Tagovi

Teror manjine!

Nećak (student iz Zagreba) mi je poslao tekst peticije – poziva Građanska inicijativa za spas Dubrovnika (što akcentira pomalo već sve uočljiviju svemoć i nadmoć elektronskih komunikacija). Obavezan sam da je dalje proslijedim – ja na ne vidim boljeg načina od njenog stavljanja na Pollitiku, i eventualno druge blogove (pa na isti način dalje molim da ovo prenesete). Moj motiv nije samo podržati tu inicijativu, u kojoj se osuđuje nasilan odnos prema okolini u kojoj živimo i baštini koju smo naslijedili i obvezni da ih čuvamo) nego da naglasim i neke šire dimenzije ovakvih pojava. No najprije proglas!

……“'Dosta je toga da agresivna manjina maltretira šutljivu većinu. Svi radovi su u skladu sa svim zakonima i GUP-om, a ulica ne može rješavati probleme Dubrovnika. Pod pritiskom se neće i ne može ništa rješavati i sve dok imamo većinu u Gradskom vijeću na ovakve primjedbe se nećemo obazirati“ - tim je riječima dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica reagirala na sve pritužbe, peticije i tribine vezane uz sprječavanje rušenja objekata na Pilama. Pile su samo posljednji čin uništavanja dubrovačke duše koje se kontinuirano događa posljednjih godina. No, ono što nam tek predstoji u slijedećim godinama treba nas plašiti. Betonizacija Babina Kuka, uništavanje posljednjih zelenih glavica u Dubrovniku, napučivanje Montovjerne, golf tereni na Srđu i u Konavlima, uništavanje Elafita - to je samo dio onoga što se planira slijedećih godina, a planirano je PUP-om. Jesu li svi ovi projekti od nacionalnog interesa? Hoćemo li za 10-15 godina u Dubrovniku jedino zelenilo viđati u grastama svojih stanova? Gradi li se sve to za nas, građane Dubrovnika? Je li to ono što mi želimo? Je li to budućnost koju želimo ostaviti našoj djeci? Hoće li uopće naša djeca imati mogućnost života u Dubrovniku? NISMO AGRESIVNI NITI SMO MANJINA Pokažimo svi da nam je bitno što se događa u Dubrovniku i njegovoj okolici.
……U subotu, 22. prosinca u 17.30 dođite svi na Pile, ponesite voštani lampion i zapalite ga za sve žrtve pustošenja Dubrovnika. Pokažimo da nam je stalo do života u Gradu kakvog su nam ga ostavili naši stari, Gradu kojim smo se sve do posljednjih nekoliko godina ponosili, Gradu kojeg volimo... LAMPIONI ZA ŽRTVE PUSTOŠENJA DUBROVNIKA subota, 22. prosinca u 17.30
……Građanska inicijativa za spas Dubrovnika

Ovim sam izvršio obećanje nećaku ali i svoju građansku i civilizacijsku dužnost, jer ono što imamo „nismo naslijedili od svojih predaka, već posudili od svojih potomaka“. Svaki milimetar dubrovačkog prostora je civilizacijska tekovina s kojom se i svijet složio (jer je Dubrovnik upisan u svjetsku kulturnu baštinu), i Hrvatska se izuzetno ponosi (jer joj je baš Dubrovnik najveća vrijednost i njen najljepši izlog u svijet), ali se u Dubrovniku najmanje cijeni, što je tragedija suvremenog dubrovačkog, ali ne samo dubrovačkog trenutka. No o devastacijskom mentalitetu u rušilačkom pohodu je pisao ovdje naš uvaženi član i moj susjed „ragusa“(pa neću ponavljati mada kad se pažljivo pročitaju ti postovi, skupa s komentarima, predstavljaju izuzetno kvalitetan doprinos zagovaranju kulture življenja).

Skoro istovremeno sam dobio i link od prijatelja iz Splita mail sa sljedećom porukom i linkom:

Ako se slažete, potpišite peticiju "Vratite nam rivu"

Molim vas da učinite ta dva dobra dijela i potpišete i ovu splitsku peticiju, ili se pojavite na Pilama u rečeno vrijeme ako možete (s lampionom ili bez njega), gdje se upravo destruira jedna stotinama godina stara platana, a jedne stotinama star prelijepa zgrada – ljetnikovac će se pretvoriti u otok oko kojega će teći jedan od najagresivnijih prometnih kaosa u Hrvatskoj.. Kao što sam se i ja svojevremeno uključio u obranu zagrebačkog donjeg grada i Cvjetnog trga protiv istog devastirajućeg mentaliteta (u postu „Ja sam Zagrepčanin“), ali ne da mi vraćate dug nego da ustanete protiv bahatosti koja bi sada nama gradila „još starije i ljepše“ s jedinim ciljem da si stave u džep (kao što se jedan od aktivista „Velog mista“ hvali po kuloarima da je svoje radove naplatio više nego bi ikada ikome drugome). Tako se sam naziv svojevremene političke liste „Velo Misto“ (nazvanoj prema svom najboljem i karizmatičnom kroničaru Miljenku Smoji koja je osvojili političku premoć na sentimentu svojih sugrađana), pretvorila te sentimente u golemu prijevaru tešku milijune kuna (a da se konačna cijena još i ne zna i vjerojatno će rasti upravno proporcionalno s vjerojatnošću da će ta lista nestati s političke scene Splita i Hrvatske). A pritom svoje sugrađane otjerali s mjesta koji je vjekovima bio njihov svakodnevni dom, neka vrsta produženog kućnog dnevnog boravka.

No, iz gornjih primjera se nameće nekoliko vrlo važnih pitanja:

1. Kako procijeniti što je to staro, a što novo?
2. Kako procijeniti što je vrijedno, a što je bezvrijedno?
3. Kako procijeniti što je to manjina, a što većina?

Odgovore na prva dva pitanja prepuštam „svekolikom pučanstvu“ a ovo treće je moja preokupacija s kojom se opterećujem već neko vrijeme. U tekstu „dubrovačke peticije“ se spominje verbalni sukob između dubrovačke gradonačelnice i Društva prijatelja prirode „DUB“, u kojem se gradonačelnica poslužila političkim rječnikom u kojem je potražila potporu za svoj legalitet u investiciji Grada na Pilama.

Šuica je aktualnu polemiku oko radova na Pilama komentirala na sjednici Gradskog vijeća:
-Dosta je toga da agresivna manjina maltretira šutljivu većinu. Svi radovi su u skladu sa svim zakonima i GUP-om, a ulica ne može rješavati probleme Dubrovnika. Pod pritiskom se neće i ne može ništa rješavati i sve dok imamo većinu u Gradskom vijeću na ovakve primjedbe se nećemo obazirati

Takva bahata reakcija gradonačelnice izazvala je kontra reakcije tj. kaznenu prijavu i gore spomenute prosvjede:
Građani Dubrovnika su poslali kaznenu prijavu protiv dubrovačke gradonačelnice Dubravke Šuice i pročelnice dubrovačkog Konzervatorskog odjela Žane Baće, zbog osnovane sumnje da su počinile kazneno djelo oštećenja, uništenja kulturnog i prirodnog dobra ( kazneno djelo iz čl. 325.1 i 3 Kaznenog zakona RH). Ovo je druga kaznena prijava ove godine podnesena protiv dubrovačke gradonačelnice

Dakle, gradonačelnica svoje i Gradsko nelegalno ponašanje brani legitimitetom, kojeg ona i njena stanka imaju u Gradskom vijeću, u kojem su, by the way morali vlast sastaviti u koaliciji. No svojim izjavama otvara jedno jako interesantno pitanje političke kulture. Da li se zaista na izborima i osvajanjem mandata uz mali broj izišlih na izbore dobiva svemoć ili tek odgovornost. I tko se ponovno vraćamo na već otrcani problem neodgovornosti kao sveprisutne pojave na hrvatskim političkim prostorima, koji sve više sliče pustopoljinama a sve manje civilizacijskom okruženju. Najmanje što je potrebno jest uvažavanje svih, ali zaista svih građane nekog grada, neke županije, neke države – što se u krajnjoj liniji svodi na odgovornost! Kao što u „mikrosituaciji“ imamo to što imamo u Dubrovniku i Splitu, tako sada imamo i na državnoj razini, poslije Sanaderovih javno obznanjenih tvrdnji da mu je povjeren „povjerenje naroda“ radi (ustvari manjinskog) broja mandata (koje je dobio) u situaciji malog odziva na izbore i pogolemog „padobranskog desanta“ na domovinske izborne liste iz inozemstva, s kojima još uvijek (i uz pomoć raznih diverzanata kao DIP i Ustavni sud) još nije sastavio ni minimalnu natpolovičnu većinu, pa se upušta u nemoralnu trgovinu koja sada cvjeta na svim stranama domovine „cvjeta s tisuću cvjetova“.

Ali što je s onom velikom većinom hrvatskih građana koja ipak ostaje izvan ovakvih trgovanja?? Da li se i on , Sanader, kao i njegova miljenica iz Dubrovnika zaklanjaju iza „šutljive većine“ koju su „posesili“ kao argumente za svoje interese , slijedeći onu poznatu latinsku poslovicu „Qui tacit consentit!“ ili prevedeno „Tko šuti, suglasan je!“.

Ali, je li baš tako?? Gdje su granice takvom agresivnom ponašanju ustvari političke manjine (ma kakvu većinu mandata osvojili) najbolje i najslikovitije je pokazao čuveni slučaj Radija 101, ali još više što zaista šutljiva većina može učiniti pokazuju građani Splita koji su masovno „napustili svoj dnevni boravak“ i ne žele se u njega vratiti, dok se ne vrati u stanje u kojem će se opet osjećati ugodno. To se zove građanski neposluh, a on može odvesti daleko, vrlo daleko. Ako ne vjerujete pročitajte reakcije građana na peticiju u Splitu ili sukobe u Dubrovniku – i sjetite se da „vrč ide na vodu dok se ne razbije“. Nedavno je na Prvom program HTV u misiji „Drugi format“ upriličen razgovor „struke“ pod naslovom „Dvije rive“
Jedna ne prestaje izazivati polemike, druga oduševljenje. Razgovaramo o dvije nove, potpuno različite rive - jednoj u Splitu, drugoj u Zadru. O ulozi arhitekture u javnom prostoru, zašto posljednji sud uvijek daju građani te što se događa kada oni odbace arhitekturu, govore arhitekti Nikola Bašić, Saša Begović i Jurica Jelavić te konzervator Miljenko Domjan

Razočarano sam ih slušao, jer im je jedina argumentacija splitskih promašaja bila „inat Splićana“, a nikako da se pospu pepelom i objasne kako i zašto su „milenijski splitski dnevni boravak“ toliko dehumanizirali, da se ni pas na njega ne želi pomokriti.

A onda dolazimo još dalje: Zašto je naša domovina toliko Hrvatska dehumanizirana, pa je sve manje po mjeri građana, te uvredljivo nazvane „šutljive većine“ kojoj se nameću razni tutori koji ni intelektualno ni civilizacijski nisu dorasli ekskluzivnoj ulozi „društvenih tutora“, koju su sami sebi prisvojili u dijelu moči raspolaganja a odbili odurnu i svima njima više nego mrsku odgovornost za sve što se u društvu događa.

Komentari

Ovo je, koliko mi je

Ovo je, koliko mi je poznato, treća akcija (odnosno prosvjed) dubrovačkih studenata koja ide u tom smjeru. Drugi prosvjed je bio negdje 2003 godine, našao sam članak u Vjesniku koji opisuje akciju: „Potaknuti svime što znamo o prilikama u Dubrovniku, te potreseni nedavnim događajima - pljačkom Gradskoga muzeja, propašću Porta u jeku obnove, oštećenjem Orlandova stupa, napuknućem apside Katedrale i teškim stanjem Kneževa dvora, kao i indolencijom lokalne vlasti, odlučili smo sastaviti protest kojim tražimo od državnoga vrha Republike Hrvatske da hitno stane na kraj neznanju, aroganciji, nepotizmu i korupciji u službama zaduženim za brigu o neprocjenjivim vrijednostima Dubrovnika.”
Nisam znao za ovaj prosvjed, tražio sam prosvjed koji se dogodio netom prije domovinskog rata.

Prva akcija, koje se sjećam ali ne mogu pronaći podatke o njoj na internetu (odigrala se prije interneta u Hrvata) je bila otvoreno pismo tadašnjih dubrovačkih studenata novoizabranoj vlasti koje je počinjalo napisom iz Kneževa dovra: Obliti privatorum, publica curate. Studenti su tražili veću brigu o kulturnim dobrima, dijalektu i sl., a kasnije se sve svelo na sukob oko tada najavljivane izgradnje marine uz lapadsku obalu (Camille Rayon). Samo pismo je u to vrijeme bilo atrakcija, o njemu su pisale novine, govorilo se na televiziji. Bio je to primjer građanske akcije u mladoj demokraciji. Na žalost, nedugo nakon pisma došli su, kako kaže Negromant u svom prologu, neki ljudi nahvao i akcija je pala u zaborav.

Rat je prošao, a ljudi nahvao i dalje pokušavaju oteti prostor ljudima nazbilj i maksimizirati svoj profit. Povijest nije bitna u krajevima u kojima se može graditi "još bolje i starije".

Tko je glasao

Samosvjesno građanstvo se

Samosvjesno građanstvo se po defaultu opire tiraniji i diktaturi. Čak i onda kad si je samo svojim djelovanjem natovarilo tiranina na grbaču, takvo građanstvo pružat će mu bilo aktivan bilo pasivan otpor. Naravno, ima i onih kojima tiranija ne smeta jer sami nemaju nikakvu volju ili je tiranijska vlast "osigurala" (najčešće ipak kupila) njihovu podršku separatnim (pisanim ili nepisanim) klijentelističkim sporazumima.

Nezadovoljstvo građanki i građana zbog uništavanja i/ili preoblikovanja njihova životnog prostora izraz je dubokog (više ili manje osviještenog) neprihvaćanja tiranijskog zadiranja u posljednju utvrdu individualne i kolektivne samosvijesti i dostojanstva - IDENTITET. Kad se tako brutalno napadne nečiji urbani identitet kao što opisuju frederik i ragusa u slučaju Dubrovnika, onda s lica tiranije padaju posljednje maske. Jedini argument koji joj preostaje je argument gole sile, a to je ujedno i početak njezina kraja.

Zato svim srcem i cijelim svojim građanskim bićem podržavam ove ljude i njihove akcije. Štoviše, držim da je devastacija (a pod time mislim na svaku intervenciju u prostor koja za posljedicu ima zaborav ili gubljenje identiteta, a Dubrovnik jest dio mojeg identiteta jednako kao i zidić ipred moje osnovne škole ili šuma kroz koju je prošla trasa auto-ceste) bilo kojeg dijela naše zemlje, zemlje naših predaka/pretkinja i zemlje naših potomaka/potomkinja političko pitanje par excellance.

Odgovor na to pitanje mogu dati samo politički punoljetni, samosvjesni i HRABRI građani i građanke. Ovo je vrijeme kad se moramo odvažiti (individualno ili zajednički) na HRABRA DJELA kojima ćemo tirane i razne druge uzurpatore svrgnuti s vlasti.

grgo

grgo

Tko je glasao

Grgo, zvjezdice nisu

Grgo,
zvjezdice nisu dovoljne da bih izrazio zadovoljstvo ovako kvalitetnim komentarom, zato ga pohvaljujem i na ovaj način.

ragusa

Tko je glasao

Sad ostaje samo vidjeti

Sad ostaje samo vidjeti prepisuje li ta dama iz Dubrovnika Bandica ili obrnuto.U svakom slucaju imamo dokaz broj 547894 da je HDZ=SDP.

Tko je glasao

U drugoj knjizi Josipa

U drugoj knjizi Josipa Horvata Politička povijest Hrvatske na 12 stranici stoji citat Earla Stanlyja Balldwina:

The material of politics is human nature, its motives honourable and base, its appetites for power and for service , its passions, its prejudices, its memories and aspiration"

Rekao bih da se ne radi o izjednačavanju stranaka pa ni ideologija (iako se i to u praksi događa), nego o ljudima koji kad dobiju moć okrenu sve po svome, bez ikakvog grizodušja, ikakvih obzira i obveza prema institucijama (bilo strankama, bilo državim ustanovama).

Tome ipak najviše doprinosi neznanje i nemoć. Danas sam sasvim slučajno naletio na stranicu "srpske istorije" i simpatičnu priču u kojoj kneza Mihajla Obrenovića grupa entuzijasta uvjerava da uvede europski parlamentarizam, a on im vadi nekakav dokument iz skupšine pun križeva umjesto potpisa narodnih poslanika, pa ih pita ih, s kime bi to oni to razvijali parlamentarizam (to je onaj kojeg su kasnije ubili!)

Nije da danas u Hrvatskoj (pa ni Srbiji) vlada totalna nepismenost, ali totalna politička nepismenost svakako, pa nju koriste razni "mulci" kao što je Bandić, ova iz Dubrovnika ili oni navodni Smojini iz Splita. BTW, sjećaš se onog popa iz Malog mista koji se popeo na skaline jedne kuće rašitrio ruke gleda prema nebu i dovikuje Bogu: Ovce i koze si mi da da čuvam, ovce i koze ti vraćam!

Tko je glasao

Budući da sam živio u

Budući da sam živio u Dubrovniku dobro ga poznajem. Ako pravo pogledate gradu najviše smetaju zidine. Ako angažirate Juru Radića on će vam ih srušit i negdje gdje manje smetaju sagraditi ljepše i starije. A uz to i kakav mostić na Lokrum:))

Tko je glasao

Gospodin Cerovac je poput

Gospodin Cerovac je poput Broja Jedan, svjedočio je mnogim povjesnim događajima, živio u mnogim zemljama, i svakako ima dobre priče.

Tko je glasao

Poštovani maestro,

Poštovani maestro,

srećom, nema šanse da spadnemo na Juru Radića (barem na prostoru u i oko zidina). Ali zato malih Radića ne manjka. Pa 'glođu' koliko mogu ... bolje rečeno koliko im se dopusti. A dopušta im se dosta. Barem je dosad bilo tako.

Umjesto Radića, Dubrovniku se mora dogoditi Gradić! Za neupućene, ovo nije nikakva igra riječi. Stjepan Gradić je zaslužni građanin Republike - njegova zasluga je Grad kakvoga znamo, nastao nakon katastrofalnoga potresa 1667. godine.

ragusa

Tko je glasao

Čitam danas u Večernjem da

Čitam danas u Večernjem da je JureRadić "pobijedio" na natječaju za novi most Trogir-Čiovo. Evo, dakle, na putu je vama.:)

Tko je glasao

Srećom, nemate pravo! Most

Srećom, nemate pravo!
Most Trogir-Čiovo pojavio se nakon Pelješkoga mosta - dakle, ide u suprotnom smjeru, udaljava se (Bogu hvala!).

ragusa

Tko je glasao

A nisi čital kaj nam sprema

A nisi čital kaj nam sprema Bandić s Holdingom i Alianz-om. Holding mirovinsko osiguranje!

Tko je glasao

Frederiče, sad smo

Frederiče, sad smo 1:1!

Prvo sam ja tebe iznenadio 'Institucionalnom krizom II', a sad si uzvratio ovim dnevnikom, mada ne nosi isti naslov (Plansko pustošenje Dubrovnika). I ono je bilo radi sinergije, što si razumio, pa tako je i ovo, što podrazumijevam.

Očito je da nije u pitanju 'agresivna manjina koja terorizira šutljivu većinu' (D.Šuica), jer 'šutljiva većina' nije nikakav 'monolitni blok' tamo nekakve 'stranačke vojske' (koja je iznjedrila gradsku 'vlast'), niti je ta većina tako šutljiva kako to možda na prvi pogled izgleda.

Za početak recimo da ljudi nisu ovce. Tu činjenicu bi morala respektirati svaka gradska (ili bilo koja druga) 'vlast', pa makar imala i 100%-tnu potporu birača (u trenutku izbora). Slijedom toga, čak i takva hipotetska 'vlast' (mislim na onih nemogućih 100%) trebala bi konzultirati svoje građane o onim pitanjima koji bitno utječu na kvalitetu njihova života. A to nije teško. Treba pozvati ljude na javni skup (tribinu ili sl.) i prezentirati im ideju, čuti komentare, odgovoriti na primjedbe, a slijedom toga ponešto i korigirati početni prijedlog, pa s njim u proceduru. Onda ne bi bilo ovakvih reakcija. Ali to se ne radi, a jasno je i zašto, jer glas javnosti ne ide u prilog 'gradogradnji' onako kako je 'vlast' vidi.

Ono što se događa(lo) u Dubrovniku iznio sam u spomenutim dnevnicima (Plansko pustošenje Dubrovnika I i II), a ovo bi bio nastavak priče. A može se ponešto i dodati. Jučer je npr. na sjednici Županijske skupštine postavljeno vijećničko pitanje, mislim da je upućeno Ministarstvu kulture, o legalnosti poduzetih radova, odnosno izdane dozvole za rušenje. Naime, srušene građevine su bile dio zaštićenoga područja tzv. kontaktne zone oko Grada. Zaštita UNESCO-a je konkretna - sve čestice zgrada u toj zoni imaju zabilješku u zemljišniku da su kulturno dobro. A dozvola za rušenje podrazumijeva 'skidanje' takve zaštite, odnosno odluku Ministarstva kultura da čest.zgr. xxx k.o. Yyy prestaje biti kulturno dobro, a ovo je preduvjet za izdavanje dozvole o rušenju. Drugim riječima, bolji poznavatelji materije tvrde da predmetna dozvola za rušenje nije zakonita! A kuće su 'po kratkom postupku' srušene čim je takva (nezakonita) dozvola dobijena, tako da je ovo novi 'momenat' u aktualnoj dubrovačkoj priči.

Zasad toliko, vjerojatno će još biti prigode javiti se u nastavku rasprave.

ragusa

Tko je glasao

Odličan tekst! Kao

Odličan tekst!

Kao dubrovački zet , posebno sam osjetljiv na devastacije Dubrovnika. Kao da rat nije dovoljno učinio. Dubrovnik me po konfiguraciji jako podsjeća na Monte Carlo. Bilo bi korisno da dubrovački čelnici, makar i o gradskom trošku idu pogledati kako se mogu riješavati prometni problemi, a da se ne devastira gradska jezgra.

Kao hrvatski državljanin, isfrustriran sam što se isto tako postupa i s nacionalnim blagom. Rasprodaje se sve što se rasprodati može u cilju krpanja proračuna, kupovanja socijalnog mira i ostanka na vlasti.

Tko je glasao

Ja sam svoje djetinjstvo

Ja sam svoje djetinjstvo svake godine provodio u nasem prekrasnom Dubrovniku te ste u pravu kada ga usporedjujete s Monte Carlom. Osim toga, slucaj Dubrovnika se dogadja po cijeloj Hrvatskoj. Barem se u necemu slazemo.

Razne pasivnosti i filozofiranja u Hrvatskoj su vec odavno istrosene. Pa ako smo se u ratu mogli izboriti za svoju drzavu, zasto ne bi mogli i danas? A prvi koraci "dogadjanja naroda" su vec na vidiku.

Live Free or Die !

Live Free or Die !

Tko je glasao

"Bar se u nečemu

"Bar se u nečemu slažemo"

Ovo sam i ja pomislio.

Tko je glasao

Za dobrobit i bolju

Za dobrobit i bolju buducnost "Sutljive Vecine" potrebno je ponavljanje slucaja Radija 101 po cijeloj Hrvatskoj.

Live Free or Die !

Live Free or Die !

Tko je glasao

Ekipa radija 101 stalno

Ekipa radija 101 stalno dobiva novce da verglanjem zamagli u Zagrebu ovo protiv čega idu protesti, čak je i čuveni prosvjedni skup za glavni rezultat imamo i dalje ima činjenicu da se od 1990.g. uzurpira izborna i svaka volja građana i ravnopravne stručne rasprave. Nakon tok skupa na tom radiju se nije pojavila niti jedna ozbiljna informacija šta se stvarno zbiva u Zagrebu i u tom smislu je to jedinstven medijski slučaj u hrvatskoj povijesti (bar negdje nešto se uvijek pojavi).

U mjeri koliko i kako radio 101 vergla što vergla, iritantno je i spominjati šta se i kako radi u Zagrebu.

U tom smislu je radio 101 radi Tirana suvremenog doba, uz ispriku radiju Tirana i napomeni da se to odnosi na maoističko razdoblje toga radija.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. U sjeni ŠAJBERICE - dnevnik za starije drugove i gospodu od Ljubo Ruben Weiss komentara 4
  2. Elemenati totalitarizma u poreznom sustavu kraljevine? od rodjen komentara 0
  3. Za Dan sjećanja HRT dovela A. Rašetu uživo u emisiju, a danas "Bujica" V. Šešelja od ppetra komentara 10
  4. SAD kao generator svjetskog rasizma-fašizma od sjenka komentara 15
  5. Politika prokletih & Sjeta u očima anđela od Laganini komentara 40
  6. Jedino obećanje koje je ispunila vlada Zorana Milanovića od katkapital komentara 6
  7. Podrška, „stvaralaštvo“, doktrina, deklaracija … od Feniks komentara 15
  8. Jesu li tvrdnje g. Josepha Stiglitza (JS) stručne i istinite? od rodjen komentara 4
  9. Život bez stresa i politike od live123 komentara 1
  10. političarski ili trgovački izbori za predsjednika RH? od aluzija komentara 1
  11. pudlice i ostali psi od drvosjek komentara 59
  12. Lalovac "u ništa" od marival komentara 28
  13. Urbane rane moje varoši od Ljubo Ruben Weiss komentara 12
  14. Sramotne reakcije hrvatskih političara na Šešeljeve provokacije od vkrsnik komentara 28
  15. Hanžeković kao delegat sotone u Hrvatskoj od sjenka komentara 11
  16. Obama i Putin jesu li trgovci? od aluzija komentara 0
  17. Uputa za borbu protiv sredstava manipulacije čitatelja od rodjen komentara 7
  18. Hanibal ante portas & Velikosrpska fašistička propaganda od Laganini komentara 74
  19. Nije šija, nego vrat, nije Bešker, nego Feniks od MKn komentara 71
  20. Istina nalazi put i kroz njihove laži jer viri baš iz samih tih laži - Dan sjećanja 2014. od ppetra komentara 41
  21. Pismo investitora petogodišnjem unuku od rodjen komentara 2
  22. Ima se – platilo se! od Feniks komentara 24
  23. referendumsko internetsko upravljanje od aluzija komentara 2
  24. Vukovarsko znati i ne znati od Feniks komentara 39
  25. "Klemovi" anglosaksonski balvani u Savskoj od sjenka komentara 93

Preporučeni dnevnici

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 23

Novi korisnici

  • Gigaset
  • punktuar
  • Zlatno doba kap...
  • BlackLily
  • Ness