica duljine 7 do 8 metara stoji 100 tisuća eura i dosad se za nju nije plaćala trošarina. S PDV-om ona je kupca stajala oko 124 tisuće eura. Sada će joj konačna cijena biti blizu 180 tisuća eura. Skuplje plovilo, na primjer s cijenom između 150 i 200 tisuća eura, poskupljuje za oko 100 tisuća. Slično je i s uvoznim plovilima.

– Tko će za brod kojemu je cijena milijun eura platiti još više od 60 posto trošarine? Ljudi će kupovati brodove i registrirati ih u inozemstvu, počet će se prazniti naše marine. Koliko je samo naša država izgubila na charteru, sada ponavljamo istu grešku. Što su s time mislili postići? To pitaju ljudi koji su u ekonomiji pametniji od mene. Kad se topiš radiš brzoplete poteze, a ovaj je zakon jedan od takvih. Obično se u kriznim vremenima smanjuju porezi, da se poveća potrošnja, da se državi vrati što više novca. Sve skupa ovo je naša sramota. Pustimo ljude da rade i žive, ističe Nevio Sokolić, direktor tvrtke Yachting Pivatus iz Pule, hrvatski zastupnik Ferretti Grupe, jednog od vodećih svjetskih brodograditelja jahti.

Procjena gubitaka radi komunistickog poreza HDZ-a:

13.2.2008.
Hrvatska je prije petnaestak godina imala samo pet proizvođača plovila za sport i razonodu, a sada su naše brodice po kvaliteti konkurentne plovilima iz najrazvijenijih zemalja Europske unije.
Od 83 proizvođača plovila 12 su srednja brodogradilišta, koja ostvaruju polovicu pomenutog prihoda. Naša mala brodogradnja zapošljava oko 2500 ljudi, što je dvostruko više nego prije pet godina. Mali brodograditelji napominju da im i dalje kronično nedostaje kvalitetnih brodograđevnih majstora, posebice za opremanje interijera brodova. Istraživanja tržišta pokazuju da brod najprije prodaje dobro uređeni interijer, potom kvalitetno prostorno rješenje unutar broda, a da tek iza toga o kupnji odlučuje cijena.
Inženjer Mario Polla iz HGK-a Rijeka, gdje je ujedno sjedište Udruženja hrvatske male brodogradnje, rekao je kako bi uz našu obalu trebalo rezervirati prostor za potrebe malih škverova, čime bi im se omogućilo normalan rad. Naime, zbog atraktivnosti zemljišta uz samo more, s njih se nastoji protjerati male škverove, sprječavajući ih u radu na razne načine, čime im se ograničava ulaganje i razvoj.
Stoga ne čudi što desetak hrvatskih proizvođača malih plovila ima proizvodnju u unutrašnjosti Hrvatske, iako je za stvaranje imidža jednog proizvoda poželjno proizvoditi na samom moru. Još uvijek se nautičkim sajmovima u Europi posjetitelji silno čude da Hrvatska uopće proizvodi plovila za sport i razonodu, ali naša mala plovila se sve više spominju u nautičkim krugovima kao "butik roba". Naime, do određene mjere naši mali motorni brodovi i jedrilice serijski su konfekcijski proizvod, ali u većini slučajeva ta plovila opremaju se prema želji kupca, a što nije moguće u velikim tvornicama plovila.
Činjenica da u ovom trenutku svoje proizvode izvozi petnaestak naših srednjih i malih proizvođača plovila svjedoči da smo po tom pitanju u nepunih deset godina dosegli visoki tehnološki nivo proizvodnje, a pritom ostali cjenovno više nego konkurentni.

Tko je glasao

E, pa nisu svi kriminalci u

E, pa nisu svi kriminalci u Vladi. Naućno dokazano.Neki serviraju čudotvorno vino.

Tko je glasao

I ne samo restorani i

I ne samo restorani i kafići, nego svi oni potencijali koji tom podneblju donosi lijepu zaradu.
To što smo mi jako daleko od njih, nije samo naša krivnja jer niti oni mogu sami opstati, niti to mi možemo.
Više zajedništva, a manje prikrivanja realnog stanja stvari.
Nisam ja ljubomoran zato što imaju, neka imaju još više,ali svi moramo biti svjesni da utajama poreza štetimo sami sebi.

Tko je glasao

Utaja poreza u

Utaja poreza u ugostiteljstvu, barem što se kafića tiče, kreće od najma... i opet je porezna uprava ta koja šteka - i zatvara taj krug - ne traži se porijeklo novca - najmodavac iznajmljuje prostor za 11000,00, a ugostitelju piše 1000,00 - uzmi ili ostavi! dakle, ugostitelj u startu radi sa 10000,00 troška koji ne postoji, ali se mora pokriti; kako? lančanom reakcijom; malo od prometa, malo od prijavljenih plaća (govorim o malim kafićima). I sve to oni znaju.. i puštaju.. ovako su barem dvije konobarice na plaći i doprinosima. Jer da najmodavac plaća porez na najam - vjerojatno bi ga još dignuo; mi ne bi unajmili; troje ljudi više na birou i hzzou. A naši gosti bi umjesto parizera i svinjetine, jeli šunku i teletinu, malo više vremena proveli doma, potrošili malo više struje na svoje klime i - to je to! Dakle, umjesto da novci za njihove kave i pive prelaze u plaće za troje ljudi i sve moguće zampove, komorske i ostale doprinose, prelazili bi u đepove vlasnika trgovačkih lanaca i hepa! I sve to oni znaju.. zato i puštaju.. a mi bi, kao, trebali biti sretni zbog toga - turisti uglavnom koriste WC (jer javnoga nema) i kukaju da im je piva od 12,00 kn preskupa, naši procjenjuju taj mali makijato od 6,00 - pa bi pola toplog mlika, pola ledenog, cilu trafiku novina na raspolaganju, posebne glazbene želje, bune se jer im branim da puše u kafiću; i uz sve to - u vječitom sam strahu od inspekcije - znam da nikome ništa ne štima - ali, kao što je neko već zaključio - inspekcijski nadzor je vrlo selektivan; a ja ne spadam u tu selekciju. I dođe mi da zatvorim tu rupetinu i odem raditi kao servirka u pravoj EU firmi - Falkenštajnera, nedilje, blagdane, dvokratno - za 3400,00, mozak na paši i prst u uvo!!

Tko je glasao

Moja supruga je bila sa

Moja supruga je bila sa našom kčerkom u Biogradu na moru. Pričaju mi nešto sasvim drugo

vrlo kompetentne "persone" za ocjenu uspješnosti turističke sezone

a to je da su restorani i kafići dobro posječeni

a tko ih je posjekao???

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci