Da kriza ne mora uvijek naplaviti samo loše stvari već da može iznjedriti i nešto dobro svjedoči i nedavna izjava potpredsjednice Vlade Đurđe Adlešić kako će na jesen ustrojiti radnu skupinu koja će izraditi analizu održivosti i efikasnosti sadašnje upravne podjele Hrvatske na 430 općina, 126 gradova i 21 županije. Izgleda kako je bilo neophodno da voda dođe do grla pa da država počne razmišljati o notornim nelogičnostima koje je teško braniti argumentacijom zdravog razuma. Organizacijski gledano, Hrvatska se tokom nepuna dva desetljeća demokracije prema tvrdnjama jednih povećala 3 do 4 puta, dok drugi, ovisno o načinu računanja, tvrde da je država u međuvremenu povećana 5,5 puta (1990. u Hrvatskoj je bilo 101 općina te 12 na području Zagreba – ukupno 113, a 56 naselja je imalo status gradova). Danas 4,5 milijunska država ima više općina od 100-milijunske Njemačke, a i broj gradova je 2,6 puta veći nego prije dva desetljeća. I dok neupućeni građani najčešće misle kako je riječ o megalomaniji prethodnih vlasti koje su državnoj površini znale pridodavati i površinu mora, a u parlamentu se ozbiljno raspravljalo o uvođenju hrvatskog kvadratnog kilometra koji bi bio upola manji od onog u svijetu pa bi se teritorij automatski dvostruko povećao, pravi razlozi krajnje neracionalne pa i tragikomične upravne podjele zemlje leže u politici.
O iznimnom političkom značaju problema broja gradova, općina i županija u Hrvatskoj rječito svjedoči podatak da su se Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi te Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj mijenjali u proteklih 18 godina 27 puta pa građani manjih mjesta doslovno ne znaju u kojoj će općini omrknuti, a u kojoj osvanuti. Prosječan broj stanovnika u gradovima je 18.404 stanovnika, a prosječan broj stanovnika u općinama općine je 3.148 stanovnika. Status općina danas imaju i egzotična mjesta za koja 99 posto stanovnika Hrvatske nikad nije čulo poput, primjerice Civljane (137 stanovnika), Zadvarje (277 stanovnika), Lanišće (398 stanovnika), Sućuraj (492 stanovnika), Ribnik (583 stanovnika), Janjina (593 stanovnika), Kukljica (650 stanovnika) Tkon (707 stanovnika), Povljana (713 stanovnika) itd.
Od 126 gradova, njih 8 ima više od 50 tisuća stanovnika, a postoji 59 gradova (46,82 posto) s manje od 10 tisuća stanovnika (što je jedan od temeljnih kriterija za priznavanje statusa grada), dok 18 gradova (14,28 posto) ima manje od 5 tisuća stanovnika. S druge strane, postoji 6 velikih općina s više od 10 tisuća stanovnika (koje zadovoljavaju zakonske kriterije za dobivanje statusa grada), ali također postoji 197 općina (45,92 posto) s manje od 2.500 stanovnika.
U upravnim tijelima gradova, općina i županija zaposleno je gotovo 14 tisuća ljudi, a skoro 3400 ih radi u općinama. Budući da i najmanje općine imaju bar dva dužnosnika – predsjednika i zamjenika predsjednika te nekoliko najneophodnijih činovnika da bi se baja osjećao kao kakav-takav dužnosnik, a tome treba pribrojati i najmanje 5400 općinskih vijećnika koji mahom primaju naknade, po sebi je razumljivo da znatan broj hrvatskih općina i gradova te nekoliko županija ne može izdržavati ni vlastiti birokratski aparat. Financiranje općina, gradova i županija se u značajnoj mjeri temelji na diobi poreza, osobito poreza na dohodak te na dotacijama iz središnjega državnog budžeta. Zajednički porezi i tekuće dotacije čine oko 60 posto ukupnih prihoda općina, gradova i županija. I tu dolazimo do najvećeg problema: distribucija prihoda od poreza na dohodak se ne temelji na fiskalnom kapacitetu lokalne jedinice (mogućnosti prikupljanja prihoda iz vlastitih izvora) već na geografskim odrednicama – gdje se neka općina ili grad nalaze. Sadašnjom raspodjelom prihoda od poreza na dohodak najviše se pomaže općinama i gradovima na područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskom području te općinama i gradovima na otocima koji imaju zaključen sporazum o zajedničkom financiranju kapitalnih projekata (tzv. otoci s kapitalnim sporazumom). Dakako da postojeći sustav, poput bivšeg, jugoslavenskog, potiče nerazvijene da ostanu nerazvijeni, a najrazvijenijima predstavlja mlinski kamen oko vrata, pa čak je i elaboracija o ''neophodnom ravnomjernom razvoju'' nevjerojatno slična elaboraciji iz prošlog režima, osobito ukoliko se termin ''nerazvijena republika i pokrajina'' zamijeni sa – ''nerazvijena općina i županija''.
Postojeći sustav upravne podjele očito vapi za reformom i ona bi se vjerojatno odavno provela da upravo najsiromašnije općine u državi ne predstavljaju nepresušni glasački rezervoar vladajuće stranke i njenih koalicijskih partnera. Dakle, teško da postoji ozbiljna politička volja za promjenom. (''Treba taj problem temeljito proanalizirati'', izjavio je Josip Friščić, šef HSS-a, koji ima tri župana, 12 zamjenika župana i 185 dužnosnika u općinama i gradovima). Iskusni tehnolozi vlasti znaju kako beskrajno odgađati neugodne reforme: formiraju lijepo radnu skupinu koja će analizirati problem, potom izrade prvu, drugu, treću verziju, pa promjene dio zakona, potom usklađuju stare propise s novima… Stanovnici se ne bi ni okrenuli a broj hrvatskih općina i gradova bi se povećao za još 10, 15 ili 20 posto. Međutim, tu dolazimo do najljepše i najkorisnije točke, bar kad je riječ o interesima građana riječ, a zove se – kriza. Multiplicirali bi se oni beskrajno, nije da ne bi, ali nema više para. Nema! Gotovo je. Došao vrag po svoje.
Umjesto besplodne rasprave o
Umjesto besplodne rasprave o kriterijima za opstanak ili ukidanje prekobrojnih JL(R)S, a upravo to garantira osnivanje radne skupine, treba se donijeti samo jedna (politička) odluka, odnosno zaključak, da se ovoliki broj lokalnih i regionalnih jedinica više ne može financirati na dosadašnji način.
Ako se o tome postigne koncenzus, a nitko ne bi smio imati zadršku, onda je pravac reforme jasan. Promijeniti način financiranja što znači da je za reformu umjesto nekoliko, dovoljno promijeniti samo jedan zakon.
U duhu demokracije, nitko ne bi smio petljati se u volju građana pa ako oni žele imati općinu, ne treba im priječiti. Ono što se može je da osnivanje ima samo jedan uvjet, samostalno financiranje pa ako građani misle da mogu, ...sretno im bilo.
Kriterij za ukidanje također jedan, ode li JL(R)S u bankrot, a nema pokrivanja iz "viših" izvora, ukidanje i preuzimanje od strane susjedne.
Svaki drugi pristup, a ovaj mi se čini vrlo objektivnim, vodi beskonačnim raspravama i međusobnom sukobljavanju političkih interesa i centara moći. Svjedočimo da je več počelo, svaki barba će branit svoje leno i opet smo nigdje.
B-52
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoPotpisujem. Odlično
Potpisujem. Odlično napisano. Hajdemo već jednom svatko uzeti svoj dio odgovornosti!
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoBojim se da je to rezanje
Bojim se da je to rezanje opcina, premalo.A vjerojatno i prekasno.
Sto se tice Friscicevog "nuznog temeljitog analiziranja", onda treba reci svojim opcinarcicma da su njihove zajamcene place pozderali poticaji.Ako Friscic ima negdje izvor sa barem 5 mld € neka odmah to iskopa, a ko nema neka se pokrije po glavi i suti.
Kao prvo uopce nema vise vremena za nikakve analize.Sve sto je na drzavnoj sisi kao hobotnica treba precvikati.
I to vrlo HITNO!
Rohatinski hitno pusta zaraobljene kune nazad u banke, a bojim se da ce to ove nase "pirane" prozderati prije nego i dodju do onih koji crkavaju od nelikvidnosti.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoMislim da nije potrebno
Mislim da nije potrebno trošiti riječi na objašnjavanje postojeće strukture jer ona je rezultat dominantno političkih interesa (i to, kako je vrijeme odmicalo, sve užih i užih). Također, iz istih će razloga (to smo svi primijetili) biti vrlo, vrlo teško usuglasiti kriterije uspostave "novih" općina. A što mislimo o ideji da se vratimo "na staro" (na prijeratne općine)? Te općine su bile formirane prema nekim logičnim kriterijima (prirodnim, gospodarskim, povijesnim), statistički su praćene više od 40 godina i funkcionirale su. A i dosta se ljudi "iz struke" slaže da je organizacija lokalne samouprave u bivšem sustavu bila sigurno jedno od najkvalitetnijih rješenja koje smo dobili u "nasljedstvo".
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoSad premijerka nudi
Sad premijerka nudi "kreativno" rješenje guranjem božičnica, prijevoza ................ u plaću. Nudim joj jedan svoj prijedlog. Svaki mjesec naizmjence 20 % činovnika pustiti na plaćeni godišnji odmor. Sve može normalno funkcionirati, a ušteda će se ostvariti na prijevozu, potrošnji električne energije, impulsima za privatne razgovore itd, itd.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoProblem je i u tome što
Problem je i u tome što imamo prevelik broj državnih jedinica koja služe kao mjesto i poligon za korupciju, kriminal, nepotizam i druge zlouporabe.
Kad bi Vlada htjela provesti ozbiljnu reformu i racionalizaciju državne uprave morala bi se uhvatiti ozbiljnijeg posla.
Trebalo bi krenuti od službi Vlade i Sabora pa nastaviti s diplomatskim jedinicama, ministarstvima, županijama, vladinim uredima, raznim agencijama i neznam što sve već imamo i nemamo u državi. Što bi tek pokazala usporedba broja raznih državnih dužnosnika s onima u Njemačkoj na primjer. Koje sve povlastice oni uživaju.
Pitanje brojnosti, efikasnosti i odlučnosti cijelog pravosuđa na suzbijanju kriminalnih radnji poseban je problem i tema o kojoj se ne govori ništa osim eventualno općenito i sporadično. Koliko štete imamo sbog stanja u kojem je pravosuđe teško je i zamisliti.
Đurđinom izjavom baca se prašina u oči i nastoji stvoriti privid da se nešto radi na smanjenju administracije. Vjerovatno neki uredi ili agencije bez kojih bi sve funkcioniralo koštaju više nego neke male općine. Sada je najvažnije osnovati povjerenstvo i zabaviti narod i tako ostati u sedlu još neko vrijeme.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoNa prvu vidim problem.
Na prvu vidim problem. Recimo da će u jednom trenutku i dogovoriti kriterije za ukidanje status, i priključivanje drugim općinama i gradovima. Kad se počnu ukidati sve te općine, što će biti s njihovim upodlenicima?
dobiti će otkaze? Sumnjam, jednostavno će preć u općinu ili grad koji ih je pruzeo, što u konačnici, ne mjenja ništa, jer se broj zaposlenim neće promjeniti. Što ako je općina koja se ukida dužna? Da li će ona općina koja ju preuzima, preuzeti i te obaveze? Ili će preć na državu?
Nije to baš tako jednostavno, a znam da Đurđa neće raditi komplicirane, a uz to i bolne stvari. Ona je sad rekla ono što ljudi žele čuti, i to joj diže rejting. Ona će na tome jahati do izbora.
Međutim, sumnjam u istinske namjere da se ovaj problem kvalitetno riješi. Da bi se to sve skupa kvalitetno riješilo, morali bi mjenjati i dio poreznog sustava, da što manje prihoda budu doatacije, a to centralnoj vlasti nikako ne paše, jer dotacijama kontrolira lokalce.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoStatus općina danas imaju i
Status općina danas imaju i egzotična mjesta za koja 99 posto stanovnika Hrvatske nikad nije čulo poput, primjerice Civljane (137 stanovnika), Zadvarje (277 stanovnika), Lanišće (398 stanovnika), Sućuraj (492 stanovnika), Ribnik (583 stanovnika), Janjina (593 stanovnika), Kukljica (650 stanovnika) Tkon (707 stanovnika), Povljana (713 stanovnika) itd.
Reci ljudima u Tkonu (oni ga sami zovu Kũn, ako se ne varam...) da više neće imati općinu, pa ćeš vidjeti što će ti reći. Tkonjani se općenito drže zasebno na Pašmanu.
Mnogo općina tipa Civljane i sl. su napravljene kako bi Hrvati imali svoju općinu, a Srbi svoju. Možda je slučajnost što su hrvatska sela grupirana zasebno od većinski srpskih?
Svaka općina koja je samoodrživa, koja može skupiti novac za svoje potrebe ima smisla. Inače je to opet — država govori ljudima kako trebaju živjeti. Dok ne trebaju državni novac, država ih ne treba dirati.
Svima: to su dvije odvojene razine vlasti. Lokalna samouprava i znači da država pušta ljude da se sami organiziraju. Pogotovo uz obalu, tradicija malih komuna traje bar tisuću godina. Dok imaju dosta novaca za svoje potrebe, oni su posebna razina i država ih mora pustiti na miru. Novac bi trebalo posebno davati tek općinama i gradovima stradalim u ratu.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoSvaka općina koja je
Svaka općina koja je samoodrživa, koja može skupiti novac za svoje potrebe ima smisla.
ok - što je to održiva općina? koji su kriteriji?
npr. općina u kojoj trenutno živim ima 2200 stanovnika, izvorne prihode od 1,5 mil. kn, od čega na "hladni pogon" otpada nešto manje od milijun ( plaće zaposlenih, naknade načelniku i zamjeniku, režijski troškovi itd.) - jel' to održiva općina ili ne?
po meni nije.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoOnda ste mogli na
Onda ste mogli na referendumu se spojiti s nekom drugom općinom. Pa vi, ljudi koji tamo živite, imate vlast.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoDanijel N., nažalost, da se
Danijel N., nažalost, da se ljude pita oni bi od svake ulice u općini napravili novu općinu ( moj dojam ).
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoOnda ste mogli na
Onda ste mogli na referendumu se spojiti s nekom drugom općinom. Pa vi, ljudi koji tamo živite, imate vlast.
isto kao što vi zagrepčani imate vlast u gradu Zagrebu, pa umjesto da cendrate kako Horvatinčić devastira Cvjetni trg mogli ste referndumom ishoditi zabranu gradnje.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoisto kao što vi
isto kao što vi zagrepčani imate vlast u gradu Zagrebu, pa umjesto da cendrate kako Horvatinčić devastira Cvjetni trg mogli ste referndumom ishoditi zabranu gradnje.
Zapravo je vecina nezainteresirana.Vecina je za Bandica, a on za taj projekt i to je to.Meni se osobno vise svidja kako je bilo i do sada uz kvalitetno odrzavanje.A mislim i da je ta interpolacija, poslovni promasaj.Najbolje su prosli oni koji su prodali stanove investitoru.Sumnjam da ce iza Nove Godine itko za bilo kakvu lokaciju u Zagrebu dobiti u cashu vise od 2000€.
I tako duze vrijeme.
Trgovacki centri su trenutno u banani, a najmoprimci se organiziraju i traze veliko snizenje najma ili iseljavanje.
Bajka je zavrsila, a neki jos sjede sami u kazalistu i cekaju bis.
Ali doci ce samo cuvar ugasiti svjetlo.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoMeni je to na Cvjetnom trgu
Meni je to na Cvjetnom trgu baš super :)
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoMožda općina koja pokriva
Možda općina koja pokriva sve troškove sa 30% prihoda, a ostalo ulaže u boljitak iste.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoDobro, sada će ponovo
Dobro, sada će ponovo raditi ono što je već napravljeno u ožujku 2008. godine:
http://www.uprava.hr/strat-hr.pdf
Evo popisa sadržaja:
U V O D ……………………………………………..……………………………………. 1
I. Državna uprava kakvu želimo (Vizija i ciljevi moderne uprave)……………………… 4
1.Povećanje efikasnosti i ekonomičnosti u sustavu državne uprave……………… 4
2. Podizanje razine kvalitete upravnih usluga ………………...………………….. 4
3. Ostvarenje otvorenosti i pristupačnosti tijela državne uprave.... …………….. 5
4. Jačanje standarda vladavine prava ……………………………………………… 5
5. Jačanje socijalne osjetljivosti u državnoj upravi i u odnosu prema građanima … 6
6. Podizanje etičke razine u državnoj službi i smanjenje korupcije…………..…... 6
7. Primjena moderne informatičko – komunikacijske tehnologije ……………… 7
8. Uključivanje hrvatske državne uprave u europski upravni prostor ……………. 7
II. Glavni dosadašnji rezultati u reformi političkog sustava i državne uprave ..….…… 8
1. Politički sustav …………………………………………………………..………8
2. Reforma državne uprave ……………………………………..............……… 11
III. Temeljna područja i usmjerenja reforme državne uprave ……………………………. 21
1. Strukturne prilagodbe sustava državne uprave: od strukture prema
dobrom upravljanju ………………………………………………………………… 21
1.1. Preustroj državne uprave radi povećanja učinkovitosti i ušteda ………..… 21
1.2. Poboljšanje koordinacije i usklađenosti u radu tijela državne uprave …….. 23
1.3. Otvorenost uprave prema građanima i participacija građana i civilnog društva 24
2. Jačanje kvalitete programa, zakona i drugih propisa: bolji pravni sustav .………. 25
2.1. Strateško planiranje ………………………………………………………… 25
2.2. Oblikovanje programa (idejnih rješenja, strategija, političkih preporuka) .. 26
2.3. Procjena učinka …………………………………………………………….. 26
2.4. Provedba zakona …………………………………………………………… 27
3. Sustav državnih službenika: moderna državna služba .…………………………... 29
3.1. Depolitizacija i profesionalizacija državne službe ………………………… 29
3.2. Poboljšanje sustava razvoja i upravljanja kadrovima u državnoj službi …… 29
3.3. Borba protiv korupcije i jačanje etičke razine u državnoj službi …………… 30
3.4. Uspostava sustava nagrađivanja na temelju rezultata rada …………………. 31
4. Obrazovanje i usavršavanje državnih službenika: znanje, vještine i kompetencije .32
4.1. Uspostava učinkovitog sustava trajnog stručnog osposobljavanja i
usavršavanja državnih službenika ………………………………………… 32
4.2. Uspostava adekvatnog sustava upravnog obrazovanja prilagođenog
potrebama državne uprave …………………………………………………. 33
5. Pojednostavljenje i modernizacija upravnog postupanja: e-uprava …………….. 35
5.1. Pojednostavljenje upravnih postupaka i lakše ostvarivanje prava stranaka … 35
5.2. Jačanje uloge elektroničke uprave u razvoju gospodarstva …………………. 36
IV. Provedba strateških mjera ……………………………………………………………… 38
1. Načela i Prioriteti …………………………………………………………………….. 38
2. Nositelji, načini ostvarenja i vremenski plan ………………………………………. 40
2.1. Strukturne prilagodbe sustava državne uprave ……………………………… 40
2.2. Jačanje kvalitete programa, zakona i drugih propisa ……………………… 41
2.3. Sustav državnih službenika ………………………………………………… 43
2.4. Obrazovanje i usavršavanje državnih službenika ………………………….. 44
2.5. Pojednostavljenje i modernizacija upravnog postupanja ………………… .. 45
2.6. Nadzor nad provedbom reforme državne uprave ………………………….. 46
3. Sredstva ………………………………………………………………………………. 47
V. Vođenje, nadzor i evaluacija rezultata strateških mjera ………………………….. 47
VI. Popis kratica ……………………………………………………………………………... 48
I šta sada opet treba neka nova radna skupina, neka nova topla voda - neka pročitaju postojieći dokument - možda štogod i nauče.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao