Tagovi

Tečaj, devalvacija, Rohatinski, Latvija, izvoz i inflacija

Prvi dnevnik, stara ofucana tema. Dopustiti deprecijaciju ili ne?!

Primjer 1.
Poljaci nemaju takvih problema. Poljaci imaju plivajući tečaj. Tako je u godinu dana poljska zlota pala u odnosu na euro za 25%. Rezultat - poljska ekonomija najuspješnije među tranzicijskim zemljama prolazi kroz krizu. Dok neke države koje tvrdoglavo brane tečaj bilježe u prvom kvartalu dvocifreni postotni pad BDP-a(Estonija, Latvija, Litva), Poljaci prolaze relativno bezbolno. Čak bilježe lagani rast od 0,8%. Iako daleko od toga da nemaju probleme. Udio nenaplativih kredita je u ožujku porastao na 5.3%(kod nas 5,1% - što btw. ne mora biti precizan pokazatelj situacije zbog reprogramiranja kredita) sa 4,75% mjesec ranije. S obzirom da je 70% stambenih kredita u Poljskoj denominirano u stranoj valuti ( pored eura i u švicarskom franku u odnosu na kojega je zlota pala 28% u godinu dana), to su sasvim prihvatljivi gubici. Poljski bruto vanjski dug u 2008. čini 57% BDP-a.

Primjer 2.

Latvija ima fiksni tečaj. Stabilnost valute je sveto pismo." I am slightly angry at some so-called experts who are throwing around ideas and not really thinking" komentirat će glasnogovornik latvijske centralne banke zahtjeve za devalvacijom nacionalne valute. Kako imaju bruto vanjski dug od impresivnih 128%(2008). ne čudi strah od devalvacije. Neto vanjski dug im je manji- oko 70% što ih čini baby Islandom, Irskom ili Velikom Britanijom. Latvijin gospodarski pad u prvom kvartalu je iznosio 18%. A rezanje plaća i rast nezaposlenosti od 16.8%(svibanj) povećavaju broj nenaplativih kredita. U ožujku su se popeli na 7.8% i nastavljaju sa rastom.

Primjer 3.

Hrvatskoj je po broju stanovnika Latviji puno bliža, po zaduženosti je nešto bliža Poljskoj( u 2008. 85% BDP, uračunata siva ekonomija) između ova dva namjerno uzeta tranizicijska ekstrema, no po monetarnoj politici i fiksiranosti stabilnošću tečaja Hrvatska i Latvija su jajčani blizanci. Rohatinskom kao i njegovom latvijskom kolegi se kosa na glavi diže na spomen devalvacije. Objašnjenje tog stava dijelom proizlazi iz mandata HNB-a po kojem se oni bave stabilnošću cijena pa makar sjekire padale. Drugim riječima, Rohatinski se strašno boji inflacije. Međutim, mnogi centralni bankari su usprkos sličnom mandatu, u znatnijoj mjeri stavili monetarnu politiku u funkciju gospodarskog rasta i to, pošteno je reći, na uštrb drugih zemalja. Tzv. beggar-my-neighbour policy. Devalvacijom domaće valute postaješ konkurentiji. Cijela Istočna Azija je desetljećima gradila svoj rast na izvozu na uštrb Amera i Europljana. Devalvacijom nacionalne valute konkurentnost se najbrže i najednostavnije postiže.

No postoje I drugi načini koje bi mogli svesti pod jedno- rast produktivnosti. A HNB je vječno prebacivao vrući krumpir Vladi i poduzetništvu, sebe oslobađajući bilo kakve odgovornosti po tom pitanju.Ili kako je Ljubo Jurčić rekao :” Hrvatska se odrekla najjačeg instrumenta ekonomske politike male zemlje – tečaja”. Možda nije najači, ali sigurno jest vrlo bitan.
Da se razumijemo, I uz ovaj tečaj koji imamo, sa upola produktivnosti SAD-a ili Francuske, mi bi bili izvoznički gigant. No koliko je to bilo realno očekivati? Koliko je Rohatinski, da bi svoju poziciju učinio ugodnijom, zanemario okruženje u kojem djeluje?
I što je bitnije, koliko je to realno sada, nakon svih neuspješnih godina u provedbi takvih mjera? Mi jesmo imali rast produktivnosti no nedovoljan.

Sada nam slijedi ispravljanje debalansa i rast konkurentnosti. To se može napraviti na dva načina: nominalnom devalvacijom/deprecijacijom( padom kune) ili realnom deprecijacijom kroz deflaciju( čitaj rezanjem plaća). HNB politiku obrane tečaja gradi na dva stupa: na opasnosti od inflacije i na povećanju duga u kunama ( jer je uz valutnu kaluzulu) uslijed pada vrijednosti valute. Međutim rast nezaposlenosti i pad nominalnih plaća ima upravo jednaki efekt. Ljudi će teže vraćati kredite, rast će broj nenaplativih kredita. S padom kune bi taj rast vjerojatno bio veći( jer i uz deprecijaciju kune, državni sektor mora rezati plaće zbog slabijeg punjena proračuna) i kratkoročno bolniji, uz seriju bankrota, no zato bi izlazak iz krize bio puno brži. Deflacijske krize, s druge strane, su u pravilu dugotrajne. Osim toga, vidimo kakve se borbe vode za par postotaka smanjena plaća i penzija. A to što se planira smanjiti su realno mrvice i ni blizu potrebnog za dugoročni rast. Kakve bi tek bile reakcije na smanjenje od 30%?

Pored toga, deprecijacija bi imala puno povoljniji efekt na platnu bilancu nego pad plaća. Sa padom plaća, pao bi nesumnjivo i uvoz, jer bi ljudi manje kupovali aute i sl. , međutim domaćoj čokoladi bi i dalje konkurirala strana čokolada. Sa padom kune bi domaća čokolada bila u prednosti i efekt bi bio povoljniji. Bez obzira što bi cijena kakaovca kojeg uvozimo porasla. Svi ostali troškovi proizvodnje bi bili manji. Naravno supstitucija uvoza nikad nije ozbiljno i dugoročno rješenje i na tome se ne bi trebala graditi ekonomska politika. Jer uostalom uvoz nikad nije ni bio problematičan. Problematičan je izvoz. U kratkom roku tu se ne mogu očekivati bitni pomaci no sa povoljnijim tečajem udarit će se temelji jedinom zdravom gospodarskom razvoju za malu državu. Izvozni biznis će postati privlačan poduzetnicima te njihovim financijerima.

Oni koji Latviji savjetuju devalvaciju(Roubini npr.) predviđaju restrukturiranje duga po argentinskom modelu jer pretpostavljaju da Latvijci neće biti u stanju vraćati uvećani dug. Hrvatska takvih problema ne bi trebala imati u toj mjeri jer ima neke olakšavajuće okolnosti – ima znatno manji bruto dug od Latvije, ima odlično kapitalizirane banke koje su u stanju primiti udarac, ima znatno više deviznih rezervi, ima znatno više deviznih depozita. Kako god bilo, neće biti loše kao tamo.

Čak i oni koji se protive devalvaciji lata(Stokes, Rosenberg) su svjesni da će rezanje plaća za isti iznos devalvacije imati jednaki efekt na gospodarstvo međutim njihov je argument da je bolje da se to dogodi kroz duže razdoblje nego u jednom koncentriranom perirodu što bi devalvacija izazvala. Pretpostavljam da misle na godine i godine. U prevodu godine niskog ili nikakvog rasta.

Što se tiče inflacije, neke od tranzicijskih zemalja koje su imale deprecijaciju poput spomenute Poljske ali i Češke i Mađarske nisu zabilježile izrazitu inflaciju. Čak je Poljska imala nižu inflaciju od Hrvatske a druge dvije države u rangu Hrvatske. Ako već zbog veličine ekonomije Hrvatska nije usporediva sa Poljskom, primjeri drugih dviju država daju naslutiti kako deprecijacijom ipak nećemo doživjeti hiperinflaciju nego tek nešto višu inflaciju( Ukrajina pak pokazuje veliki rast inflacije koja ni prije krize nije bila mala). Viša inflacija bi nastupila zbog uvozne ovisnosti, međutim rast cijena nafte padom kune bi imao jednaki efekt kao i rast cijene nafte na svjetskom tržištu koji smo doživjeli zadnjih godina, rast cijene čelika također itd…A trenutno je svijet u deflacijskom modu, ne inflacijskom. Na koncu, susjedna Slovenija je godinama imala višu inflaciju od nas pa teško da smo od toga profitirali.

Poanta je da ugodnog izlaza iz krize nema, a deprecijacija ili devalvacija se ne čini po ničemu lošiji izlaz. Pogotovo ako uzmemo u obzir da zadržavanje trenutnog stanja znači dugotrajno razdoblje stagnacije. Svi argumenti HNB-a u zadržavanju dosadašnje politike su polazili od negativnih efekata koje bi izazvali. Sad je taj argument off the table. Negativni efekti dolazi ovako i onako. Pitanje je samo što je bolja varijanta.

Komentari

U slučaju da potopimo kunu

U slučaju da potopimo kunu što je to što ćemo početi izvoziti, a da to ne izvozimo sada?
Što je to što ćemo početi proizvoditi, a da to sada uvozimo?
Primjerice, oko 90% našeg uvoza jest uvoz konačnog proizvoda za domaću potrošnju.
S druge strane 60-65% našeg izvoza jest klasični izvoz konačnog proizvoda, a ostalo je nižerazredni Lohn izvoz.

Tko je glasao

Naš najvrijedniji izvozni

Naš najvrijedniji izvozni proizvod su ljudi.
Stručnjaci, visoko obrazovani kadar koji više nema što tražiti u lijepoj našoj.
Probajte izračunati koliko vrijedi jedan stručnjak koji je otišao trbuhom za kruhom.
Možemo se pohvaliti da smo zaista napredovali u zadnjih 40-tak godina.
Na početku bijahu bauštelci a sada doktori, inžinjeri i ostali.

Tko je glasao

pitanje je zapravo potpuno

pitanje je zapravo potpuno promašeno. kao da se pita što će to hrvatska izvoziti ako poveća konkuretnost, ako poveća produktivnost po radniku, ako državna birokracija postane efikasnija, ako pravosuđe postane kvalitetnije, ako radnici postanu obrazovaniji,...
potpuno je nebitno što će to hrvatska izvoziti...rast će izvoz onoga što sada imamo, a neki novi kerumi, tedeschiji i todorići umjesto biznisa sa orijentacijom na domaćem tržištu će se u većoj mjeri posvetiti izvozu, bilo da se radi o izvozu namještaja, tanga ili baterija. jer će biti isplativije nego sada, jer će biti profitabilnije nego sada. nitko se ne rađa uvoznikom niti izvoznikom. umjesto jednog rockwoola u hrvatsku će doći 2.
raditi planove izvoznih grana je recidiv planske ekonomije. što bi se trebao skupiti trust apartčika koji će nakon dugog promišljanja pustiti bijeli dim i sa balkona objaviti razdraganom narodu kako će Hrvatska odsad izvoziti kućne vage?

Tko je glasao

pitanje je zapravo potpuno

pitanje je zapravo potpuno promašeno. kao da se pita što će to hrvatska izvoziti ako poveća konkuretnost, ako poveća produktivnost po radniku, ako državna birokracija postane efikasnija, ako pravosuđe postane kvalitetnije, ako radnici postanu obrazovaniji,...
potpuno je nebitno što će to hrvatska izvoziti...rast će izvoz onoga što sada imamo, a neki novi kerumi, tedeschiji i todorići umjesto biznisa sa orijentacijom na domaćem tržištu će se u većoj mjeri posvetiti izvozu, bilo da se radi o izvozu namještaja, tanga ili baterija. jer će biti isplativije nego sada, jer će biti profitabilnije nego sada. nitko se ne rađa uvoznikom niti izvoznikom. umjesto jednog rockwoola u hrvatsku će doći 2.
raditi planove izvoznih grana je recidiv planske ekonomije.

Nevjerojatno.
Znači, potpuno je nebitno raspravljati o tome što Hrvatska trenutno proizvodi, a što ne, za što je osposobljena, a za što ne, kakve ima materijalne, energetske i ljudske resurse, a kakve nema, kakva joj je infrastruktura, kakvi su transportni kapaciteti, kakva je industrijska tradicija, kakvo je stanje na svjetskom tržištu, ima li Hrvatska ikakve planove za išta, ima li sređenu prostorno plansku dokumentaciju, kakvo joj je zakonodavstvo, ima li inicijalne uvjete za razvoj masovne proizvodnje, educira li radnu snagu za navedenu situaciju, kakva je konkurencija, sve puste analize, kalkulacije, procjene, simulacije sve je beskorisno i ništa nije važno? Kao da čitam Sanadera i njegove paradigme. Sorry, ali Hrvatska nije Monopoly.

što bi se trebao skupiti trust apartčika koji će nakon dugog promišljanja pustiti bijeli dim i sa balkona objaviti razdraganom narodu kako će Hrvatska odsad izvoziti kućne vage?

Ne, trebali bi svu strategiju bazirati na bezvrijednoj domaćoj valuti i loše plaćenoj nezadovoljnoj radnoj snazi koja stvara jeftine proizvode kako bi ponovili uspjeh izvoza Yuga 45 u Ameriku po jediničnoj cijeni od $3999.98.

Tko je glasao

Nevjerojatno. Znači,

Nevjerojatno.
Znači, potpuno je nebitno raspravljati o tome što Hrvatska trenutno proizvodi, a što ne, za što je osposobljena, a za što ne, kakve ima materijalne, energetske i ljudske resurse, a kakve nema, kakva joj je infrastruktura, kakvi su transportni kapaciteti, kakva je industrijska tradicija, kakvo je stanje na svjetskom tržištu, ima li Hrvatska ikakve planove za išta, ima li sređenu prostorno plansku dokumentaciju, kakvo joj je zakonodavstvo, ima li inicijalne uvjete za razvoj masovne proizvodnje, educira li radnu snagu za navedenu situaciju, kakva je konkurencija, sve puste analize, kalkulacije, procjene, simulacije sve je beskorisno i ništa nije važno? Kao da čitam Sanadera i njegove paradigme. Sorry, ali Hrvatska nije Monopoly.

nda, možeš ti raspravljati do Sudnjeg dana što bi Hrvatska trebala izvoziti pa ne postoji apsolutno nikakav indikator da će iz tih rasprava nešto konstruktivno ispasti.
i molio bih da se ne podmeće i ne petljaju stvar. poboljšanje zakonodavstva, obrazovanja i ostalog što možemo svesti pod jačanje konkurentnosti nije rasprava apartčika o tome što bi se trebalo proizvoditi i izvoziti. to je stvaranje temelja za rast proizvodnje i rast izvoza. i ne sjećam se da sam negdje napisao kako je to beskorisno. jeftina manipulacija, kolega!

Ne, trebali bi svu strategiju bazirati na bezvrijednoj domaćoj valuti i loše plaćenoj nezadovoljnoj radnoj snazi koja stvara jeftine proizvode kako bi ponovili uspjeh izvoza Yuga 45 u Ameriku po jediničnoj cijeni od $3999.98..
ovo je naravno notorna glupost koja proizlazi iz nerazumijevanja teme. tema nije naslovljena - "Put do ekonomskog prosperiteta Hrvatske" što bi uključivalo strategiju koja bi počivala na rastu produktivnosti što je u osnovi ključ svake ekonomske politike. o tome sam uostalom i nekoliko komentara napisao na ovom sajtu i više nego naglasio važnost produktivnosti. Ovo je tema kako što brže i što lakše prebroditi krizu preko odabira manje bolne opcije. To bi trebalo biti jasno pažljivom čitatelju koji onda ne bi iznosio promašene i lažne zaključke - "trebali bi svu strategiju bazirati na bezvrijednoj domaćoj valuti i loše plaćenoj nezadovoljnoj radnoj snazi ".

Tko je glasao

Ok, vrijeme je, kao i

Ok, vrijeme je, kao i obično kad si ti u pitanju, da ponovim svoja pitanja koja si ti nazvao promašenima.

U slučaju da potopimo kunu što je to što ćemo početi izvoziti, a da to ne izvozimo sada?
Što je to što ćemo početi proizvoditi, a da to sada uvozimo?

A sve na tragu tvojih genijalnih zaključaka da će potapljanje kune omogućiti proizvodnju i izvoz. Dakle, koja je to proizvodnja i koji su to proizvodi koje ćemo početi proizvoditi i u kojem roku nakon što potopimo kunu, kad znamo da nemamo nikakvih incijalnih resursa za početak makar i najjednostavnije proizvodnje i da bi nam za početak masovnije proizvodnje najjednostavnijih proizvoda trebalo minimalno 2-3 godine, a za početak proizvodnje malo sofisticiranijih proizvoda između 10 i 100 godina, i što će se s nama dogoditi u međuvremenu s potopljenom kunom, kreditima s valutnom klauzulom, vanjskim dugom od 40 milijardi eura i smanjenim prihodima građana koji će većinu svog malog prihoda tako i tako i dalje trošiti na uvozne proizvode, od hrane, lijekova, energenata itd.?

Tko je glasao

zaboga, to su osnove

zaboga, to su osnove makroekonomije. građani sa smanjenim prihodima i devalviranom valutom će u većoj mjeri svoj prihod trošiti na domaći proizvod nego na strani. osim toga, građanima slijede smanjeni prihodi ovako i onako a svakako je efektniji realni pad prihoda preko deprecijacije nego nominalno smanjenje plaća upravo zbog utjecaja na bilancu plaćanja. uostalom da si pažljivo čitao primjetio bi da sam napisao kako će se u prvoj fazi trgovinska bilanca popravljala u većoj mjeri na račun uvoza ali i izvoz bi rastao, u početku sporije, sa vremenom brže. veza između realnog efektivnog tečaja i izvoza je u literaturi dobro obrađena. nije vrag da je hrvatska izuzetak? izvozila bi ono što i sad izvozi ali u većem volumenu, a kasnije i novu paletu proizvodu. da hrvatska nema "incijalnih resursa za početak makar i najednostavnije proizvodnje" je nedokaziva budalaština.
ja još jednom naglašavam koja je svrha takvih mjera - lakši i brži izlazak iz krize. i bilo bi dobro da navedeš neko povijesno iskustvo zemlje koja se našli u sličnim problemima kao i hrvatska a da ga na koncu nije rješila kroz devalvaciju valute ili kroz dugoročni proces deflacije.

Tko je glasao

građani sa smanjenim

građani sa smanjenim prihodima i devalviranom valutom će u većoj mjeri svoj prihod trošiti na domaći proizvod nego na strani

Nažalost, neće dovoljno. Ljudi će i dalje morati vraćati kredit za auto koji su već kupili. Mi smo potrošili novac koji još nećemo imati.

Da ne govorimo o dugovima firmi. Već neko vrijeme nitko ne daje kredite bez valutne klauzule.

Pravo je pitanje sljedeće: što to Hrvatska može ponuditi svijetu što ne mogu jedna Poljska, Slovačka ili Mađarska? Svi će oni primjeniti jednake recepte, a mi smo živjeli predobro uz odgodu plaćanja i ne možemo popiti toliko lijeka koliko oni mogu.

Postići ćemo da će ogromni dio zarade odlaziti na otplatu kredita i kupovinu najjeftinije robe. Uvijek je najjeftiniji talijanski paradajz u tetrapaku jeftiniji od Podravkinog. Uvijek će čokolada iz Srbije biti jeftinija od Kraševe. Neće ljudi prestati kupovati skupu uvozni robu, već baš suprotno, počet će kupovati jeftinu uvoznu robu još i više, jer neće moći priuštiti skupe domaće proizvode opterećene napuhanom cijenom svega i svačega.

Pad zarade mjerene u EUR će biti još veći podsticaj iseljavanju sposobnih i obrazovanih.

Jednostavno, slijede mršave godine, nikakvi hokus-pokusi neće pomoći. Vjerojatno će ulazak u EU i još jedno iseljavanje nekvailificiranog stanovništva koje će neminovno uslijediti (kao u Poljskoj) donijeti predah.

Tko je glasao

Uvijek je najjeftiniji

Uvijek je najjeftiniji talijanski paradajz u tetrapaku jeftiniji od Podravkinog.

I taj Podravkin paradajz u tetrapaku, što je za kunu dvije skuplji od talijanskog paradajza u tetrapaku jest talijanski paradajz, a ne hrvatski. Podravka ne koristi za preradu hrvatski paradajz već talijanski. Šokirala sam se kad sam vidjela tko prozvodi Podravkin paradajz u tetrapaku, a bila sam uvjerena da pijem hrvatkski proizvod. Evo dokaza:

PODRAVKA
SOK OD RAJČICA "SUNCE MEDITERANA"
KAŠASTI SOK OD RAJČICA
TOMATO JUICE
1000 ML
ZA PODRAVKU PROIZVODI:
STERILGARDA ALIMENTI S.P.A.
VIA MEDOLE 52
46043 CASTIGLIONE DELLE STIVIERE (MN)
ITALY
Kod: 3 850104 220623

Isto se dogodilo i kad sam preko Neckermanna i Quellea kupovala neke stvari zamišljajući da se radi o kvalitetnoj njemačkoj robi, a na svakom artiklu naišla na naljepnicu: proizvedeno u Kini.

Takvog sranja nije bilo u uređenoj državi Jugoslaviji. Tada je postojao JUS - jugoslavenski standard i svi proizvodi trebali su imati kvalitetu po JUS-u ili su diše išle u ćuzu. Zapravo nikome nije padalo na pamet u vojnoj državi zafrkavati se sa jugoslavenskim zakonima.

Tada je bilo standardizirano pakiranje praška za robu od 3 kg, ili 6 kg, pa se nije moglo dogoditi da ti nakon nekog vremena proizvođač uvali istu vrećicu detergenta, po istoj cijeni, a tek nakon pomnog proučavanja shvatiš da se radi o 2 kg praška, umjesto 3. Dok čovjek skuži da je detergent zapravo poskupio za 50%, prošla baba s kolačima.
Ili čokolade. Bile su unificirane na 50 gr, 100 gr, 200 gr, pa se nije moglo dogoditi da ti netko po istoj cijeni kao što je prije imao čokoladu od 100 gr, neprimjetno uvali čokoladu od 80 gr.
U zemlju se nije moglo uvesti ništa što nije odgovaralo JUS - standardima, pa su potencijalni strani izvoznici u Jugu, morali proizvoditi prema pravilima JUS-a, ako su nam htjeli nešto uvaliti. Nekad je vladao red u državi, ma koliko je mi mrzili iz političkih i sentimentalnih razloga.
Tada je postojao ZIK Zagreb, tj. Zavod za ispitivanje kvalitete proizvoda i pridržavanje JUS-a, danas toga više nema. Naši povlače otrovne proizvode iz uporabe tek nakon što u susjednim, uređenim državama netko kaže da je u dudicama otrovan materijal.
Kako se sada stvari kreću i kako država popušta kapitalistima, mislim da će se ostvariti najnovija svećenikova najava da ćemo uskoro imati Dan antikapitalizma, čim naordu bljesne porazna istina.

I da ne zaboravim, dosadašnje mjere koje je Jaca poduzela, nisu ničim zahvatile kapitaliste, već isključivo najšire stanovništvo Hrvatske. Kada se zna da konačni pdv snosi krajnji potrošač, a to je građanin, ili kada se zna da je porez na plaće naplaćen iz neto plaće građanina, tj. umanjio je iznos plaće "na ruke" kao obustava, umjesto da se povećala bruto plaća, što bi išlo u korist proračuna, a na štetu kapitaliste. Lukavi su ti kapitalisti, a ja i dalje stojim kod toga da je Jaca prevarena. Ne bude li na vrijeme progledala, ne prognoziram joj dug ostanak na vlasti. Ponovit će joj se 2000.-ta kad joj njeni vlastiti birači okrenu leđa. Biračka baza HDZ-a nisu kapitalisti, već običan mali hrvatski puk! Jaca to ne smije smetnuti s uma, ma koliko joj prišaptavali branitelji(?) uspješni poduzetnici.

My Soul

Tko je glasao

ljudi će morati vraćati

ljudi će morati vraćati kredit za auto i u slučaju kad ostanu bez posla ili im bude smanjena plaća tako da ne vidim kako profitiraš sa trenutnim stanjem.

no u pravilu kad se ide na devalvaciju valute to prati i program restrukturiranja duga. tako je bilo sa rusijom, argentinom i drugima.

Tko je glasao

zaboga, to su osnove

zaboga, to su osnove makroekonomije. građani sa smanjenim prihodima i devalviranom valutom će u većoj mjeri svoj prihod trošiti na domaći proizvod nego na strani.

Od kuda to, koja je to osnova koje makroekonomije, makroekonomije Monopolyja?
U krizi kakva je hrvatska većina potrošnje ide na hranu, energiju i zdravstvene usluge, Hrvatska svo troje uvozi u velikom udjelu. Istovremeno gotovo prestaje potrošnja u građevinskom sektoru koji je natprosječno domaći proizvod, te potrošnja u velikom dijelu usluga (turizam, promet, komunikacije, kultura, obrazovanje itd.) koje su isto natprosječno domaći proizvod.

osim toga, građanima slijede smanjeni prihodi ovako i onako a svakako je efektniji realni pad prihoda preko deprecijacije nego nominalno smanjenje plaća upravo zbog utjecaja na bilancu plaćanja.

Postoji bitna razlika, a to je da devalvacijom domaće valute prihode gube svi, i oni kvalitetni i oni nekvalitetni radnici/poduzetnici i svi skupa bivaju demotivirani za rad, dok pad prihoda zbog stanja na tržištu rada i kapitala više pogađa manje kvalitetne radnike/poduzetnike.

uostalom da si pažljivo čitao primjetio bi da sam napisao kako će se u prvoj fazi trgovinska bilanca popravljala u većoj mjeri na račun uvoza ali i izvoz bi rastao, u početku sporije, sa vremenom brže. veza između realnog efektivnog tečaja i izvoza je u literaturi dobro obrađena. nije vrag da je hrvatska izuzetak? izvozila bi ono što i sad izvozi ali u većem volumenu, a kasnije i novu paletu proizvodu.

Pa dobro, što je to što Hrvatska sada izvozi, a što bi izvozila u većem volumenu, i koja je to nova paleta proizvoda? Da se ne radi o propulzivnom sektoru brodogradnje u kojem bi rušenjem kune izazvali izvozni boom? Ili možda o pljački zvanoj prodaja prirodnog plina i neobrađenog drva? Osim toga, u hrvatski izvozni proizvod je u velikoj mjeri ugrađen uvozni proizvod, tehnologija, sirovine i energija, plus krediti (radna snaga je uglavnom domaća), a ništa od toga ne bi "pojeftinilo" potapljanjem kune, osim radne snage koja bi se u tom slučaju demotivirala za kvalitetni rad. Mani se pustih teorija.

da hrvatska nema "incijalnih resursa za početak makar i najednostavnije proizvodnje" je nedokaziva budalaština.

Pa dobro, koja je to nova proizvodnja pokrenuta u Hrvatskoj od 1990. godine, koliko je ista napredovala, koje su nove tehnologije razvijene i u kojim to proizvodima Hrvatska ima šansu?

ja još jednom naglašavam koja je svrha takvih mjera - lakši i brži izlazak iz krize. i bilo bi dobro da navedeš neko povijesno iskustvo zemlje koja se našli u sličnim problemima kao i hrvatska a da ga na koncu nije rješila kroz devalvaciju valute ili kroz dugoročni proces deflacije.

Devalvacija valute nije mjera za izlazak iz krize, to uopće nije nikakva antikrizna mjera, to je najobičnija korektivna mjera za stabilizaciju vanjskotrgovinskog deficita i niti jedna zemlja nije nikad izišla iz ovakve krize koja je spoj duboke strukturne domaće krize i globalne financijske i ekonomske krize takvim banalnostima kao što su financijski trikovi s tečajem.

Tko je glasao

da, Monopolya. slušaj, ovo

da, Monopolya. slušaj, ovo nije mala školica ekonomije. Devalvacija ima u pravilu pozitivan utjecaj na trgovinsku bilancu. Ti slobodno navedi primjer gdje nije bilo tako te objasni razloge zašto nije bilo tako i po mogućnosti spomeni o kojem postotku zemalja se radi. većinu hrvatskog uvoza čine strojevi, kem. proizvodi, auti, metali, hrana. Oni koji su cjenovno neelastični se neće mijenati no teško da možeš braniti tezu kako prodaja automobila - koji bi poskupili deprecijacijom - ne bi pala. To vrijedi i za značajan dio uvoza. Tu tezu najbolje potvrđuje ova kriza, pad robnog uvoza znatno premašuje pad robnog izvoza( 25,5% vs. 15,5% u prvih 5 mjeseci) što će reći da ima roba za kojima će pasti potražnja deprecijacijom kune( nevezano uz pad ekonomske aktivnosti). a deprecijacijom se izaziva još jedan dodatni efekt a zove se supstitucija uvoza. možemo primjetiti kako hrvatska kao mala zemlja nemože supstituirati uvoz kao amerika koja ima domaću alternativu svakom uvezenom proizvodu , no opet slika nije tako crna : umjesto deterdženta P&G-a ljudi će u većoj mjeri kupovati Saponijine proizvode, umjesto Milke, Dorinu. Te uz to veći rast izvoza. Rezultat popravljeni tekući račun bilance plaćanja.

Deprecijacija domaće valute u ovom trenutku bi bio PRIRODAN, tržišni proces. Jaku kunu je držao snažan priljev deviza kroz zaduživanje, kroz strana ulaganja( prodaja imovine, dokapitalizacije banaka itd) tako da je čak HNB morao reagirati i slabljenem kune kako bi je održao u željenom okviru . To je sad kaputt! Nema! Gotovo! I prirodno je da se takvim okolnostima prilagodi i tečaj. Bolno no prirodno i potrebno.
Devalvacijom/deprecijacijom kune će najviše izgubiti( najviše jer će i ostali to osjetiti, indirektno, po sistemu spojenih posuda) oni koji su se najviše i zadužili što je svakako pravednije. Pad prihoda, otpuštanja i slično će također imati negativan efekt a po sistemu spojenih posuda će dohvatiti u većoj ili manjoj mjeri svakog. Stručnjaku kojem je realna plaća devalvacijom pala, se uvijek ta plaća može dignuti.

Nadalje, što bi to Hrvatska trebala izvoziti? U prvoj fazi upravo ovo što sada izvozi ( na stranu pitanje brodogradnje kojoj baš ne predviđam bajnu budućnosti ovako ili onako) a kasnije nešto novo. I opet se vraćamo na malog komunističkog apartčika koji čuči u tebi i htio bi birokratski određivati koje će nove proizvode Hrvatska izvoziti. Neznam! Nitko nezna! Možda kuhinjski namještaj, možda će neko otvoriti novu tvornicu dijelova za traktore, možda tvornicu za turbine, tko zna, nije ni bitno!

Što se tiče demotivirane radne snage zbog realnog pada prihoda, ja se samo mogu zapitati u kakvom šarenom svijetu ti živiš. Alternativa realnom padu prihoda kroz deprecijaciju nije dosadašnje relativno ugodno stanje nego nominalni pad prihoda odnosno otkazi koji će uslijediti.
Što se izvoza tiče, opet će kao i za uvoz, kod nekih sektora vrijediti cjenovna neelastičnost no generalno ćemo zabilježit jaču dinamiku rasta. i neznam zapravo otkud ta glupost da nemamo što izvoziti i da izvoz stoji ko ukopan i nepromjenjiv. istinabog nije naročit ali se miče. Izvoz roba 2003. je bio 6 milijardi dolara, 2008. 14 milijardi. nominalno više nego udvostručen u 5 godina. niži tečaj može djelovati samo pozitivno na rast.

vezano za deprecijaciju valute kao mjere izlaska iz krize, zanimljivo je primjetiti da veliki dio zemalja u ovom trenutku upravo to radi. žele izvozom izaći iz krize.
banalni financijski trikovi sa tečajem :)) malo veći autoriteti od tebe se ipak ne bi složili, roubini, krugman, setser, rogoff, soros... al' tko su oni da se nadmeću sa tobom?

Tko je glasao

da, Monopolya. slušaj, ovo

da, Monopolya. slušaj, ovo nije mala školica ekonomije. Devalvacija ima u pravilu pozitivan utjecaj na trgovinsku bilancu.

Pozitivan utjecaj na trgovinsku bilancu bi imalo i donošenje zakona o općem prisilnom radu za nula kuna po satu, donošenje zakona o zabrani domaće potrošnje u iznosu većem od 2 eura po glavi stanovnika na dan ili donošenje zakona o zabrani trgovinske marže na robu za izvoz, što opet ne znači da bi se na taj način izvukli iz krize ili da bi nacionalnom gospodarstvu bilo bolje.

Ti slobodno navedi primjer gdje nije bilo tako te objasni razloge zašto nije bilo tako i po mogućnosti spomeni o kojem postotku zemalja se radi. većinu hrvatskog uvoza čine strojevi, kem. proizvodi, auti, metali, hrana.

Ja nigdje nisam napisao da se trgovinska bilanca ne bi "popravila" devalvacijom, nego da bi učinak devalvacije u našim okolnostima bio koristan u mizernom iznosu, a da bi štete bile velike. Mislim da sam dao dovoljno razloga zašto bi se događalo to što sam ja insinuirao.
Da, velik dio hrvatskog uvoza čine strojevi, kem. proizvodi, auti, metali koje mi gotovo uopće ne proizvodimo (plus energenti) i nismo ih u stanju ni početi proizvoditi u dogledno vrijeme, a aute ne bi bili u stanju proizvoditi slijedećih 100 godina. Jedino bi hrana došla u obzir kao izvozni proizvod, no koliki bi bio utjecaj snižene satnice i sirovina na cijenu hrane kad veliki dio troškova u proizvodnji hrane ide na tehnologiju, strojeve, ambalažu, energiju i transport, a to uglavnom uvozimo. Pa nije proizvodnja hrane proizvodnja software-a gdje glavnina troškova ide na ljudski potencijal.

Oni koji su cjenovno neelastični se neće mijenati no teško da možeš braniti tezu kako prodaja automobila - koji bi poskupili deprecijacijom - ne bi pala.

I po čemu bi to točno bilo dobro za nacionalno gospodarstvo? Ljudi bi se vozili u starim autima, više bi ginuli na cestama, sporije bi dolazili na posao, vrijednost usluga transporta bi bila u padu (a to je u velikoj mjeri domaći proizvod) auti bi se više kvarili dakle imamo povećani uvoz skupih rezervnih dijelova (efekt odgađanja investicije), prosperirali bi mehaničari i trgovci rabljenim vozilima, a krahirali trgovci novim vozilima. Od novih vozila bi primat preuzela najjeftinija i najlošija, te najnesigurnija vozila. Ili možda misliš da bi Todorić ili Kerum pokrenuli proizvodnju domaćih automobila?

Tu tezu najbolje potvrđuje ova kriza, pad robnog uvoza znatno premašuje pad robnog izvoza( 25,5% vs. 15,5% u prvih 5 mjeseci) što će reći da ima roba za kojima će pasti potražnja deprecijacijom kune( nevezano uz pad ekonomske aktivnosti). a deprecijacijom se izaziva još jedan dodatni efekt a zove se supstitucija uvoza.

U ovom slučaju se radi o efektu "trgovca pivom", odnosno do gomilanja zaliha zbog kašnjenja u odzivu na krizu, a ne o nekakvom poboljšanju vanjskotrgovinske bilance. Brzo će se situacija stabilizirati. Osim toga, velik dio hrvatskog izvoza se odnosi na brodogradnju koja je tako i tako u kolapsu i propast će bez obzira na devalvaciju ili nedevalvaciju, a radi se o poslovima koji su ugovoreni prije nastupanja globalne krize pa na iste kriza nije utjecala, a tu je i izvoz prirodnog plina po fiksnoj cijeni na temelju prastarih ugovora s Talijanima koji se tako i tako neće mijenjati bez obzira na devalvaciju ili nedevalvaciju. Kad smo kod supstitucije uvoza, koji su to proizvodi, po deseti put, koji se u Hrvatskoj mogu supstituirati domaćom proizvodnjom?

umjesto deterdženta P&G-a ljudi će u većoj mjeri kupovati Saponijine proizvode, umjesto Milke, Dorinu. Te uz to veći rast izvoza. Rezultat popravljeni tekući račun bilance plaćanja.

Radi se o Hrvatskoj, uvozničkoj zemlji u debelom siromaštvu. Ponavljam, mani se pukih teorija. Ne radi se o tome da će ljudima pasti potrošaška sloboda s 30 na 25 posto pa će gledati kupovati jeftinije proizvode, nego će pasti s minus 20 posto na minus 50 posto. Devalvacijom kune će ljudima pasti prihodi do te mjere da će još više kupovati samo najnužnije (a to su hrana, režije, kamate na postojeće kredite i zdravstvene usluge koje će pojesti sve prihode), prati će veš rjeđe, a čokoladu će samo pamtiti.

Deprecijacija domaće valute u ovom trenutku bi bio PRIRODAN, tržišni proces. Jaku kunu je držao snažan priljev deviza kroz zaduživanje, kroz strana ulaganja( prodaja imovine, dokapitalizacije banaka itd) tako da je čak HNB morao reagirati i slabljenem kune kako bi je održao u željenom okviru . To je sad kaputt! Nema! Gotovo! I prirodno je da se takvim okolnostima prilagodi i tečaj. Bolno no prirodno i potrebno.

Smiješno. Koliko je kuna bila jaka zbog velike količine deviza, toliko je kuna postajala sve nepotrebnija zbog visoke eurizacije i velikog uvoza. HNB je sukladno svojim obvezama jačao i slabio kunu. Na tečaj ni danas nema nekih posebnih pritisaka. Osim toga, sada imamo efekt pražnjenja ušteđevine koja je uglavnom u devizama, a kuna fali na tržištu jer se radi sve manje, a uz to i raste nelikvidnost.

Devalvacijom/deprecijacijom kune će najviše izgubiti( najviše jer će i ostali to osjetiti, indirektno, po sistemu spojenih posuda) oni koji su se najviše i zadužili što je svakako pravednije. Pad prihoda, otpuštanja i slično će također imati negativan efekt a po sistemu spojenih posuda će dohvatiti u većoj ili manjoj mjeri svakog.

A tko će najviše izgubiti u slučaju nedevalvacije? Oni koji se nisu zadužili, a nisu se zadužili jedino oni koji ništa nisu ni imali, jer oni koji su se zadužili to su napravili s određenom vizijom budućnosti i određenim planovima, ma koliko isti bili glupi. Pad prihoda i otpuštanja će u slučaju nedevalvacije najmanje pogoditi najuspješnije, to bi bio PRIRODAN proces.

Stručnjaku kojem je realna plaća devalvacijom pala, se uvijek ta plaća može dignuti.

Ma bravo, kako si to zaključio? Zašto bi netko nekome dizao plaću, ako taj netko već ima iznadprosječnu plaću, budući da bi devalvacijom prihodi bili smanjeni svima? To jedino u slučaju da dođe do novog odljeva stručnjaka u inozemstvo, a što će se teško dogoditi obzirom na stanje u svijetu.

I opet se vraćamo na malog komunističkog apartčika koji čuči u tebi i htio bi birokratski određivati koje će nove proizvode Hrvatska izvoziti. Neznam! Nitko nezna! Možda kuhinjski namještaj, možda će neko otvoriti novu tvornicu dijelova za traktore, možda tvornicu za turbine, tko zna, nije ni bitno!

Ne razumijem, pričaš o jačanju izvoza, a nemaš blage veze o tome kakav će biti taj izvoz, nisi u stanju dati ni najmanju projekciju. Pa tko je sad aparatčik i knjiški moljac bez mrvice vizije i osjećaja za realnost?

Što se tiče demotivirane radne snage zbog realnog pada prihoda, ja se samo mogu zapitati u kakvom šarenom svijetu ti živiš. Alternativa realnom padu prihoda kroz deprecijaciju nije dosadašnje relativno ugodno stanje nego nominalni pad prihoda odnosno otkazi koji će uslijediti.

Točno, ali već smo rekli da će to prvo pogoditi najneuspješnije, odosno doći će do daljnje tržišne diferencijacije u korist uspješnijih. U slučaju devalvacije imali bi socijalističku uravnilovku koja uvijek djeluje demotivacijski na sve.

Izvoz roba 2003. je bio 6 milijardi dolara, 2008. 14 milijardi. nominalno više nego udvostručen u 5 godina. niži tečaj može djelovati samo pozitivno na rast.

Zanimljivo da si za komparaciju uporabio upravo visokooscilirajući dolar, a ne stabini euro, odnosno stabilnu kunu. Da si uporabio stabilnu kunu i da nisi pokušao izvesti trik s NOMINALNIM, nego s REALNIM iznosom, brojke ne bi bile baš toliko lijepe, zar ne?

vezano za deprecijaciju valute kao mjere izlaska iz krize, zanimljivo je primjetiti da veliki dio zemalja u ovom trenutku upravo to radi. žele izvozom izaći iz krize.

I, kako ide taj izlazak iz krize tranzicijskim zemljama s nepovoljnom vanjskotrgovinskom bilancom, ogromnim vanjskim i unutarnjim dugom, gotovo nepostojećom industrijom i brzo rastućim brojem nezaposlenih?

banalni financijski trikovi sa tečajem :)) malo veći autoriteti od tebe se ipak ne bi složili, roubini, krugman, setser, rogoff, soros... al' tko su oni da se nadmeću sa tobom?

Oni isto predlažu da se u ovom specifičnom času u Hrvatskoj kuna potopi, i sve u interesu oporavka hrvatskog gospodarstva? Nisam znao. Da su stvari tako jednostavne kako si si ti to objasnio, onda nitko drugi nikada ne bi ništa radio, nego bi svi samo rušili tečajeve i krize ne bi bilo. :)

Tko je glasao

tvoj post je kombinacija

tvoj post je kombinacija neznanja i jeftnih manipulacija.

Prvo, samo je tvoj subjektivan dojam kako si nešto dokazao. Vrtiš istu priču kroz 3 komentara. Tko je zaboga pričao o hrvatskoj proizvodnji automobila? Radi se o tome da bi uvoz takvih proizvoda opao i da takvi proizvodi nisu nužnost nego da su funkcija standarda. Da, lijepo ih je imati, da, korisni su, no samo ako ih si možeš priuštiti. A Hrvati u ovoj mjeri ne mogu! Argument da se kupovinom novih auta smanjuju prometne nesreće je toliko lud i apsurdan da ostavlja bez teksta. Onda najbolje da kuna vrijedi 3 eura pa ćemo imati najsigurniji promet na svijetu i svi će dolaziti na posao na vrijeme. Za Boga miloga, kakva je to argumentacija?

Pad standarda značii pad uvoza, to su fakti. A pad nacionalne valute samo pojačava taj efekt pada uvoza. I neznam što ti treba stalno uvlačenje brodogradnje u priču kad sam dao do znanja da brodogradnja nije u mojim izvoznim projekcijama, čak ni u gospodarskim, jer moja čarobna kugla ne predviđa opstanak brodogradnje u ovom obimu . Te sam jasno dao do znanja da postoji izvoz na koji devalvacija neće imati utjecaj - naftni derivati i slično. No ti si jednostavno izignorirao sve ono ostalo - od drvne industrije, od kemijske industrije, od strojeva, od električnih strojeva, od industrije hrane, pića, namještaja itd...A tu imaš Petrokemiju, ERNT, Končar, Plivu, Elektrokontakt, itd...itd.. Troškovi osoblja variraju od industrije do industrije, negdje su 10%, negdje 20%, negdje pak 30%. Znači nije da neće biti ušteda. I to je samo jedan segment, a nekog vraga uvoze i od domaćih proizvođača. Sve projekcije koje su davali Bago i izvoznici vezano za tečaj je bio u predkriznom razdoblju i računao je, kao i ti, na najbezbolniju i najoptimističniju varijantu po kojoj imamo vremena i vremena. Međutim okolnosti su se promijenile. Nema ga više. I budućnosti kroz duže razdoblje ne izgleda svjetla. A čini se da to gospoda nisu uračunala. Jedini spas im je u izvozu. Dug koji imaju a koji je u eurima ili vezan uz valutnu klauzulu je tako i tako u pogoršanim okolnostima bez devalvacije prilično upitan za vraćanje. Osim toga, uvijek postoji mogućnost restrukturiranja duga po argentinskom modelu.

Radi se o Hrvatskoj, uvozničkoj zemlji u debelom siromaštvu. Ponavljam, mani se pukih teorija. Ne radi se o tome da će ljudima pasti potrošaška sloboda s 30 na 25 posto pa će gledati kupovati jeftinije proizvode, nego će pasti s minus 20 posto na minus 50 posto. Devalvacijom kune će ljudima pasti prihodi do te mjere da će još više kupovati samo najnužnije (a to su hrana, režije, kamate na postojeće kredite i zdravstvene usluge koje će pojesti sve prihode), prati će veš rjeđe, a čokoladu će samo pamtiti.
gluposti! brojke si iz šupka izvukao. ajmo vidjeti alternativu. branjenje kune na ovim razinama. standard pada, pa opet pada, slijede otkazi, slijedi rezanje plaća i tako dugo dugo godina. a od izvoza apsolutno ništa. ni sada, ni u nekoj dugoročnoj perspektivi.

Smiješno. Koliko je kuna bila jaka zbog velike količine deviza, toliko je kuna postajala sve nepotrebnija zbog visoke eurizacije i velikog uvoza. HNB je sukladno svojim obvezama jačao i slabio kunu. Na tečaj ni danas nema nekih posebnih pritisaka. Osim toga, sada imamo efekt pražnjenja ušteđevine koja je uglavnom u devizama, a kuna fali na tržištu jer se radi sve manje, a uz to i raste nelikvidnost.

šta sve internet trpi! provjeri koliko je puta reagirao HNB početkom ove godine u obrani kune, smanjenjem kunske likvidnosti i prodajom deviza. da ne pričamo o špotanju banaka od strane Rohatinskog.

A tko će najviše izgubiti u slučaju nedevalvacije? Oni koji se nisu zadužili, a nisu se zadužili jedino oni koji ništa nisu ni imali, jer oni koji su se zadužili to su napravili s određenom vizijom budućnosti i određenim planovima, ma koliko isti bili glupi. Pad prihoda i otpuštanja će u slučaju nedevalvacije najmanje pogoditi najuspješnije, to bi bio PRIRODAN proces.

očigledno je da si dužan ko Grčka, vizionaru! Život iznad vlastitih mogućnosti se naziva vizionarstvo.:)

Ma bravo, kako si to zaključio? Zašto bi netko nekome dizao plaću, ako taj netko već ima iznadprosječnu plaću, budući da bi devalvacijom prihodi bili smanjeni svima? To jedino u slučaju da dođe do novog odljeva stručnjaka u inozemstvo, a što će se teško dogoditi obzirom na stanje u svijetu..

A zašto poslodavac tom stručnjaku ne bi rezao plaću u deflatornom okruženju? Bezvezan argument!

Ne razumijem, pričaš o jačanju izvoza, a nemaš blage veze o tome kakav će biti taj izvoz, nisi u stanju dati ni najmanju projekciju. Pa tko je sad aparatčik i knjiški moljac bez mrvice vizije i osjećaja za realnost?

Ne, problem je što ili si indoktriniran propalom ideologijom ili si neiskusan i nažalost nedovoljno educiran da bi znao kako se takve projekcije prije ili kasnije izjalove. Poanta je da efekt pada vrijednosti valute pozitivno djeluje na izvoz, kao što uostalom i efekt veće konkurentnosti pozitivno djeluje na izvoz. Ali kad bi Hrvatska na listi konkuretnosti skočila za 50 mjesta mi i dalje ne bi znali što bi bio nositelj izvoza, je li neka od dosadašnjih jačih izvoznih grana ili neka hrvatska nokia ili primjerice tvornica Mercedesa. Ideja usmjeravanja određene vrste proizvodnje mi se uvijek činila odbojna. Treba stvoriti okvir, a poslodavcu dati na izbor čime će se baviti.

Zanimljivo da si za komparaciju uporabio upravo visokooscilirajući dolar, a ne stabini euro, odnosno stabilnu kunu. Da si uporabio stabilnu kunu i da nisi pokušao izvesti trik s NOMINALNIM, nego s REALNIM iznosom, brojke ne bi bile baš toliko lijepe, zar ne?

Koristio sam službeni podatak DZS-a koji je u dolarima! Još sam sasvim korektno naglasio da se radi o nominalnom izvozu pa samo beskrupulozna osoba može u tome vidjeti manipulaciju. Rast je toliki da bi svakom prosječno informiranom o kretanjima inflacije i svjetskih valuta trebalo biti jasno da je Hrvatska doživjela i realni rast. Poanta nije bio postotak rasta, nego da postoji rast izvoza što neki uporno pokušavaju minorizirati. No možeš ti to sve prevesti u eure, možeš i u kune, možeš odbiti inflaciju i dalje ćeš imati lijepi rast. A devalvacija kune bi na taj rast pozitivno djelovala.

I, kako ide taj izlazak iz krize tranzicijskim zemljama s nepovoljnom vanjskotrgovinskom bilancom, ogromnim vanjskim i unutarnjim dugom, gotovo nepostojećom industrijom i brzo rastućim brojem nezaposlenih?

za početak ćemo se vratiti na tvoju prethodnu konstataciju da se radi o najobičnijoj korektivnoj mjeri, da devalvacija nije antikrizna mjera i kako nijedna država nije izašla iz krize na taj način. Prvo, savjetovao bih ti da se informiraš i vidio bi da upravo znatan dio država u ovim trenucima radi na slabljenju tečaja devalvacijom odnosno ne brani deprecijaciju. Drugo, nisi odgovorio na moje pitanje pa ću ti ga još jednom ponoviti: bilo bi dobro da navedeš neko povijesno iskustvo zemlje koja se našli u sličnim problemima kao i hrvatska a da ga na koncu nije rješila kroz devalvaciju valute ili kroz dugoročni proces deflacije.
Što se odgovara na tvoje pitanje tiče: ide bolno, ali to je jedino ispravno rješenje. Argentina ga je prošla. Da su ranije prihvatili realnost a ne odgađali devalvaciju prošli bi manje bolno.

Oni isto predlažu da se u ovom specifičnom času u Hrvatskoj kuna potopi, i sve u interesu oporavka hrvatskog gospodarstva? Nisam znao. Da su stvari tako jednostavne kako si si ti to objasnio, onda nitko drugi nikada ne bi ništa radio, nego bi svi samo rušili tečajeve i krize ne bi bilo. :)

kafanske trikove sačuvaj za odgovarajuće mjesto. tvoja tvrdnja da se radi o "banalnim financijskim trikovima sa tečajem" je bila općenita i nije se ticala Hrvatske per se. A navedena cijenjena gospoda upravo predlažu u takvim okolnostima prestanak branjenja nacionalne valute. Pa malo štivo za našeg eksperta: "The best hope for an Argentine turnaround was an orderly devaluation, in which the government reduced the dollar value of the peso and at the same time converted many dollar debts into pesos. But that now seems a remote prospect.
Instead, Argentina's new government -- once it has one -- will probably turn back the clock. It will impose exchange controls and import quotas, turning its back on world markets; don't be surprised if it also returns to old-fashioned anti-American rhetoric.And let me make a prediction: these retrograde policies will work, in the sense that they will produce a temporary improvement in the economic situation -- just as similar policies did back in the 1930's. Turning your back on the world market is bad for long-run growth; Argentina's own history is the best proof. But as John Maynard Keynes said, in the long run we are all dead." Paul Krugman 1.1. 2002.
"Of course, Argentina's economic team still believes that its system is better than the alternatives. The more sensible advocates of currency boards and, if necessary, dollarization, have always based their views less on hope than on fear--fear that any attempt to fight a recession by devaluing would lead instead to a surge in inflation and a financial collapse. But, as it turns out, their fears may have been almost as overstated as their hopes. When Brazil--whose economic history is nearly as dismal as Argentina's--finally devalued in January, the predicted hyperinflation never arrived and neither did the financial meltdown. Indeed, it is starting to look as if the collapse of the real was just what the doctor ordered. " 20.7. 1999.

Opet Krugman o Argentini :" Why can’t the currency board survive? It is clear that Argentina suffers from a real overvaluation - that is, prices are too high given the exchange rate. The evidence is not complex: it lies in the fact of the prolonged recession and the slow, grinding deflation the country has suffered. In effect, the economy is “trying” to accomplish a devaluation through deflation; it is a very painful process.

Since the core of Argentina’s problem is the deflationary pressure imposed by an overvalued currency, dollarization offers no cure; it would end speculation against the currency, but do nothing about the underlying economic problem. The only way to end the economy’s pain is through some form of nominal devaluation, which ends the need for deflation.

The other, more serious concern, is that because of dollarized private debt a devaluation will cause financial problems. And this is a serious concern. However, the current strategy - which is essentially to achieve a real devaluation through deflation - offers no solution, because deflation raises the real value of debt just as much as devaluation. (This point is explained in Nouriel Roubini’s excellent new paper on Argentina, at http://www.stern.nyu.edu/globalmacro/).

It is highly likely that Argentina will have to do something to mitigate the effects of devaluation on internal debt. It could, as suggested by Ricardo Haussman, decree that private debts, even if denominated in dollars, can be repaid in pesos - a drastic step, but no more drastic than the draconian measures now being taken on capital movements and bank withdrawals. Or it could use public funds to compensate debtors for their capital losses, which would be administratively difficult - but no more so than the current capital controls - and would cost several percent of GDP, not a large sum considering the situation. We need a discussion of which alternative to follow; I’d vote for the simple decree, but could be persuaded otherwise.

The important thing is to accept that the fixed-rate regime is no longer worth defending. I don’t doubt that drastic measures can extend the life of the regime for a while. But as even the investment bankers are now saying, Argentina can buy time - but what will it do with that time? It’s time to call an end to a failed experiment."

Krugman o Latviji : "other things equal, a nominal devaluation and a real depreciation achieved through deflation should have exactly the same effect on debt service (unless some of the debt is in lats rather than euros, in which case devaluation would do less damage.)"
Roubini o Latviji: "As in Argentina, the International Monetary Fund initially went along – somewhat uncomfortably – with the authorities’ strong preference for not letting the currency depreciate, in spite of its significant overvaluation. But a real exchange rate depreciation is necessary to restore the country’s competitiveness; in its absence, a painful adjustment of relative prices can occur only via deflation and a fall in nominal wages that will take too long and exacerbate the recession."

Tko je glasao

Na moju sreću, nemam se

Na moju sreću, nemam se namjeru do besvjesti prepucavati po izlizanoj trolovskoj šabloni, pa ću samo izdvojiti nekoliko stvari.

Radi se o tome da bi uvoz takvih proizvoda opao i da takvi proizvodi nisu nužnost nego da su funkcija standarda. Da, lijepo ih je imati, da, korisni su, no samo ako ih si možeš priuštiti.

Možeš li dati dokaz da u krizi pada broj ukupnih registriranih vozila, odnosno da ne dolazi do odgode investicija na način da ljudi umjesto kupnje novih vozila ne popravljaju stara vozila i ne kupuju rabljena vozila? Na koji način se vrši supstitucija uvoza vozila u krizi? Korištenjem teleportacijskih uređaja?

Te sam jasno dao do znanja da postoji izvoz na koji devalvacija neće imati utjecaj - naftni derivati i slično.

Zaista? Kako to? Zašto devalvacija ne bi imala utjecaj na izvoz naftnih derivata?

Troškovi osoblja variraju od industrije do industrije, negdje su 10%, negdje 20%, negdje pak 30%. Znači nije da neće biti ušteda. I to je samo jedan segment, a nekog vraga uvoze i od domaćih proizvođača.

Uvoz od domaćih proizvođača? Molto zanimljivo.

Međutim okolnosti su se promijenile. Nema ga više. I budućnosti kroz duže razdoblje ne izgleda svjetla. A čini se da to gospoda nisu uračunala. Jedini spas im je u izvozu. Dug koji imaju a koji je u eurima ili vezan uz valutnu klauzulu je tako i tako u pogoršanim okolnostima bez devalvacije prilično upitan za vraćanje.

Kužim. Prvo ide dužničko ropstvo, a onda punokrvno ropstvo, rad za 4000 kn, što nakon devalvacije iznosi 150 USD mjesečno, uz potpuno iskorištavanje nacionalnih resursa zbog golog preživljavanja. Lukavo.

gluposti! brojke si iz šupka izvukao. ajmo vidjeti alternativu. branjenje kune na ovim razinama. standard pada, pa opet pada, slijede otkazi, slijedi rezanje plaća i tako dugo dugo godina. a od izvoza apsolutno ništa. ni sada, ni u nekoj dugoročnoj perspektivi.

A to je alternativa koju si predvidio ti sam? Zašto bi nekome tko je uspješan padao standard?

šta sve internet trpi! provjeri koliko je puta reagirao HNB početkom ove godine u obrani kune, smanjenjem kunske likvidnosti i prodajom deviza. da ne pričamo o špotanju banaka od strane Rohatinskog.

Ja da provjerim? Zašto ti svoje navode ne potkrijepiš dokazima? Usput, navedi i prave razloge pojedinačnih otkupa kuna.

očigledno je da si dužan ko Grčka, vizionaru! Život iznad vlastitih mogućnosti se naziva vizionarstvo.:)

Tanki su ti živci, ekonomski stručnjače. :)

A zašto poslodavac tom stručnjaku ne bi rezao plaću u deflatornom okruženju? Bezvezan argument!

Hm, da vidimo. Kvalitetna tvrtka dobro posluje jer ima kvalitetne stručnjake. I onda kvalitetni poslodavac u takvoj kvalitetnoj tvrtki reže plaće svojim kvalitetnim stručnjacima kako bi...zato što....zato jer....?

Ne, problem je što ili si indoktriniran propalom ideologijom ili si neiskusan i nažalost nedovoljno educiran da bi znao kako se takve projekcije prije ili kasnije izjalove.

Moguće. Možda za jedno 200 godina budem u stanju donositi odluke bez ikakvih projekcija i bez ikakvih predviđanja, samo gurnem prst u usta i isišem odluku. :)

Poanta je da efekt pada vrijednosti valute pozitivno djeluje na izvoz, kao što uostalom i efekt veće konkurentnosti pozitivno djeluje na izvoz.

Dobro, to si već rekao jedno 700 puta, i ja se s tim slažem. Sad, koje su loše strane pada vrijednosti valute i zašto bi te loše strane (valjda iste postoje, ne?) u globalu bile manje štetne nego što bi bila korist od rušenja valute, konkretno u Hrvatskoj danas? Dakle, ako srušimo kunu 10%, BDP nam pada za 5 milijardi eura. Za koliko moramo povećati izvoz da se vratimo na nulu? Da čujemo.

Ali kad bi Hrvatska na listi konkuretnosti skočila za 50 mjesta mi i dalje ne bi znali što bi bio nositelj izvoza, je li neka od dosadašnjih jačih izvoznih grana ili neka hrvatska nokia ili primjerice tvornica Mercedesa. Ideja usmjeravanja određene vrste proizvodnje mi se uvijek činila odbojna. Treba stvoriti okvir, a poslodavcu dati na izbor čime će se baviti.

Kužim. Recimo da u potpunosti liberaliziramo trgovinu kokosovim orasima uz devalvaciju kune, moguće da bi Hrvatska uskoro bila jedan od vodećih izvoznika istih? Čisto onako, teorijski? Jelda da bi to bilo moguće? Teorijski?

Koristio sam službeni podatak DZS-a koji je u dolarima! Još sam sasvim korektno naglasio da se radi o nominalnom izvozu pa samo beskrupulozna osoba može u tome vidjeti manipulaciju. Rast je toliki da bi svakom prosječno informiranom o kretanjima inflacije i svjetskih valuta trebalo biti jasno da je Hrvatska doživjela i realni rast. Poanta nije bio postotak rasta, nego da postoji rast izvoza što neki uporno pokušavaju minorizirati.

Ima puno službenih podataka u različitim valutama, ali kad netko koristi podatke u visokooscilirajućem dolaru i još k tome NOMINALNO, onda je taj netko obično debeo, s kockastom frizurom i brkovima. :)

Dakle, izvoz nam je REALNO porastao u 5 godina sve skupa za manje od 49%, no ako gledamo u dolarima nominalno to je nekih 128%, i onda sam ja beskrupulozan. :) Doživjeli smo realni rast, ma vidi vraga. :) Ima li neka država koja ga nije doživjela uslijed beskonačnog zaduživanja, subvencioniranja, poticanja i čega sve ne?

za početak ćemo se vratiti na tvoju prethodnu konstataciju da se radi o najobičnijoj korektivnoj mjeri, da devalvacija nije antikrizna mjera i kako nijedna država nije izašla iz krize na taj način. Prvo, savjetovao bih ti da se informiraš i vidio bi da upravo znatan dio država u ovim trenucima radi na slabljenju tečaja devalvacijom odnosno ne brani deprecijaciju.

Dobro, no isto tako postoji znatan broj država koje to ne rade, npr. niti jedna država koja je u eurozoni to ne radi jer to ne može raditi.

Drugo, nisi odgovorio na moje pitanje pa ću ti ga još jednom ponoviti: bilo bi dobro da navedeš neko povijesno iskustvo zemlje koja se našli u sličnim problemima kao i hrvatska a da ga na koncu nije rješila kroz devalvaciju valute ili kroz dugoročni proces deflacije.

To nije pitanje, nego traženje nebuloznog primjera koji ne mogu dati, i to iz razloga što niti jedna zemlja nije bila u situaciji u kojoj je Hrvatska, i to u ovakvom specifičnom okruženju kakvo postoji danas, a do sada nikada nije postojalo. To je isto kao da tražiš primjer po kojem se trebala ravnati Hirošima u obnovi nakon II sv. rata. Eto, daj ti primjer neke zemlje koja je imala slične makroekonomske i strukturne pokazatelje kao što danas ima Hrvatska, a sve u vremenu globalne financijske i ekononomske krize i da je svoje probleme rješavala kretenoidnom devalvacijom vlastite vrijednosti.

kafanske trikove sačuvaj za odgovarajuće mjesto

Ne, ne, ne!
Budi dobar pa nam reci, kad su stvari tako jednostavne, zašto uopće imamo monetarne politike, zašto jednostavno ne pustimo valutu neka tone, tone i tone, sve dok se doživimo izvozno blagostanje? :)

A navedena cijenjena gospoda upravo predlažu u takvim okolnostima prestanak branjenja nacionalne valute.

Mislim da je navedeno pomoglo Zimbabveu, ne? :) Kako ide njihov izvoz u zadnje vrijeme?:)

Tko je glasao

ovo djeluje kao pokušaj da

ovo djeluje kao pokušaj da trol spasi obraz pa sjeckanjem i trivijalnošću skreće temu u nebitno.

Možeš li dati dokaz da u krizi pada broj ukupnih registriranih vozila, odnosno da ne dolazi do odgode investicija na način da ljudi umjesto kupnje novih vozila ne popravljaju stara vozila i ne kupuju rabljena vozila? Na koji način se vrši supstitucija uvoza vozila u krizi? Korištenjem teleportacijskih uređaja?
?? ajde još jednom vrlo, vrlo pozorno pročitaj što sam napisao pa možda nećeš ovakva glupa pitanja postavljati. :)

Zaista? Kako to? Zašto devalvacija ne bi imala utjecaj na izvoz naftnih derivata?

jer je u pravilu potražnja relativno neelastična.

Uvoz od domaćih proizvođača? Molto zanimljivo.

neinteligentno trolanje je tvoj standard kad te se pregazi argumentima.

Kužim. Prvo ide dužničko ropstvo, a onda punokrvno ropstvo, rad za 4000 kn, što nakon devalvacije iznosi 150 USD mjesečno, uz potpuno iskorištavanje nacionalnih resursa zbog golog preživljavanja. Lukavo.

trolu, termine poput ropstva sačuvaj za slijedeći sastanak ocvalih marksista.:) što se tiče pada standarda on je neminovan samo je pitanje koliko se brzo želimo vratiti.

A to je alternativa koju si predvidio ti sam? Zašto bi nekome tko je uspješan padao standard?

to je alternativa koja se već polako događa, to je alternativa koja se događa u državama koje su u ekonomskoj situaciji u kakvoj je hrvatska. određenom " nekom" možda neće pasti standard, no agregatno hoće pa i agregatno u klasi "uspješnih"

Ja da provjerim? Zašto ti svoje navode ne potkrijepiš dokazima? Usput, navedi i prave razloge pojedinačnih otkupa kuna.

momak, nemam vremena za ovakve igrice i priglupa pitanja. imao si tjedan dana da napraviš domaću zadaću!
HNB

Tanki su ti živci, ekonomski stručnjače. :)

još jedan iz serije "dubokoumnih":)

Hm, da vidimo. Kvalitetna tvrtka dobro posluje jer ima kvalitetne stručnjake. I onda kvalitetni poslodavac u takvoj kvalitetnoj tvrtki reže plaće svojim kvalitetnim stručnjacima kako bi...zato što....zato jer....?

u deflatornom okruženju pada prodaja, ima manje za plaće i slijedi ili kresanje plaća ili otpuštanja. ako mu poslodavac ne želi rezati plaću kako ti tvrdiš jednako tako mu može u devalvacijskim okolnostima zadržati realnu plaću odnosno nominalno je podignuti.

Moguće. Možda za jedno 200 godina budem u stanju donositi odluke bez ikakvih projekcija i bez ikakvih predviđanja, samo gurnem prst u usta i isišem odluku. :)

pa ti si pravi natural born apartčik. prava je šteta što nisi sa drugom Hruščovom mogao planirati petoljetke i kreirati predviđanja o novoj proizvodnji čelika i broju cipela koje su potrebne radničkom narodu Sovjetskog Saveza. ti i ostalih 5 milijuna planera. i svaki put promašili.:)

Dobro, to si već rekao jedno 700 puta, i ja se s tim slažem. Sad, koje su loše strane pada vrijednosti valute i zašto bi te loše strane (valjda iste postoje, ne?) u globalu bile manje štetne nego što bi bila korist od rušenja valute, konkretno u Hrvatskoj danas? Dakle, ako srušimo kunu 10%, BDP nam pada za 5 milijardi eura. Za koliko moramo povećati izvoz da se vratimo na nulu? Da čujemo.

negativnosti izazvane deprecijacijom kune su više puta spomenute i u dnevniku i u mojim komentarima pa nema potrebe da ponavljam. razlog zašto su one manje štetne proizlazi iz činjenice da, po tisućiti put, hrvatskoj slijedi ili to ili dugogodišnja stagnacija dok se debalansi ne poprave. a moraju se popraviti.

Kužim. Recimo da u potpunosti liberaliziramo trgovinu kokosovim orasima uz devalvaciju kune, moguće da bi Hrvatska uskoro bila jedan od vodećih izvoznika istih? Čisto onako, teorijski? Jelda da bi to bilo moguće? Teorijski?

a mi liberaliziramo trgovinu kokosovih oraha?

Ima puno službenih podataka u različitim valutama, ali kad netko koristi podatke u visokooscilirajućem dolaru i još k tome NOMINALNO, onda je taj netko obično debeo, s kockastom frizurom i brkovima. :)
Dakle, izvoz nam je REALNO porastao u 5 godina sve skupa za manje od 49%, no ako gledamo u dolarima nominalno to je nekih 128%, i onda sam ja beskrupulozan. :) Doživjeli smo realni rast, ma vidi vraga. :) Ima li neka država koja ga nije doživjela uslijed beskonačnog zaduživanja, subvencioniranja, poticanja i čega sve ne?

uočavam napredak kod tebe. od zemlje koja ništa ne izvozi, koja nema nikakvu perspektivu u izvozu došli smo do zemlje koja je uvećala izvoz za pola u 5 godina. pa kako , kvragu, kad ništa ne izvozi? očito je dakle da će ipak nešto izvoziti.

Dobro, no isto tako postoji znatan broj država koje to ne rade, npr. niti jedna država koja je u eurozoni to ne radi jer to ne može raditi.

i to je razlog zašto će španjolska puno teže izaći iz krize od V. Britanije.


To nije pitanje, nego traženje nebuloznog primjera koji ne mogu dati, i to iz razloga što niti jedna zemlja nije bila u situaciji u kojoj je Hrvatska, i to u ovakvom specifičnom okruženju kakvo postoji danas, a do sada nikada nije postojalo. To je isto kao da tražiš primjer po kojem se trebala ravnati Hirošima u obnovi nakon II sv. rata. Eto, daj ti primjer neke zemlje koja je imala slične makroekonomske i strukturne pokazatelje kao što danas ima Hrvatska, a sve u vremenu globalne financijske i ekononomske krize i da je svoje probleme rješavala kretenoidnom devalvacijom vlastite vrijednosti.

:)) aha, sada si se uhvatio za slamku kako nijedna situacija nije apsolutno identična. nije, no sličnosti postoje. argentina, rusija, azijski tigrovi itd...

Ne, ne, ne!
Budi dobar pa nam reci, kad su stvari tako jednostavne, zašto uopće imamo monetarne politike, zašto jednostavno ne pustimo valutu neka tone, tone i tone, sve dok se doživimo izvozno blagostanje? :)

vidim da si izignorirao sve što su navedeni eksperti imali za reći. možda i pametnije.
što se odgovara na tvoje pitanje tiče pametne centralne banke vode računa i o stabilnosti cijena i o ekonomiji. HNB samo zna za stabilnosti cijena.


Mislim da je navedeno pomoglo Zimbabveu, ne? :) Kako ide njihov izvoz u zadnje vrijeme?:)

e sad, uspoređivati hrvatsku sa zimbabveom je previše i za tebe. no reci nam onda kad si takav ekspert za zimbabve koliko je uz onoliku hiperinflaciju uopće zimbabveanski dolar realno deprecirao?

Tko je glasao

?? ajde još jednom vrlo,

?? ajde još jednom vrlo, vrlo pozorno pročitaj što sam napisao pa možda nećeš ovakva glupa pitanja postavljati. :)

Ponovit ću ti pitanje:

Možeš li dati dokaz da u krizi pada broj ukupnih registriranih vozila, odnosno da ne dolazi do odgode investicija na način da ljudi umjesto kupnje novih vozila ne popravljaju stara vozila i ne kupuju rabljena vozila? Na koji način se vrši supstitucija uvoza vozila u krizi? Korištenjem teleportacijskih uređaja?

A sve u svezi tvoje genijalne tvrdnje/zaključka da će ljudi u krizi manje koristiti osobna vozila, odnosno da će se istih odreći. Dakle, dokaži tvoju tvrdnju.

jer je u pravilu potražnja relativno neelastična.

Što, što, što? Devalvacija neće imati utjecaja na izvoz naftnih derivata jer je potražnja relativno neelastična? Što bi to trebalo značiti? I to bi trebao biti argument? A potražnja keksa je relativno elastična?

neinteligentno trolanje je tvoj standard kad te se pregazi argumentima.

Dakle, ti si me pregazio argumentom u kojem spominješ UVOZ od DOMAĆIH proizvođača, pazi, UVOZ od DOMAĆIH proizvođača i onda ja neinteligentno trolam? Što je slijedeće, IZVOZ će pasti zbog smanjenja potražnje na DOMAĆEM tržištu?

trolu, termine poput ropstva sačuvaj za slijedeći sastanak ocvalih marksista.:) što se tiče pada standarda on je neminovan samo je pitanje koliko se brzo želimo vratiti.

Termin ropstvo je legitiman ekonomski termin za slučajeve prisilnog rada koji donosi gubitke i dugoročno je štetan za nacionalno gospodarstvo, a to bi primjerice bio masovna lohn proizvodnja za izvoz u kojem nemilice trošimo prostor i resurse a nemamo od njega nikakve koristi, a to je ono što ti nudiš Hrvatskoj, stručnjače za uvoz od domaćih proizvođača.

to je alternativa koja se već polako događa, to je alternativa koja se događa u državama koje su u ekonomskoj situaciji u kakvoj je hrvatska. određenom " nekom" možda neće pasti standard, no agregatno hoće pa i agregatno u klasi "uspješnih"

Konačno i jedna pametna, ok, polupametna. Točno, kriza jače pogađa manje uspješne i to je manje štetno od reakcije na krizu devalvacijom koja predstavlja obezvrjeđivanje svega i svih, a koja pogađa sve po starom dobrom socijalističkom modelu uravnilovke.

momak, nemam vremena za ovakve igrice i priglupa pitanja. imao si tjedan dana da napraviš domaću zadaću!

Jesi li siguran da si ti osoba koja će meni dijeliti domaću zadaću? Nisi li se malo previše zaigrao u svoju zadaću? Tvrdiš nešto što se može dokazati brojevima - dokaži.

u deflatornom okruženju pada prodaja, ima manje za plaće i slijedi ili kresanje plaća ili otpuštanja. ako mu poslodavac ne želi rezati plaću kako ti tvrdiš jednako tako mu može u devalvacijskim okolnostima zadržati realnu plaću odnosno nominalno je podignuti.

Hm, da vidimo...ima manje novaca za plaće, i onda USPJEŠNI poslodavac iz nekog razloga povlači kretenske poteze jer je u međuvremenu pokretenio (možda je čitao tvoje upise?), i smanjuje plaće SVIMA, uključujući i KVALITETNIM stručnjacima i na taj način ih demotivira za rad, a upravo su ti KVALITETNI radnici koje je on u stanju prepoznati po definiciji jer je on USPJEŠNI poslodavac zahvaljujući istim KVALITETNIM stručnjacima, i na taj način direktno omogućuje odlazak KVALITETNIH stručnjaka u druge USPJEŠNE tvrtke koje nemaju politiku snižavanja plaća KVALITETNIM djelatnicima nego štede na druge načine, npr. otpuštanjem glupana. Nakon toga taj prvi USPJEŠNI poslodavac mora nadomjestiti otišlu radnu snagu zapošljavanjem novih djelatnika, npr. onih glupana koji su radili za druge USPJEŠNE tvrtke.
Je li to to?

pa ti si pravi natural born apartčik. prava je šteta što nisi sa drugom Hruščovom mogao planirati petoljetke i kreirati predviđanja o novoj proizvodnji čelika i broju cipela koje su potrebne radničkom narodu Sovjetskog Saveza. ti i ostalih 5 milijuna planera. i svaki put promašili.:)

Dakle, ovo postaje presmiješno. Dežurni ideolog turbokapitalizma po imenu superhik uopće ne poznaje pojmove planiranja/istraživanja/segmentiranja/analize/projekcija u poslovnom okruženju. Jesi li kad čuo za nešto što se zove analiza varijanti, analiza troškova i koristi, analiza tržišta, procjena budućeg tržišta, predinvesticijska studija, investicijska studija itd., znaš li što treba sadržavati svaki od tih dokumenata, kako se donose poslovne odluke...kako si to mali superhik zamišlja? Da neki bogataš u istom pogonu danas proizvodi kvačice, a sutra dijelove za vanbrodske motore, a preksutra kiki bombone?

negativnosti izazvane deprecijacijom kune su više puta spomenute i u dnevniku i u mojim komentarima pa nema potrebe da ponavljam. razlog zašto su one manje štetne proizlazi iz činjenice da, po tisućiti put, hrvatskoj slijedi ili to ili dugogodišnja stagnacija dok se debalansi ne poprave. a moraju se popraviti.

Ne tiču me se tvoje teorijske teorije teorija koje si prepisao iz Economy for dummies. Jasno sam naveo da će nam BDP pasti za 5 milijardi eura ako kunu srušimo za 10%. Dakle, da čujemo od tebe što će se događati s izvozom u tom slučaju, i isplati li nam se uopće rušiti kunu za 10 posto. Pazi, devalvacijom pada i vrijednost izvoza. Nemoj sada reći da ne znaš i da te to ne zanima, samo zato što si negdje pročitao da se "devalvacijom uglavnom povećava izvoz".

a mi liberaliziramo trgovinu kokosovih oraha?

Dobio si pitanje, odgovorio nisi, pa ću ponoviti pitanje:

Recimo da u potpunosti liberaliziramo trgovinu kokosovim orasima uz devalvaciju kune, moguće da bi Hrvatska uskoro bila jedan od vodećih izvoznika istih? Čisto onako, teorijski? Jelda da bi to bilo moguće? Teorijski?

Dakle, budi lijep i odgovori postoji li teorijska mogućnost da Hrvatska postane vodeći izvoznik kokosovih oraha u slučaju devalvacije kune i liberalizacije trgovine kokosovih oraha (mislim da je trgovina istih u Hrvatskoj već liberalizirana, ne?), kad si već tvrdio da uopće nije bitno što će Hrvatska izvoziti, da ne znaš što će Hrvatska izvoziti i da je bilo kakvo promišljanje o tome socijalistički koncept petoljetke.

uočavam napredak kod tebe. od zemlje koja ništa ne izvozi, koja nema nikakvu perspektivu u izvozu došli smo do zemlje koja je uvećala izvoz za pola u 5 godina. pa kako , kvragu, kad ništa ne izvozi? očito je dakle da će ipak nešto izvoziti.

Znaš ono kad Albanija godišnje izveze 1 traktor, a slijedeće godine tri, porast od 300%? Dalje, je li uopće taj izvoz koristan za Hrvatsku, ili je koristan za one u koje se isti izvozi, npr. plin iz jadranskog podmorja koji se izvozi u Italiju po smiješno niskim cijenama i na taj način se taj iznimno vrijedni resurs nemilice pljačka? Je li izvoz neobrađenih trupaca koji su također vrijedan resurs koristan za naše gospodarstvo? Što uopće imamo od lohn izvoza: uvoz sirovina, uvoz energije, jeftina radna snaga sklapa proizvode, dobit odlazi van, a ovdje se zauzima vrijedan prostor?

i to je razlog zašto će španjolska puno teže izaći iz krize od V. Britanije.

Bum! Superhik je otkrio rješenje!
Tisuće milijardi najkompleksnijih parametara, nepregledne analize, promišljanja, simulacije modela, mozganja, prijedloga, mjera za izlaz iz krize, a dobitnik Nobelove nagrade za nosno rudarstvo superhik je otkrio da je stvar isključivo u devalvaciji.

aha, sada si se uhvatio za slamku kako nijedna situacija nije apsolutno identična. nije, no sličnosti postoje. argentina, rusija, azijski tigrovi itd...

Da, sve male tranzicijske zemlje bez značajnije industrijske proizvodnje, bravo.

vidim da si izignorirao sve što su navedeni eksperti imali za reći. možda i pametnije.
što se odgovara na tvoje pitanje tiče pametne centralne banke vode računa i o stabilnosti cijena i o ekonomiji. HNB samo zna za stabilnosti cijena.

Ne, nego ti nisi odgovorio na moje pitanje, a isto je bilo ovo (jer, riječ je o izvozu, ne?):

Budi dobar pa nam reci, kad su stvari tako jednostavne, zašto uopće imamo monetarne politike, zašto jednostavno ne pustimo valutu neka tone, tone i tone, sve dok se doživimo izvozno blagostanje? :)

e sad, uspoređivati hrvatsku sa zimbabveom je previše i za tebe. no reci nam onda kad si takav ekspert za zimbabve koliko je uz onoliku hiperinflaciju uopće zimbabveanski dolar realno deprecirao?

Što sad, odlučio si ne odgovarati na niti jedno pitanje, nego postavljati nevezana potpitanja? Dakle, moje pitanje se ticalo zimbabveanskog izvoza. Koliko je isti porastao urušavanjem domaće valute i kako se to odrazilo na opću gospodarsku sliku i brzinu izlaska iz krize?

Tko je glasao

Ponovit ću ti

Ponovit ću ti pitanje:
Možeš li dati dokaz da u krizi pada broj ukupnih registriranih vozila, odnosno da ne dolazi do odgode investicija na način da ljudi umjesto kupnje novih vozila ne popravljaju stara vozila i ne kupuju rabljena vozila? Na koji način se vrši supstitucija uvoza vozila u krizi? Korištenjem teleportacijskih uređaja?
A sve u svezi tvoje genijalne tvrdnje/zaključka da će ljudi u krizi manje koristiti osobna vozila, odnosno da će se istih odreći. Dakle, dokaži tvoju tvrdnju.

:)) ovo postaje tragikomično. momče, lijepo ti je rečeno da još jednom pročitaš što sam napisao ali ti ne slušaš. pa da ti ponovim.
"Radi se o tome da bi uvoz takvih proizvoda opao i da takvi proizvodi nisu nužnost nego da su funkcija standarda. Da, lijepo ih je imati, da, korisni su, no samo ako ih si možeš priuštiti."
tko je uopće pričao o padu broja ukupno registriranih vozila ? šta ti petljaš, trolu?
pad prodaje novih automobila u hrvatskoj je 48,6% u prvoj polovici godine. hrvatska uvozi automobile -pao je dakle i uvoz! U Mađarskoj je došlo do pada novoregistiranih od 50%, u Rumunjskoj od 58%, Latviji 80%, Danskoj 40%, Španjolskoj 42% itd... jedine države koje su imale rast prodaje su one koje su imale državne programe za to. autoindustrija je najviše pogođena ovom krizom, autoindustrija bilježi najveća otpuštanja. da, u krizi dolazi do pada prodaje automobila, shodno tome i do manjeg uvoza automobila. auto za većinu ljudi nije presušna potreba nego zgodna komocija. a u hrvatskoj je kupovina automobila bila iznad one koja odgovara standardu građana. ljudi si ih realno nisu mogli priuštiti u toj mjeri.


Što, što, što? Devalvacija neće imati utjecaja na izvoz naftnih derivata jer je potražnja relativno neelastična? Što bi to trebalo značiti? I to bi trebao biti argument? A potražnja keksa je relativno elastična?

to bi trebalo značiti upravo ono što piše. zbog neelastičnosti su naftni derivati i predmet posebnog oporezivanja kao i alkohol i cigarete. keksi koliko mi je poznato nisu. izvuci određene zaključke iz toga. osim toga, tržišta na koja INA izvozi naftne derivate poput BIH su tržišta na kojima drže do 65% tržišta u nekim segmentima tako da mi se čini da je rast prodaje kao posljedica deprecijacije tu znatno ograničen. uostalom što se tiče naftnih derivata, tu lokacija igra bitnu ulogu, kod keksa baš i ne. postoje i nekakvi ugovori, postoje i regulatori itd.
ako sam u krivu, tim bolje za hrvatski izvoz.

Dakle, ti si me pregazio argumentom u kojem spominješ UVOZ od DOMAĆIH proizvođača, pazi, UVOZ od DOMAĆIH proizvođača i onda ja neinteligentno trolam? Što je slijedeće, IZVOZ će pasti zbog smanjenja potražnje na DOMAĆEM tržištu??

i nastavljamo sa neinteligentnim trolanjem....


Termin ropstvo je legitiman ekonomski termin za slučajeve prisilnog rada koji donosi gubitke i dugoročno je štetan za nacionalno gospodarstvo, a to bi primjerice bio masovna lohn proizvodnja za izvoz u kojem nemilice trošimo prostor i resurse a nemamo od njega nikakve koristi, a to je ono što ti nudiš Hrvatskoj, stručnjače za uvoz od domaćih proizvođača.

aha prisilnog rada! jel u hrvatskoj ljudi rade okovani u lancima? briljantno! :) skoro u rangu tvog stručnog termina "GMO radnici" koji me i dan danas nasmije. inače trolu, ovo tvoje jahanje na lapsusu je samo evidentan dokaz da si propisno išamaran argumentima.

Jesi li siguran da si ti osoba koja će meni dijeliti domaću zadaću? Nisi li se malo previše zaigrao u svoju zadaću? Tvrdiš nešto što se može dokazati brojevima - dokaži.

dobio si link. na sajt HNB-a. priopćenje za javnost HNB-a. naslovljeno "HNB BRANI STABILNOST KUNE" :)) uvidom u tekst saznaješ detalje. u suprotnosti sa tvojim budalaštinama kako HNB nije branio kunu. primi se zadaće, neznalico.

Hm, da vidimo...ima manje novaca za plaće, i onda USPJEŠNI poslodavac iz nekog razloga povlači kretenske poteze jer je u međuvremenu pokretenio (možda je čitao tvoje upise?), i smanjuje plaće SVIMA, uključujući i KVALITETNIM stručnjacima i na taj način ih demotivira za rad, a upravo su ti KVALITETNI radnici koje je on u stanju prepoznati po definiciji jer je on USPJEŠNI poslodavac zahvaljujući istim KVALITETNIM stručnjacima, i na taj način direktno omogućuje odlazak KVALITETNIH stručnjaka u druge USPJEŠNE tvrtke koje nemaju politiku snižavanja plaća KVALITETNIM djelatnicima nego štede na druge načine, npr. otpuštanjem glupana. Nakon toga taj prvi USPJEŠNI poslodavac mora nadomjestiti otišlu radnu snagu zapošljavanjem novih djelatnika, npr. onih glupana koji su radili za druge USPJEŠNE tvrtke.
Je li to to?

tvoja kritika je zapravo imbecilna. ako poslodavac ne želi rezati plaću kvalitetnom radniku jednako tako mu je može dignuti u slučaju devalvacije. to ti je već naglašeno na što ti odgovaraš tradicionalno maloumno:
Zašto bi netko nekome dizao plaću, ako taj netko već ima iznadprosječnu plaću, budući da bi devalvacijom prihodi bili smanjeni svima?
smanji histeriju i počni pisati suvislo i principijelno umjesto što samog sebe pobijaš. jel to tvoja osobna dijalektika ili što? u slučaju nediranja kune, plaće će padati, što se već događa. kako će to poslodavac rasporediti je njegova osobna stvar.

Dakle, ovo postaje presmiješno. Dežurni ideolog turbokapitalizma po imenu superhik uopće ne poznaje pojmove planiranja/istraživanja/segmentiranja/analize/projekcija u poslovnom okruženju. Jesi li kad čuo za nešto što se zove analiza varijanti, analiza troškova i koristi, analiza tržišta, procjena budućeg tržišta, predinvesticijska studija, investicijska studija itd., znaš li što treba sadržavati svaki od tih dokumenata, kako se donose poslovne odluke...kako si to mali superhik zamišlja? Da neki bogataš u istom pogonu danas proizvodi kvačice, a sutra dijelove za vanbrodske motore, a preksutra kiki bombone?

rekoh ti već, za kafanske trikove i banalizacije postoji mjesto i vrijeme. svoju ignoranciju i bijes ne moraš demostrirati ovdje. ovdje se nije govorilo o analizama troškova i tržišta nego si u maniri tek propupalog i nadobudnog apartčika veleumno predložio kako bi država a ne poslodavac trebao odrediti što će taj isti poslodavac izvoziti. izvoz će određivati privatnici a ne država. država može reći da trebamo izvoziti namještaj no tada se pojavi poslodavac koji krene izvoziti traktore i što ćemo onda? ne sramoti se!

Ne tiču me se tvoje teorijske teorije teorija koje si prepisao iz Economy for dummies. Jasno sam naveo da će nam BDP pasti za 5 milijardi eura ako kunu srušimo za 10%. Dakle, da čujemo od tebe što će se događati s izvozom u tom slučaju, i isplati li nam se uopće rušiti kunu za 10 posto. Pazi, devalvacijom pada i vrijednost izvoza. Nemoj sada reći da ne znaš i da te to ne zanima, samo zato što si negdje pročitao da se "devalvacijom uglavnom povećava izvoz".

vidi , to što si ti naveo moš objesit mačku o rep. u 2009. će BDP pasti, prema predviđanjima, za oko 3 milijarde eura. bez devalvacije. past će u eurima, past će i u kunama. a godine pada ili nikakvog odnosno slabog rasta će se vjerojatno protegnuti na duže razdoblje. sam efekt davalvacije, ako izostavimo ostale faktore, neće dovesti do pada BDP-a u kunama, nego samo u eurima tako da je efekt u tom smislu blaži.
na ovom primjeru se vidi zapravo tvoja zatucanost i nerazumijevanje problematike. ti i dalje sanjariš kako će se sve nastaviti po starom - tjerati debalansi koji su do sada vladali i svi sretni. e pa neće!

Dobio si pitanje, odgovorio nisi, pa ću ponoviti pitanje: Dakle, budi lijep i odgovori postoji li teorijska mogućnost da Hrvatska postane vodeći izvoznik kokosovih oraha u slučaju devalvacije kune i liberalizacije trgovine kokosovih oraha (mislim da je trgovina istih u Hrvatskoj već liberalizirana, ne?), kad si već tvrdio da uopće nije bitno što će Hrvatska izvoziti, da ne znaš što će Hrvatska izvoziti i da je bilo kakvo promišljanje o tome socijalistički koncept petoljetke.

pitanje je apsurdno i glupo jer hrvatska nije liberalizirala trgovinu kokosovih oraha niti postoji bilo kakva analogija tako da tvoj ekstreman primjer može biti eventualno zabavan nekome nakon dve čašiće domaće rakije ali njegova argumentativna kvaliteta je ravna nuli.

Znaš ono kad Albanija godišnje izveze 1 traktor, a slijedeće godine tri, porast od 300%? Dalje, je li uopće taj izvoz koristan za Hrvatsku, ili je koristan za one u koje se isti izvozi, npr. plin iz jadranskog podmorja koji se izvozi u Italiju po smiješno niskim cijenama i na taj način se taj iznimno vrijedni resurs nemilice pljačka? Je li izvoz neobrađenih trupaca koji su također vrijedan resurs koristan za naše gospodarstvo? Što uopće imamo od lohn izvoza: uvoz sirovina, uvoz energije, jeftina radna snaga sklapa proizvode, dobit odlazi van, a ovdje se zauzima vrijedan prostor?

nemilice pljačka :))) jel i to legitiman termin? vidi momčino, postaje naporno držati ti edukacijski tečaj no ako si potpisao ugovor po jednoj cijeni prije 10 godina a cijena je skočila onda to nije pljačka nego zajeb sa tvoje strane. druga stvar, talijani su uložili svoj kapital i znanje u razvoju tih polja pa bi mali hdz-ekonomija trebao ipak zauzdati svoju pohlepu ili ponuditi neki dokaz da je 90-ih previđao rast cijene plina i štetnost tada potpisanih ugovora.

nadalje tvoj primjer sa traktorima je opet banaliziranje i nema smisla da se uopće odgovora na takve budalaštine.

Bum! Superhik je otkrio rješenje!
Tisuće milijardi najkompleksnijih parametara, nepregledne analize, promišljanja, simulacije modela, mozganja, prijedloga, mjera za izlaz iz krize, a dobitnik Nobelove nagrade za nosno rudarstvo superhik je otkrio da je stvar isključivo u devalvaciji.

isključivo u devalvaciji? gdje sam ja to rekao, besramni lažove? no da vidimo što kaže dobitnik Nobelove nagrada za nosno rudarstvo Paul Krugman: " So what can Spain do? It needs to become more competitive — but it can’t have a devaluation, because it’s a euro country. So the only alternative is wage cuts, which are desperately hard to achieve (and create big problems for debtors.) Contrary to what everyone seemed to be saying even a few weeks ago, being a member of the eurozone doesn’t immunize countries against crisis. In Spain’s case (and Italy’s, and Ireland’s, and Greece’s) the euro may well be making things worse. And Britain’s plunging pound, unpopular though it is, may turn out to have been a very good thing."
hmmm, hdz-ekonomija vs. nobelovac?...tough one!

Da, sve male tranzicijske zemlje bez značajnije industrijske proizvodnje, bravo.

:)) aaaa ti bi male tranzicijske države. ovo je dno, redikulu. naime, male tranzicijske države djele u pravilu istu sudbinu jer su geografski bliske pa tako u ovih 20 godina malih tranzicijskih država do ove krize nismo ni mogli imati istu situaciju kao u hrvatskoj jer takve krize nije bilo.

Ne, nego ti nisi odgovorio na moje pitanje, a isto je bilo ovo (jer, riječ je o izvozu, ne?):

dobio si odgovor na pitanje: "što se odgovara na tvoje pitanje tiče pametne centralne banke vode računa i o stabilnosti cijena i o ekonomiji. HNB samo zna za stabilnosti cijena."

Što sad, odlučio si ne odgovarati na niti jedno pitanje, nego postavljati nevezana potpitanja? Dakle, moje pitanje se ticalo zimbabveanskog izvoza. Koliko je isti porastao urušavanjem domaće valute i kako se to odrazilo na opću gospodarsku sliku i brzinu izlaska iz krize?.

:)
a koji si ti faktor da se tako postavljaš? bojim se da tvoja podjela uloga u kojoj si ti policijski inspektor koji ispituje postoji samo u tvojoj bolesnoj glavi. tim više što na svako moje pitanje izbjegavaš odgovor. i ne, potpitanje nije nevezano. ono je itekako vezano, samo si ti bojim ekonomski analfabet koji ne shvaća vezu između hiperinflacije nastale štampanjem zimb. dolara i realne deprecijacije pa se, nevježo, primi knjige da se ne sramotiš i dalje.

Tko je glasao

:)) ovo postaje

:)) ovo postaje tragikomično. momče, lijepo ti je rečeno da još jednom pročitaš što sam napisao ali ti ne slušaš. pa da ti ponovim.
"Radi se o tome da bi uvoz takvih proizvoda opao i da takvi proizvodi nisu nužnost nego da su funkcija standarda. Da, lijepo ih je imati, da, korisni su, no samo ako ih si možeš priuštiti."
tko je uopće pričao o padu broja ukupno registriranih vozila ? šta ti petljaš, trolu?
pad prodaje novih automobila u hrvatskoj je 48,6% u prvoj polovici godine. hrvatska uvozi automobile -pao je dakle i uvoz! U Mađarskoj je došlo do pada novoregistiranih od 50%, u Rumunjskoj od 58%, Latviji 80%, Danskoj 40%, Španjolskoj 42% itd... jedine države koje su imale rast prodaje su one koje su imale državne programe za to. autoindustrija je najviše pogođena ovom krizom, autoindustrija bilježi najveća otpuštanja. da, u krizi dolazi do pada prodaje automobila, shodno tome i do manjeg uvoza automobila. auto za većinu ljudi nije presušna potreba nego zgodna komocija. a u hrvatskoj je kupovina automobila bila iznad one koja odgovara standardu građana. ljudi si ih realno nisu mogli priuštiti u toj mjeri.

Kao i obično, pokušavam kod tebe, i ovoga puta bezuspješno, potaknuti funkcioniranje neurona u cilju razmišljanja, a ne u cilju papagajskog ponavljanja teorijskih teorija. Dakle, suoči se s time da pričaš gluposti. Auti nisu zgodna komocija (ok, možda jesu u tvom selu, ali u Hrvatskoj nisu već nekih 30 godina) nego su nasušna potreba i ljudi i gospodarstva. To možeš provjeriti na temelju činjenice da u niti jednoj krizi, pa ni u ovoj krizi, ne pada broj registriranih vozila, što jednostavno znači da se ljudi u krizi ne odriču vozila, mogu se jedino odreći kupnje novih vozila, pa voze stara vozila ili kupuju rabljena-jeftinija vozila. Navedeno je i kratkoročno i dugoročno nepovoljno za svako gospodarstvo, pa i hrvatsko koje isključivo uvozi nova vozila, jer povećava broj prometnih nesreća (povećani troškovi liječenja, povećana stopa bolovanja), povećava broj kvarova (gubici radnih sati, skuplje usluge transporta) itd., a osim toga pad uvoza u tom slučaju je dodatno smanjen potrebom povećanog uvoza rezervnih dijelova koji se opet u Hrvatskoj ne proizvode. Naravno, moguća je i "supstitucija uvoza" korištenjem hrvatskih transportnih resursa (teleportacija, podzemne željeznice, domaća avioindustrija), no slutim da efekt od tog baš i nije propulzivan.

to bi trebalo značiti upravo ono što piše. zbog neelastičnosti su naftni derivati i predmet posebnog oporezivanja kao i alkohol i cigarete. keksi koliko mi je poznato nisu. izvuci određene zaključke iz toga. osim toga, tržišta na koja INA izvozi naftne derivate poput BIH su tržišta na kojima drže do 65% tržišta u nekim segmentima tako da mi se čini da je rast prodaje kao posljedica deprecijacije tu znatno ograničen. uostalom što se tiče naftnih derivata, tu lokacija igra bitnu ulogu, kod keksa baš i ne. postoje i nekakvi ugovori, postoje i regulatori itd.
ako sam u krivu, tim bolje za hrvatski izvoz.

Nisu svi naftni derivati predmet posebnog oporezivanja, to ti je valjda jasno, npr. maziva koja se u Hrvatskoj proizvode u dvije rafinerije, LPG, da ne duljim....zašto devalvacija (prvenstveno smanjenje troškova rada) ne bi utjecala na povećani izvoz naftnih derivata, zbog trošarina? Pa je li onda i trgovina cigaretama isto tako nefleksibilna, obzirom na trošarine?

i nastavljamo sa neinteligentnim trolanjem....

Što je neinteligentno trolanje? Tema govori o uvozu i izvozu, odnosima i bilancama (bar bi trebala o tome govoriti) pozitivnim i negativnim stranama istoga, a ti koristiš termin "uvoz od domaćih proizvođača" kao argument, i onda ja neinteligentno trolam? Možda da koji put prihvatiš da si činjenično i logički insuficijentan, možda bi i uspio napredovati.

aha prisilnog rada! jel u hrvatskoj ljudi rade okovani u lancima? briljantno! :) skoro u rangu tvog stručnog termina "GMO radnici" koji me i dan danas nasmije. inače trolu, ovo tvoje jahanje na lapsusu je samo evidentan dokaz da si propisno išamaran argumentima.

Okovani su kreditima i nefunkcioniranjem pravne države, btw., a drugi put tri puta napiši da si me "išamarao argumentima", možda uspiješ i sam u to povjerovati. Inače, mogao si se osvrnuti na zaključak iz mog navoda u kojima sam ustvrdio da nije svaki izvoz koristan za nacionalno gospodarstvo i za izlazak iz krize, a to sigurno nije izvoz kojeg bi stimuliralo obezvrjeđivanje nacionalne valute i nacionalnog bogastva. Siguran sam da bi nam izvoz skočio valjda deseterostruko da proglasimo sve prirodne resurse besplatnim, i uglavimo maksimalnu satnicu na 2 USD po danu...valjda si skontao.

dobio si link. na sajt HNB-a. priopćenje za javnost HNB-a. naslovljeno "HNB BRANI STABILNOST KUNE" :)) uvidom u tekst saznaješ detalje. u suprotnosti sa tvojim budalaštinama kako HNB nije branio kunu. primi se zadaće, neznalico.

Ma daj. Pa HNB uvijek brani stabilnost kune, i kad kuna jača, i kad kuna slabi, to mu je posao. Sad je trenutno nešto jača dok traje turistička sezona, kao i uvijek, no dugoročno nema nekih posebnih pritisaka na devalvaciju kune, odnosno HNB ne troši ogromne količine deviza za spas kune kako ti insinuiraš u cilju potrebe za devalvacijom, a to možeš sam provjeriti ako prebrojiš iznose na repo aukcijama, umjesto da daješ linkove na početnu stranicu HNB.

tvoja kritika je zapravo imbecilna. ako poslodavac ne želi rezati plaću kvalitetnom radniku jednako tako mu je može dignuti u slučaju devalvacije. to ti je već naglašeno na što ti odgovaraš tradicionalno maloumno:

Jednostavno briljatno, nema što. Šamaraj me tako i dalje.

smanji histeriju i počni pisati suvislo i principijelno umjesto što samog sebe pobijaš. jel to tvoja osobna dijalektika ili što? u slučaju nediranja kune, plaće će padati, što se već događa. kako će to poslodavac rasporediti je njegova osobna stvar.

Što ti je točno nesuvislo, i zašto moram sve deset puta ponavljati? Evo, da probam iz drugog kuta: nediranjem kune uspješni će potonuti za 0 ili 5%, a neuspješni za 20 ili 50%, ili će bankrotirati, kako to obično biva. Devalvacijom kune će svi odmah potonuti za 10 ili 20%. Shvatio si? Dobro. Dalje: uspješni poslodavci imaju dobre radnike. Nediranjem kune uspješni poslodavci neće dirati plaće dobrim radnicima, jer su po definiciji uspješni poslodavci zbog dobrih radnika, ili će im plaće u najorem slučaju smanjiti za 0 ili 5%, tj. onako kako će i potonuti na tržištu. Devalvacijom kune će i uspješni i neuspješni u startu potonuti neovisno o vlastitoj uspješnosti, pa će se tako automatski smanjiti i plaće dobrim radnicima: neće ih povećavati jer će isti i dalje imati veće plaće nego u prosjeku sektora - princip relativnosti, skontao si? Dakle, devalvacija kune, što nije ništa drugo nego smišljeno masovno osiromašivanje svih, direktno značajno utječe na produktivnost kroz demotivaciju kvalitetnih radnika. Nisi, nema veze, no bez obzira na to, ti si taj, a ne ja, koji zagovara socijalističku uravnilovku.

rekoh ti već, za kafanske trikove i banalizacije postoji mjesto i vrijeme. svoju ignoranciju i bijes ne moraš demostrirati ovdje. ovdje se nije govorilo o analizama troškova i tržišta nego si u maniri tek propupalog i nadobudnog apartčika veleumno predložio kako bi država a ne poslodavac trebao odrediti što će taj isti poslodavac izvoziti. izvoz će određivati privatnici a ne država. država može reći da trebamo izvoziti namještaj no tada se pojavi poslodavac koji krene izvoziti traktore i što ćemo onda? ne sramoti se!

Čuj, da sam ja to rekao ti bi bio u pravu, ali ja to nisam nigdje rekao, a nakmoli napisao, tako da zaista pucaš u prazno. Daleko od toga da bi država bilo kome trebala određivati što će izvoziti, uvoziti ili prevoziti, ali ako to mora uključivati direktni gubitak cijelog društva od 5 milijardi eura godišnje i totalni kolaps standarda kako bi netko izvezao 8 kvačica, a ne 2 kao do sada i time papirnato povećao izvoz za 400% u roku od 8 godina, onda možda imam nešto protiv takve open economic policy.

vidi , to što si ti naveo moš objesit mačku o rep. u 2009. će BDP pasti, prema predviđanjima, za oko 3 milijarde eura. bez devalvacije. past će u eurima, past će i u kunama. a godine pada ili nikakvog odnosno slabog rasta će se vjerojatno protegnuti na duže razdoblje. sam efekt davalvacije, ako izostavimo ostale faktore, neće dovesti do pada BDP-a u kunama, nego samo u eurima tako da je efekt u tom smislu blaži.

Efekt je blaži???
Kako je efekt blaži, kad je vanjski dug 40 milijardi EURA, a ne kuna, i kad je stupanj eurizacije maksimalan, sve skuplje od 500 kn se računa u eurima, i dalje će se računati u eurima? Vraćat ćemo kune umjesto eura po starom tečaju, ili što?

na ovom primjeru se vidi zapravo tvoja zatucanost i nerazumijevanje problematike. ti i dalje sanjariš kako će se sve nastaviti po starom - tjerati debalansi koji su do sada vladali i svi sretni. e pa neće!

I ja se nadam da se neće nastaviti po starom, iskreno se nadam da će doći do ključnih promjena, ali nekako sam skeptičan da će nam to poći za rukom primjenom modela Ante Markovića iz 1989.

pitanje je apsurdno i glupo jer hrvatska nije liberalizirala trgovinu kokosovih oraha niti postoji bilo kakva analogija tako da tvoj ekstreman primjer može biti eventualno zabavan nekome nakon dve čašiće domaće rakije ali njegova argumentativna kvaliteta je ravna nuli.

Zar možda postoje kvote za uvoz kokosovih oraha, ili možda posebne carine na uvezene kokosove orahe? Što fali pitanju, kojeg ponavljam: dakle, može li se teorijski dogoditi da Hrvatska postane, ako primijenimo tvoju tehniku devalvacije, najveći izvoznik kokosovih oraha? Teorijski. Smiješne doskočice ovoga puta izostavi.

nemilice pljačka :))) jel i to legitiman termin? vidi momčino, postaje naporno držati ti edukacijski tečaj no ako si potpisao ugovor po jednoj cijeni prije 10 godina a cijena je skočila onda to nije pljačka nego zajeb sa tvoje strane. druga stvar, talijani su uložili svoj kapital i znanje u razvoju tih polja pa bi mali hdz-ekonomija trebao ipak zauzdati svoju pohlepu ili ponuditi neki dokaz da je 90-ih previđao rast cijene plina i štetnost tada potpisanih ugovora.

Pa da je prodaja nacionalnih resursa ispod cijene klasična pljačka nacionalnih resursa nije sporno, što naravno ne umanjuje krivnju pljačkaša s domaće strane koji su potpisali štetne ugovore, no to u ovom slučaju nije point, kojeg po običaju preskačeš, point je ovo: dakle, kakve koristi itko u Hrvatskoj ima ako se zbog devalvacije poveća izvoz prirodnog plina za 10% volumno ako to ostane, opet zbog devalvacije isti novčani iznos? Npr. hoće li Hrvatska izići iz krize ako dodatno snizi cijenu prirodnog plina nekim novim tajnim aneksima na ugovor i time stimulira izvoz istog? A ako se odlučimo sav plin kojeg imamo "prodati" Italiji u slijedeće dvije godine po cijeni od 0,0000001 cent po kubiku, i ako nam zbog toga skoči izvoz za 200%, hoćemo li već nakon dvije godine izići iz krize?

isključivo u devalvaciji? gdje sam ja to rekao, besramni lažove? no da vidimo što kaže dobitnik Nobelove nagrada za nosno rudarstvo Paul Krugman: " So what can Spain do? It needs to become more competitive — but it can’t have a devaluation, because it’s a euro country. So the only alternative is wage cuts, which are desperately hard to achieve (and create big problems for debtors.) Contrary to what everyone seemed to be saying even a few weeks ago, being a member of the eurozone doesn’t immunize countries against crisis. In Spain’s case (and Italy’s, and Ireland’s, and Greece’s) the euro may well be making things worse. And Britain’s plunging pound, unpopular though it is, may turn out to have been a very good thing."

Briljantno, svu svoju ekonomsku mudrost crpiš iz odavno zastarjelih kolumni iz NY Timesa. Ajmo vidjeti što se dogodilo u međuvremenu:

Rast tj. pad BDP u prvom (a ponegdje i drugom) kvartalu na godišnjoj razini za odabrane zemlje:

- Velika Britanija -4,9%, -5,6% - nije u Eurozoni i "briljantno" se izvlači iz krize devalvacijom nacionalne valute
- Grčka +0,3%, -0,2% - u Eurozoni, ne može devalvirati valutu i valjda je odavno propala

Ha? Dao si mi ideju za članak, thanks. :)

hmmm, hdz-ekonomija vs. nobelovac?...tough one!

Da, hm....je li moguće da ta briljantna ideja o devalvaciji baš i nije pretjerano pomogla gospodarstvima V.Britanije (-5,6%), Švedske (-6,3%), Mađarske (-7,4%) ili Rumunjske (-8,8%) (podaci o zagradama se odnose na pad BDP u II/2009), u odnosu na prosjek Eurozone (-4,6%)?

:)) aaaa ti bi male tranzicijske države. ovo je dno, redikulu. naime, male tranzicijske države djele u pravilu istu sudbinu jer su geografski bliske pa tako u ovih 20 godina malih tranzicijskih država do ove krize nismo ni mogli imati istu situaciju kao u hrvatskoj jer takve krize nije bilo.

Ok, onda je najbolje da naše gospodarstvo uspoređujemo s onim kineskim ili onim američkim iz 1932. godine, i da primjenjujemo njihove provjerene mjere, ne?
Kako misliš da tranzicijske države u pravilu dijele istu sudbinu? Od kuda ti to pravilo, opet sisaš palac? Imaju li istu sudbinu Latvija, Mađarska, Hrvatska ili Albanija? Pa baš i nemaju, ne?

a koji si ti faktor da se tako postavljaš? bojim se da tvoja podjela uloga u kojoj si ti policijski inspektor koji ispituje postoji samo u tvojoj bolesnoj glavi. tim više što na svako moje pitanje izbjegavaš odgovor. i ne, potpitanje nije nevezano. ono je itekako vezano, samo si ti bojim ekonomski analfabet koji ne shvaća vezu između hiperinflacije nastale štampanjem zimb. dolara i realne deprecijacije pa se, nevježo, primi knjige da se ne sramotiš i dalje.

Možeš li biti toliko dobar i prepoporučiti neku knjigu u kojoj pišu stvari iz kojih bi se dalo zaključiti da u slučaju Hrvatske "realna deprecijacija" neće biti klasična inflacija, obzirom na stanje našeg uvozničkog gospodarstva i totalne eurizacije? Kako si to zamišlja mali superhik? Da ćemo i dalje kunama plaćati sve što uvozimo i da će cijene ostati iste u kunama, odnosno da će realno pasti u eurima? Evo, recimo da srušimo kunu 10 posto. Neki auto je do sada koštao 10 000 eura, odnosno 73 000 kn, a nakon devalvacije će koštati:
a) 10 000 eura i 80 300 kn, inflacija 10%, biti će potrebno doštampavati kune
b)) 9090 eura ili 73 000 kn, inflacija 0%, neće biti potrebno doštampavati kune

Tko je glasao

kao i obično, pokušavam

kao i obično, pokušavam kod tebe, i ovoga puta bezuspješno, potaknuti funkcioniranje neurona u cilju razmišljanja, a ne u cilju papagajskog ponavljanja teorijskih teorija. Dakle, suoči se s time da pričaš gluposti. Auti nisu zgodna komocija (ok, možda jesu u tvom selu, ali u Hrvatskoj nisu već nekih 30 godina) nego su nasušna potreba i ljudi i gospodarstva. To možeš provjeriti na temelju činjenice da u niti jednoj krizi, pa ni u ovoj krizi, ne pada broj registriranih vozila, što jednostavno znači da se ljudi u krizi ne odriču vozila, mogu se jedino odreći kupnje novih vozila, pa voze stara vozila ili kupuju rabljena-jeftinija vozila. Navedeno je i kratkoročno i dugoročno nepovoljno za svako gospodarstvo, pa i hrvatsko koje isključivo uvozi nova vozila, jer povećava broj prometnih nesreća (povećani troškovi liječenja, povećana stopa bolovanja), povećava broj kvarova (gubici radnih sati, skuplje usluge transporta) itd., a osim toga pad uvoza u tom slučaju je dodatno smanjen potrebom povećanog uvoza rezervnih dijelova koji se opet u Hrvatskoj ne proizvode. Naravno, moguća je i "supstitucija uvoza" korištenjem hrvatskih transportnih resursa (teleportacija, podzemne željeznice, domaća avioindustrija), no slutim da efekt od tog baš i nije propulzivan.
momče, ako netko papagajski reciklira jedne te iste teze kroz ovu raspravu ti si taj. hoćeš nešto novo ponuditi ili ćeš do iznemoglosti vrtiti jednu te istu priču te usputno vrijeđati? da se ja suočim sa time da pričam gluposti :))) vidi ribica, za količinu gluposti koju si nadrobio ovdje, malo si previše pretenciozan i bahat. auti( u mom selu? to bi trebala biti inteligentna uvreda, to je tvoj domet?) jesu komocija, nisu nužno dobro. postoji javni prijevoz, naime. tvrdnja kako ne pada broj registriranih vozila je već 10 puta spomenuta i čak bi i magare shvatilo da nije o tome riječ nego o novoregistriranim vozilima. tvrdnja kako se nekupovanjem novih vozila poveća broj prometnih nesreća je također već spomenuta. a da jednostavno napraviš copy/paste ranijih komentara? uštedilo bi ti trud. iz cijelog tvog nesuvislog komentara možemo zaključiti da nema druge nego da kuna vrijedi bar 30 eura kako bi hrvati mogli svake godine mijenjati auto što bi naravno, po tebi, drastično smanjilo broj prometnih nesreća te smanjilo troškove liječenja. ne samo da je to glupost jer je ekonomski apsurdno nego i relativno minornog efekta jer na broj nesreća utječe puno faktora a najviše ljudski faktor poput prekomjernih brzina, pijanstava. loših prometnica i sl. tako da bi se puno veći efekt postigao djelujuć na tom planu nego inzistirajući da se umjesto vozila starog 10 godina koristi ono staro 2 godine. jedan od značajnih faktora u povećanju prometnih nesreća jest upravo povećanje broja vozila, više vozila- više nesreća. tako da sam tim argumentom slobodno možeš dupe obrisati.
no posebno je fascinatan tvoj pristup koji zanemeruje sve druge nuspojave. kao da savjetuješ čovjeku sa mjesečnim prihodom od 5000 kuna da mjesečno troši 8 000 kuna jer bi bilo štetno za njega da se vozi u autobusu, da jede pšenično a ne integralno brašno, da koristi javno a ne privatno zdravstvo itd... posljedica tog savjeta je u konačnici ovrha sa svim implikacijama koje sa njom idu. a bilanca bi pokazala da je bilo bolje da je čovjek živio u skladu sa svojim mogućnostima.
tako i tvoje poimanje ekonomije u kojem se usredotočiš na jedan relativno nebitan faktor a zanemariš sve ostale.

Nisu svi naftni derivati predmet posebnog oporezivanja, to ti je valjda jasno, npr. maziva koja se u Hrvatskoj proizvode u dvije rafinerije, LPG, da ne duljim....zašto devalvacija (prvenstveno smanjenje troškova rada) ne bi utjecala na povećani izvoz naftnih derivata, zbog trošarina? Pa je li onda i trgovina cigaretama isto tako nefleksibilna, obzirom na trošarine?

nisi razumio. trošarine se stavljaju na te proizvode zato što je potražnja relativno neelastična. a ne obrnuto. devalvacijom kune na tržištima na kojima INA prodaje svoju robu, ili Adris cigarete, ne bi došlo do povećane kupovine iz razloga što ljudi ne bi zbog toga više kupovali naftne derivate ili pušili cigarete. osim toga, i jedan i drugi kontroliraju većinski dio bosanskohercegovačkog tržišta tako da da se nemogu širiti na uštrb drugih. a proboj na nova tržišta se ne čini realan zbog niza faktora. sa Krašom, Vindijom, ENT-om, Končarem itd.... to nije slučaj. Kraševoj čokoladi koja stoji na polici uz Milku će porasti potražnja.

Što je neinteligentno trolanje? Tema govori o uvozu i izvozu, odnosima i bilancama (bar bi trebala o tome govoriti) pozitivnim i negativnim stranama istoga, a ti koristiš termin "uvoz od domaćih proizvođača" kao argument, i onda ja neinteligentno trolam? Možda da koji put prihvatiš da si činjenično i logički insuficijentan, možda bi i uspio napredovati.

nevjerojatno! tri rečenice posvetio jednom lapsusu. vidiš, momak, jahanje na lapsusu i tolika pažnja posvećena takvim glupostima je samo dokaz da si neinteligentni trol.

Okovani su kreditima i nefunkcioniranjem pravne države, btw., a drugi put tri puta napiši da si me "išamarao argumentima", možda uspiješ i sam u to povjerovati. Inače, mogao si se osvrnuti na zaključak iz mog navoda u kojima sam ustvrdio da nije svaki izvoz koristan za nacionalno gospodarstvo i za izlazak iz krize, a to sigurno nije izvoz kojeg bi stimuliralo obezvrjeđivanje nacionalne valute i nacionalnog bogastva. Siguran sam da bi nam izvoz skočio valjda deseterostruko da proglasimo sve prirodne resurse besplatnim, i uglavimo maksimalnu satnicu na 2 USD po danu...valjda si skontao.

pazi sintagmu - "okovani kreditima"...mislim, ovo je vrhunac licemjerja i cinizma. digne čovjek kredit za mercedes da bi bio glavna faca u selu i sad je on okovan kreditima a ne vlastitim kompleksima :)))
da, svaki izvoz nije koristan za nacionalno bogatstvo, no hrvatska ni nema nešto puno prirodnih resursa koje bi mogla izvoziti da može računati na to. ali bi jeftinijom valutom mogla računati na veća domaća i strana ulaganja u ind. proizvodnju.

Ma daj. Pa HNB uvijek brani stabilnost kune, i kad kuna jača, i kad kuna slabi, to mu je posao. Sad je trenutno nešto jača dok traje turistička sezona, kao i uvijek, no dugoročno nema nekih posebnih pritisaka na devalvaciju kune, odnosno HNB ne troši ogromne količine deviza za spas kune kako ti insinuiraš u cilju potrebe za devalvacijom, a to možeš sam provjeriti ako prebrojiš iznose na repo aukcijama, umjesto da daješ linkove na početnu stranicu HNB.

aj se ne izmotavaj. HNB je u krajem 2008. i prvih mjeseci 2009. opako smanjio kunsku likvidnost( pogledaj koliki je bio ZIBOR, koji je vrlo dobar indikator, pogotovo prekonoćni) i reagirao na deviznom tržištu. to nisu bile uobičajene HNB-ove intervencije na tržištu novca kakve smo vidjeli zadnjih godina pa ne manipuliraj. da nisu reagirali kuna bi definitivno manje vrijedila. to je svima jasno, samo tebi izgleda nije.
nisam ti dao link na početnu stranicu HNB-a nego na priopćenje za javnost od 18. veljače ove godine.

Što ti je točno nesuvislo, i zašto moram sve deset puta ponavljati? Evo, da probam iz drugog kuta: nediranjem kune uspješni će potonuti za 0 ili 5%, a neuspješni za 20 ili 50%, ili će bankrotirati, kako to obično biva. Devalvacijom kune će svi odmah potonuti za 10 ili 20%. Shvatio si? Dobro. Dalje: uspješni poslodavci imaju dobre radnike. Nediranjem kune uspješni poslodavci neće dirati plaće dobrim radnicima, jer su po definiciji uspješni poslodavci zbog dobrih radnika, ili će im plaće u najorem slučaju smanjiti za 0 ili 5%, tj. onako kako će i potonuti na tržištu. Devalvacijom kune će i uspješni i neuspješni u startu potonuti neovisno o vlastitoj uspješnosti, pa će se tako automatski smanjiti i plaće dobrim radnicima: neće ih povećavati jer će isti i dalje imati veće plaće nego u prosjeku sektora - princip relativnosti, skontao si? Dakle, devalvacija kune, što nije ništa drugo nego smišljeno masovno osiromašivanje svih, direktno značajno utječe na produktivnost kroz demotivaciju kvalitetnih radnika. Nisi, nema veze, no bez obzira na to, ti si taj, a ne ja, koji zagovara socijalističku uravnilovku.

ne moraš ti po 10 puta ponavljati jedno te isto. naprotiv, bilo bi dobro da uopće ne ponavljaš jer obično ponavljaš besmislice. od tebe se očekuje da napišeš validni argument što ti dosad nije uspjevalo. naime nediranjem kune rušenje plaća od 20 ili 50% nejde tako jednostavno jer nitko nije spreman za takvu vrstu odricanja. u tom slučaju slijedi dug i bolan proces prilagodbe. devalvacijom se to stanje prilagodbe ubrzava i ekonomija se ranije vraća na tračnice. a plaća se UVIJEK lakše diže nego spušta. to je još jedan pozitivan efekt devalvacije. dakle tvoj argument kako se plaće uspješnima neće dizati jer su oni i tako iznadprosjećni je apsurdan, neozbiljan i jednostavno glup. tim više što bi se tvojim prijedlogom uspješnima smanjila plaća za 0% ili 5% a neuspješnima do 50%. kako se onda u tvom primjeru ne povećavaju razlike između uspješnih i neuspješnih a u mom gdje se povećavaju plaće uspješnima
to događa?

i momak nešto si pobrkao. kuna se drži u rasponu od 7,2 do 7,5. to je dakle kontrolirani tečaj. a ja tvrdim, kao i mnogi drugi, a to uostalom i intervencije HNB-a potvrđuju, da kuna toliko ne vrijedi tako da bi u njenoj devalvaciji/deprecijaciji nema ništa od "smišljenog masovnog osiromašivanja svih" te "socijalističke uranilovke". jedino o čemu bi po meni valjalo razmisliti je da se zbog sezonskog karaktera dopusti donekle intervencija HNB-a.

Čuj, da sam ja to rekao ti bi bio u pravu, ali ja to nisam nigdje rekao, a nakmoli napisao, tako da zaista pucaš u prazno. Daleko od toga da bi država bilo kome trebala određivati što će izvoziti, uvoziti ili prevoziti, ali ako to mora uključivati direktni gubitak cijelog društva od 5 milijardi eura godišnje i totalni kolaps standarda kako bi netko izvezao 8 kvačica, a ne 2 kao do sada i time papirnato povećao izvoz za 400% u roku od 8 godina, onda možda imam nešto protiv takve open economic policy.

opet banaliziraš! hrvatska ima izvoz. ne veliki ali postoji. i izvoz bi bio prema svim inozemnim iskustvima pospješen padom vrijednosti kune. druga stvar, po stoipeti put, standard će padati ovako i onako.

Efekt je blaži???
Kako je efekt blaži, kad je vanjski dug 40 milijardi EURA, a ne kuna, i kad je stupanj eurizacije maksimalan, sve skuplje od 500 kn se računa u eurima, i dalje će se računati u eurima? Vraćat ćemo kune umjesto eura po starom tečaju, ili što?

nda, tebi fali osnovno ljudsko poštenje! jer ako pročitaš na što se odnosio moj komentar i što u njemu točno piše ne bi ubacivao u priču nešto što si sam prvotno izostavio. da te podsjetim, govorio si striktno o efektu devalvacije kune na BDP. odnosno ako je bdp 15 000 kuna a euro vrijedi 7,5 kuna to je 2 000 eura a ako vrijedi 8 kuna to je onda 1875 eura odnosno 6% manje. tako da sam ja komentirao samo ono što si napisao ne ubacujući sve pozitivnosti odnosno negativnosti koje idu uz to. pa sam uostalom i napisao - "sam efekt davalvacije, ako izostavimo ostale faktore, neće dovesti do pada BDP-a u kunama, nego samo u eurima tako da je efekt u tom smislu blaži."

Zar možda postoje kvote za uvoz kokosovih oraha, ili možda posebne carine na uvezene kokosove orahe? Što fali pitanju, kojeg ponavljam: dakle, može li se teorijski dogoditi da Hrvatska postane, ako primijenimo tvoju tehniku devalvacije, najveći izvoznik kokosovih oraha? Teorijski. Smiješne doskočice ovoga puta izostavi.

vidi momak nemam vremena za tvoje glupo pošalice. ako si sebi zabavan takvim primjerima nek' ti bude, meni nisi. niti oni imaju ikakvu suštinsku vrijednost. mlaćenje prazne slame, ništa drugo! shvaćena je poanta tvog posta ali je promašena, jeb'ga!

Pa da je prodaja nacionalnih resursa ispod cijene klasična pljačka nacionalnih resursa nije sporno, što naravno ne umanjuje krivnju pljačkaša s domaće strane koji su potpisali štetne ugovore, no to u ovom slučaju nije point, kojeg po običaju preskačeš, point je ovo: dakle, kakve koristi itko u Hrvatskoj ima ako se zbog devalvacije poveća izvoz prirodnog plina za 10% volumno ako to ostane, opet zbog devalvacije isti novčani iznos? Npr. hoće li Hrvatska izići iz krize ako dodatno snizi cijenu prirodnog plina nekim novim tajnim aneksima na ugovor i time stimulira izvoz istog? A ako se odlučimo sav plin kojeg imamo "prodati" Italiji u slijedeće dvije godine po cijeni od 0,0000001 cent po kubiku, i ako nam zbog toga skoči izvoz za 200%, hoćemo li već nakon dvije godine izići iz krize?

aaa, ispod cijene kažeš! fenomenalno! lik 15 godina nakon potpisanih ugovora i drastičnog rasta cijena zaključuje da je nešto potpisano ispod cijene. nema veze što je The Economist kao mainstream ekonomski mediji objavio još početkom ovog desetljeća ( a bazirano kao i kod većine njihovih članaka na predviđanjima nekih drugih) da nafta koja se tada tržila oko 10 dolara po barelu će vjerojatnije dugoročno prema dole nego prema gore. i zajebali se, eto. u predviđanjima je to konstanta. svaka prodaja tog tipa bilo da se radi o dionicama, sirovinama ili obveznicama, pa i slikama te zemljom će se pokazati nakon nekog vremena, ukoliko cijena ode gore ili dole, dobrom za jednu stranu a lošom za drugu. to je priroda stvari. jasno ako ovaj drugi sredstva dobivena prodajom nije iskoristio na bolji način . samo fali licemjerna amoralna spodoba koja će nakon što se nešto proda ustvrditi da se radilo o pljački. ne momče to se zove trgovina. da su cijene plina padale onda bi to bio posao stoljeća. no nisu. u poslu se uvijek može postići i bolji i lošiji sporazum.

tvoja poanta se u stvari svodi na to da bi se devalvacijom kune povećao volumen prodaje no prihod u devizama bi bio isti. izostavit ćemo primjer sa plinom jer je vrlo loš primjer s obzirom na već ranije dogovorene količine prodanog plina i govorit ćemo o ukupnom izvozu. čak i da je tako uvoz bi u većoj mjeri pao što bi se pozitivno reflektiralo na trgovinsku bilancu i na cijelo gospodarstvo. no iskustva drugih zemalja pokazuju da bi izvoz sa vremenom rastao i u prihodu zbog veće orijentacije na izvoz kao i većih izvozno orijentiranih investicija.

Briljantno, svu svoju ekonomsku mudrost crpiš iz odavno zastarjelih kolumni iz NY Timesa. Ajmo vidjeti što se dogodilo u međuvremenu:
Rast tj. pad BDP u prvom (a ponegdje i drugom) kvartalu na godišnjoj razini za odabrane zemlje:
- Velika Britanija -4,9%, -5,6% - nije u Eurozoni i "briljantno" se izvlači iz krize devalvacijom nacionalne valute
- Grčka +0,3%, -0,2% - u Eurozoni, ne može devalvirati valutu i valjda je odavno propala
Ha? Dao si mi ideju za članak, thanks. :)

ja svoju ekonomsku mudrost crpim iz relevatnih izvora. mislim da je jedan nobelovac iz ekonomije svakako relavatniji ekonomski izvor od jednog anonimnog forumskog i ekonomskog bezveznjaka poput tebe ;)
tvoja usporedba v. britanije i grčke je čisti idiotizam. naime, britanske banke su bile pred propašću, grčke nisu. britansko tržište nekretnina je bilo napuhanije od američkog, grčko nije. i takva v. britanija će prema predviđanjima u 2009. doživjeti pad od 4.2% a grčka od famoznih 3.1%

Da, hm....je li moguće da ta briljantna ideja o devalvaciji baš i nije pretjerano pomogla gospodarstvima V.Britanije (-5,6%), Švedske (-6,3%), Mađarske (-7,4%) ili Rumunjske (-8,8%) (podaci o zagradama se odnose na pad BDP u II/2009), u odnosu na prosjek Eurozone (-4,6%)?

te države nisu provodile devalvaciju nego im je valuta deprecirala, za početak. drugo, zašto nisi spomenuo koliko je Irska pala? Njemačka? Italija? jer se ne uklapa u tvoje teze. osim toga, valja pogledati previđanja za cijelu 2009. i za 2010. te uračunati probleme sa kojima se suočavaju određene ekonomije. v. britanija je sigurno daleko jače bila pogođena ovom krizom nego francuska ili cijela eurozona zbog izloženog i jakog bankarskog sektora , visokog zaduživanja i bujajućeg rasta na tržištu nekretnina. no u 2009. će ona pasti 4,2% a eurozona 4,4% a u 2010. će rasti 1% dok eurozona 0,6%.
pa evo što kaže krugman 5.8. 2009.( neznam jel ti i to odavno zastarjelo): "Two months ago I wrote that there were hints of a relatively quick economic turnaround in Britain. Now those hints have gotten much stronger. Basically, aggressive monetary policy and the depreciation of the pound are giving Britain a boost relative to other advanced countries."
usporedi UK i Španjolsku na ovom grafu.

Ok, onda je najbolje da naše gospodarstvo uspoređujemo s onim kineskim ili onim američkim iz 1932. godine, i da primjenjujemo njihove provjerene mjere, ne?
Kako misliš da tranzicijske države u pravilu dijele istu sudbinu? Od kuda ti to pravilo, opet sisaš palac? Imaju li istu sudbinu Latvija, Mađarska, Hrvatska ili Albanija? Pa baš i nemaju, ne?

stvarno žalim što sam ušao u diskusiju sa čovjekom inteligencije amebe. jel tebi treba crtati da za tranzicijske zemlje nema povijesnog primjera s obzirom da u cijelom razdoblju tranzicije nije bilo svjetske krize ovog tipa?
napisao sam U PRAVILU!. ako pogledaš sve države tranzicijske europe će imati gospodarski pad u 2009. neke više neke manje. no svako osjeća efekt krize. svaka je doživjela pad izvoza.


Možeš li biti toliko dobar i prepoporučiti neku knjigu u kojoj pišu stvari iz kojih bi se dalo zaključiti da u slučaju Hrvatske "realna deprecijacija" neće biti klasična inflacija, obzirom na stanje našeg uvozničkog gospodarstva i totalne eurizacije? Kako si to zamišlja mali superhik? Da ćemo i dalje kunama plaćati sve što uvozimo i da će cijene ostati iste u kunama, odnosno da će realno pasti u eurima? Evo, recimo da srušimo kunu 10 posto. Neki auto je do sada koštao 10 000 eura, odnosno 73 000 kn, a nakon devalvacije će koštati:
a) 10 000 eura i 80 300 kn, inflacija 10%, biti će potrebno doštampavati kune
b)) 9090 eura ili 73 000 kn, inflacija 0%, neće biti potrebno doštampavati kune

a konačno si naučio što je to realna deprecijacija. to je napredak za neukog lajavca. knjige koje se bavi takvim primjerom hrvatske i devalvacije mi nije poznat no to nije ni nužno. jer postoje brojni inozemni primjeri koji potvrđuju da u takvim deflacijskim okolnostima nije došlo ni do galopirajuće inflacije ni do hiperinflacije, nije čak došlo ni do rasta cijena za iznos devalvacije/deprecijacije. ranije su navedeni neki primjeri, nema potrebe za ponavljanjem.
drugo "štampanje" valute ne ovisi o inflaciji nego o monetarnoj politici.

Tko je glasao

Ako se mogu ja ubaciti,

Ako se mogu ja ubaciti, @superhik, mislis li da je nekom potencijalnom investitoru vaznije je li tecaj kune 1:7.5 ili 1:8.5 ili npr. razmak vremena u kojem moze dobiti pravovaljanu gradjevinsku dozvolu za nesto?

Tko je glasao

izdavanje građevinskih

izdavanje građevinskih dozvola( preko 400 dana za skladište) je dio seta problema koje možemo svesti pod loša konkurentnost Hrvatske. ako na svim listama od doing business-a, WEC-ove globalne konkuretnosti, indexa ekonomskih sloboda i sličnih već desetljećima tavorimo ako ne na svjetskom dnu al' onda svakako bliže dnu nego vrhu, ne vidim otkud optimizam da se u relativno kratkom vremenu to može DRASTIČNO popraviti a naglasak je na "kratko" i "drastično". pa eto i tebi pitanje: znaš li neki primjer države sa ovolikim dugom, sa deficitom tekućeg računa platne bilance, kojoj je priljev kapitala bitno ograničen, a da je taj problem uspjela rješiti na način na koji vi predlažete?

Tko je glasao

Nazalost nemam:), samo

Nazalost nemam:), samo napominjem da kljuc rijesenja nije devalvacija vec visa konkurentnost, a do cega se nece doci preko noci. Iako, citajuci postove ovdje i prijedloge koji se uglavnom svode na zabranu uvoza i povecanje poreznog opterecenja, nekako ne vjerujem da ce do toga uopce doci:)

Tko je glasao

devalvacija nipošto ne

devalvacija nipošto ne isključuje konkurentnost. jačanje konkurentnosti je kao što si i sam primjetio ključ ekonomskog prosperiteta. samo za to je potebno puno puno noći.

Tko je glasao

1. kako bi se vratio dug,

1. kako bi se vratio dug, treba zaraditi €.
2. zaraditi se moze samo izvozom
3. izvoz je od pada CCCP-a i istocnog bloka izasao iz kliring sheme, pa konkurentnost mora biti globalna
4.Kako bi bila globalna moramo izvoziti robe vise tehnoloske vrijednosti a za to nam trebaju:
a) tehnologije, za koje nemamo €
b) ljudi koje ne mozemo platiti pa bjeze van
5.Alternativa je jacanje konkurentnosti robe smanjenjem ulaznih troskova, a to se moze samo:
a) devalvacijom kune na realnih 9- 9,5 kuna
b) rapidnim rezanjem administracije...Ali!
Devalvaciju ne zelimo:
a) jer smo kupili preskupe stanove za koje smo misli da ce za 5 godina vrijediti 3 x vise nego u New Yorku ili
b) aute, krpetine, cipeletine i sl. igracke koje si nismo mogli priustiti u mladim danima i na njima gubimo imovinu
Preostaje rezanje silne birokracije i raznih Ureda za netjake, zemljake i zasluzne clanove obitelji stranaka...Ali!
c) ne zelimo ljude izbaciti na ulicu pa cemo radi odustajanja od devalvacije i solidarnosti sa birokracijom svi pokrepati solidarno.Kolektivni hara-kiri.
MMF ne vole politicari jer postavljaju neugodna pitanja.Npr:
Zasto je ovih 5 km autoceste skuplje 350% nego onih 5 km prije.Zasto ovi dobivaju dotacije, a drze kupljenu opremu vrijednu 400 mil. kuna neotpakiranu u skladistu vec godinama, zasto je europski prosjek 3% zaposlenih u birokraciji, a kod vas 62% vise tj 4,6%....i mnoga druga glupa pitanja, zasto imate samo 27% umirovljenika sa punim stazem, zasto kupujete struju po 85€ a prodajete u drugu drzavu ( ?! ) za 35€....itd..

Tko je glasao

zaraditi se moze samo

zaraditi se moze samo izvozom

glupost nad glupostima. ništa trgovina, ništa tranzit, ništa usluge, ništa financijski inžinjering, ništa proizvodnja za vlastite potrebe. ako si u stanju vlastitom proizvodnjom zadovoljiti određene potrebe, već si zaradio jer ne moraš trošiti devize za uvoz istih. samo se priča o izvozu, a mi toliko toga uvozimo i kad bi taj uvoz barem prepolovili ne moramo ni jedan komad izvesti već smo na dobitku.

konkurentnost mora biti globalna

još veća glupost. konkurentnost u smislu cijene radne snage u odnosu na npr. cijenu rada u Kini mi NIKADA nećemo postiči. ali zato možemo proizvoditi robu koja će konkurirati kvalitetom, a ne jeftinoćom ili proizvodima koje prodaje geografsko porijeklo, specifičnim za našu zemlju.

5.Alternativa je jacanje konkurentnosti robe smanjenjem ulaznih troskova, a to se moze samo:
a) devalvacijom kune na realnih 9- 9,5 kuna
b) rapidnim rezanjem administracije...

ulazni troškovi se uopće ne moraju smanjivati, konkurentnost se postiže i većom produktivnosšću. kad bi sve ovisilo o ulaznim troškovima švicarci nikada ne bi mogli proizvesti jeftiniju i bolju čokoladu od nas jer je kod nas cijena rada barem triput jeftinija.
a vi zapeli za tu devalvaciju i da bi mrdnuli dalje od toga. kao slijepci.

za ostalo je komentar "neka pravna država radi svoj posao" . nije vrag da nam i zato treba devalvacija kune?

Tko je glasao

samo se priča o izvozu, a

samo se priča o izvozu, a mi toliko toga uvozimo i kad bi taj uvoz barem prepolovili ne moramo ni jedan komad izvesti već smo na dobitku.
upravo obrnuto. hrvatska za zemlju svoje veličine zapravo ne uvozi puno - 50% BDP-a( prema HNB-u, inozemne statistike iz kojih su uzeti podaci za ostale govore o 38%, HGk o 44%, možda se radi samo o robama?). švedska 48%, belgija 96%, bugarska 35%, slovačka 64%, slovenija 70%, češka 53%, norveška 31%. mađarska 44% , danska 56%, švicarska 45% srbija 40%, irska 40%.
problem je u malom izvozu.

a vi zapeli za tu devalvaciju i da bi mrdnuli dalje od toga. kao slijepci.
imaš ti pravo! treba i slijedećih 20 godina čekati da se vezano za produktivnost ništa ne učini. kao da imamo vremena.

Tko je glasao

upravo obrnuto. hrvatska za

upravo obrnuto. hrvatska za zemlju svoje veličine zapravo ne uvozi puno - 50% BDP-a

he,he...a vidi što si napisao samo par postova niže, sasvim suprotno :))

No generalno se slažemo. U odnosu na neke druge ekonomije usporedive po broju stanovnika i veličini zemlje našoj, mi debelo zaostajemo u svemu pa tako i u veličini uvoza. Poražavajući je podatak da se npr. u Sloveniji godišnje proda novih auta koliko i u nas, a nas ima duplo više. Takodjer kad usporedimo slovnački BDP i naš gotovo su jednaki (naš je svega 10ak% veći.

O izvozu da i ne govorimo. Slovenački je izvoz ca 33 milijarde eura, a toliki im je otprilike i uvoz, dakle 50% veči od našega.
I to je poražavajuće. pitam se koliko bi mi morali deprecirati našu kunu da bi dostigli slovence i je li to uopće moguće postići deprecijacijom?! Moramo si postaviti i pitanje kako je moguće da su slovenci konkurentni na tržištu europe (ipak oni gro svojeg izvoza postižu na europskom tržištu) , a imaju skuplju radnu snagu (prosječna neto plaća u slo je gotovo 1000 eura, u nas je 725.) I kad bi mi deprecirali kunu za spominjanih 30% (kao neki minimum) naša prosječna plaća bi pala na cca 500 eura. što bi to značilo? pa naravno dalji pad uvoza kao i daljni pad svih REALNIH prihoda. To što bi mi u konačnici baratali s više (nominalno) kuna je ništa s obzirom koliko bi kuna izgubila na stvarnoj vrijednosti.
A mi se kao približavamo europi i eurozoni i umjesto da težimo njihovim veličinama, naši vrli ekonomski stručnjaci su se sjetili da bi bilo zgodno devalvirati kunu. Valjda zato kada uđemo u tu jebenu europu, da europske firme budu imale izvor jeftine radne snage.

Tko je glasao

he,he...a vidi što si

he,he...a vidi što si napisao samo par postova niže, sasvim suprotno :))
???što je sasvim suprotno?

inače, slovenci upravo jesu to radili, oni su namjerno slabili tolar godinama.

druga stvar, za tebe postoji samo deprecijacija ili ne. jesam ja negdje napisao da je to rješenje svih hrvatskih problema? ono što ti nikako da skužiš jest da se ovdje govori o nečemu drugom. a to je da je hrvatskoj nužno slijedi jedan od dva scenarija ili pad tečaja ili pad troškova rada kroz smanjenje plaća. u kratkom roku. a rast produktivnosti koji ti priželjkuješ u tako kratkom roku nitko nikada nije uspio ostvariti.

i da, slovenci su produktivniji od hrvata. zato su i konkuretniji. na nekoliko tema sam pisao da je produktivnost u ekonomiji sve! međutim ovo nije tema o tome!

Tko je glasao

Ned, 26/07/2009 - 17:51 —

Ned, 26/07/2009 - 17:51 — superhik
Sa jačanjem kune bi postali još više uvozno orijentirani, trgovinska bilanca bi se pogoršala, a tako dugoročno nejde!

:))

druga stvar, za tebe postoji samo deprecijacija ili ne.

za mene postoji i aprecijacija kune jer (to sam već rekao ali još jednom) Hrvatska nije proizvođačko društvo, Hrvatska je zemlja potrošnje i lagodnog življenja, Hrvati nisu naučili zapeti i raditi na vlastitu korist, Hrvati funkcioniraju samo u službi i pod komandom tuđina. O produktivnosti, proizvodnji, izvozu trubimo već desetlječima i nikako da se maknemo s mrtve točke uprav iz gore spomenutih razloga i zato ja kažem, prilagodimo našu ekonomiju nama i monetarnom politikom omogućimo prosperitet. Izvozimo ono što nam donekle ide (turizam) i radimo na njegovom unaprijeđenu. Nama ne odgovara ni deprecijacija kune niti smanjenje plaća, bilo što od to dvoje za nas bi u kratkom periodu značilo krah sistema.
Sam kažeš za postiči produktivnost i konkurentnost treba vremena, a vakum koji bi nastao bilo kojom od ovih opcija koje nam se nude kao spasonosno rješenje za nas bi značilo čavao u lijes.
Nad našim glavama vise ogromni krediti, 250 milijardi kuna je dug građana i dug poduzetnika našim bankama, a uglavnom su vezani deviznom klauzulom. I to je teret koji nam ne dopušta manevre koji se nede kao opcija uzmi ili ostavi. Treba učiti od slovenaca, za njih nikada nema uzmi ili ostavi, uvijek postoji nešto izmedju. Ako je ovo stanje neizdrživo Rohatinski može natjerati banke da smanje kamate i na taj način osloboditi sredstva koja treba usmjeriti u gospodarstvo i u potrošnju jer mi ovisimo o trošenju, ovisimo o kupovanju auta i skupih stanova, krpica , tehnike i svega ostalog na što smo se navikli. Naš vozni park usprkos navodno velikom uvozu novih automobila je još uvijek u katastrofalnom stanju, a izgradili smo kilometre i kilometre novih autocesta. Pitam se za koga?
U Hrvatskoj ima novaca, samo ih treba znati pravilno iskoristiti. A još više je Hrvatskog novca izvan granica Hrvatske. Treba ga vratiti u zemlju milom ili silom. O tome nitko ne razmišlja, a imamo primjer sporenja Amera i Švicaraca oko bankarske tajne i off-shor računa i kompanija. Ako je jednoj Americi stalo da vrati svoj kapital u zemlju, zašto nama nije? itd...

Tko je glasao

Slovenci upravo sad rade

Slovenci upravo sad rade jedan jako zanimljiv eksperiment. Povecat ce minimalnu placu za lijep postotak i poduplat socijalnu pomoc uz obavezno prekvalifikaciju nezaposlenih. Cilj je, uz povecanje potrosnje, najsiromasnijih slojeva da se rijese industrije s niskom produktivnoscu i niskom dodanom vrijednoscu i ergo niskim placama. Pretpostavljam da ce na pocetku sok biti velik i da bi moglo propast dosta radnih mjesta, ali to su radna mjesta koja dugorocno ne bi opstala. Zanima me kako ce to na kraju zavrsiti. Sto se Hr tice, mislim da prosjecna placa od 600 umjesto 700 E ne mijenja nista bitno.

Tko je glasao

:)) dobro i? i dalje ne

:))
dobro i? i dalje ne vidim što je tu u suprotnosti sa gore napisanim? uvozna orijentacije znači da većinu naše trgovine čini uvoz. ne da nam je uvoz izrazito velik.

što se aprecijacije tiče, ta teorija ti je već razbucana. osim toga, izgleda da za tebe tržište valuta uopće ne postoji. ako ćeš imati veći deficit tekućeg računa platne bilance sa čime ćeš taj deficit financirati ako nećeš imati priljev deviza kroz zaduženje ili prodaju imovine? a taj model je pukao. znači da bi HNB morao znatna sredstva iskoristiti za aprecijaciju. a to u ovim okolnostima ne može dugo.
čak i kad bi uspio duže vrijeme držati kunu jačom, to bi značilo samo jedno, da će pad biti sa više pozicije, znači bolniji.

ogromne svote hrvatskog novca izvan granice Hrvatske? aaaah, još jedan od famoznih mitova ko stvoren za predizborne prilike.

Tko je glasao

Mislim da je samo

Mislim da je samo postavljanje dileme devalvacija ili ne krivo. Onda odmah svi “znaju” točan odgovor da ne žele devalvaciju. Trebalo bi dilemu prezaduženih ljudi postaviti tako da ljudi imaju više izbora. Npr.

Želite li imati probleme sa otplatom kredita zbog
a) devalvacije kune koja će smanjiti vaše prihode, a povećati Vaše kreditne obveze
b) gubitka posla i prihoda iz kojih plaćate kredit
c) kašnjenja plaće od 2-3 mjeseca
d) povećanja kamata u bankama
e) smanjene kupovne moći uslijed općeg rasta cijena
f) smanjenih prihoda uslijed kriznog poreza od 10 posto na sva primanja
g) smanjenja vrijednosti nekretnine koju sam kupio tako da mi se ne isplati plaćati ratu
h) smanjenja vrijednosti nekretnine zbog koje banka traži dodatni kolateral ili vraćanje dijela kredita

Ekonomija je znanost izbora...(zar nije tako počinjala jedna od definicija)

hatepogodak

Tko je glasao

z) Sve gore navedeno Oni

z) Sve gore navedeno
Oni koji ne obave teški "Sofijin" izbor, bilo
A) rezanjem drzavne i lokalne uprave, obračunom sa korupcijom i oduzimanjem milijardi kuna tajkunima: poreznim i pravosudnim sustavom (npr. kazne za kriminal, zagađenje, povredu koncesije, odštete za trovanje građana (INA, ADRIS)...bilo
B) novim porezima/rezanjem plaća, ušteđevina i nekretnina "sitnozubana"
C) Devalvacijom i dodatnim zaduživanjem
Zaslužili su i gore od ovog. Tko ne vjeruje, nek proučava Zimbabve.

Tko je glasao

Ajde barem jedna stvar za

Ajde barem jedna stvar za koju je kriza dobrodošla.

Usljed problema izgleda da će se isprazniti devizne rezerve a onda Roha neće imati sa čime održavati fiksni tečaj i eto nam deprecijacije. Bilo bi pametnije da smo to napravili ranije, uravnotežili platnu bilancu itd ... ali nisu bezveze svi birali Rohu za guvernera. Čovjek vodi politiku koja ide niz dlaku rastu državne potrošnje.

Tko je glasao

Usljed problema izgleda da

Usljed problema izgleda da će se isprazniti devizne rezerve a onda Roha neće imati sa čime održavati fiksni tečaj i eto nam deprecijacije.

turistička sezona uvijek je punila devizne rezerve HNB-a koje su se u ranijem periodu malo ispuhale. A rezerve HNB-a su se stvarno samo malo smanjile i uopće ih neće biti problem nadopuniti, dapače. kontam da bi Roha ovog ljeta mogao fest napuniti blagajnu jer je svjestan da će mu trebati za kasnije branjenje tečaja.

Tko je glasao

S obzirom da je 70%

S obzirom da je 70% stambenih kredita u Poljskoj denominirano u stranoj valuti ( pored eura i u švicarskom franku u odnosu na kojega je zlota pala 28% u godinu dana), to su sasvim prihvatljivi gubici. Poljski bruto vanjski dug u 2008. čini 57% BDP-a.

Ako si već iščupao ove podatke mogao si navesti i podatak o kamatnim stopama, jesu li ostale iste ili su se povisile?

Npr. kod nas je +90% stambenih kredita vezano uz deviznu klauzulu, najveći dio podijeljen u vrijeme kreditne ekspanzije (2005.,06.,07) s kamatama od 4% (CHF) do 5,5%(EUR) . Kamate su do danas povećane za 2-3 pp što u prevodu znači da je mjesečna rata na dugogodišnji stambeni kredit uvećana 20-30% + tečajna razlika (bitno kod kredita u CHF). Dakle postotak deprecijacije odrađen je kroz dizanje kamata i ako se to još jednom učini kroz slabljenje kune na naše zajmoprimce bi to imalo katastrofalan učinak. I to je poanata svega. Ne možeš raditi i jedno i drugo čega je Rohatinski jako svjestan dok kojekakvi ekonomski "pikzibneri" iz onog sistema doslovno nemaju pojma niti kod svojih analiza razmatraju činjenice na terenu. Jedno je teorija, a drugo je praksa.
No postoji rješenje ako će se ići u deprecijaciju, a to je ili smanjivanje kamata ili napuštanje devizne klauzule i preračunavanje ostatka duga u kune po tečaju koji je važio na dan realizacije kredita. U tom slučaju mogu tečaj fiksirati i za irački dinar, zaboleme ;)

Tko je glasao

čini se da si zaboravio

čini se da si zaboravio jednu bitnu stvar u kalkulaciji - smanjenje plaća i otpuštanja. ako ti plaća padne, a agregatno će padati, onda ti i jednaka rata kredita predstavlja veće opterećenje.

Tko je glasao

onda ti i jednaka rata

onda ti i jednaka rata kredita predstavlja veće opterećenje.

a zamisli tek koje bi opterećenje bilo da pored pada plaće (koje je zagarantirano) dođe i do deprecijacije kune? meni se čini da ću lakše pregrmiti i 10% smanjenje plaće, nego 30% deprecijaciju tečaja jer su mi svi krediti vezani uz deviznu klauzulu (kao i svima).

Tko je glasao

lijepo si ti to zamislio-

lijepo si ti to zamislio- 10% vs. 30%....a 30% vs. 30%?

Tko je glasao

Pa tko im je kriv ? Prema

Pa tko im je kriv ?

Prema teoriji @B2 takvi koju padnu u klasu 4K sitnozubana, a ne popnu se u višu kategoriju i tako amortiziraju novonastale okolnosti, i ne zasužuju bolje. Dakle, malo više dosljednosti ne bi škodilo.

Pozdrav, i gledajte oko sebe.

Tko je glasao

Zloty je proklizao prema

Zloty je proklizao prema švicarskom franku malo više od 28 posto. Tečaj je sa 2 zl za franak došao na 3 zl za franak.

http://finance.yahoo.com/q/bc?s=CHFPLN=X&t=1y

Doduše tome je prethodilo nekoliko godina jačanja zlota pa se tečaj u biti vratio na razinu od prije 5 godina.

Ali ukoliko si digao kredit na 100 000 CHF po tečaju od 2 zl, tj. 200 000 zl glavnice i cca. 200 000 zl kamate na 30 godina, a sada imaš 300 000 zl glavnice i 300 000 zl kamata mislim da je razlika značajna. Umjesto 400 000 zl ukupnog zaduženja (cca. 640 000 kn) imaš ukupno zaduženje od 600 000 zl (cca. 960 000 kn). Tako da to što se poljska ekonomija još uvijek drži dobro ne znači da krizu građani nisu osjetili.

Nije uopće sporno da je fiksni tečaj u Hrvatskoj bio nužan iz više razloga. I da bi bilo dobro da ga možemo braniti do ulaska u euro zonu. Ali pitanje je u realnim okolnostima da li ga možemo obraniti. Ukoliko MMF dođe kuna će biti uvjet. U to nema nikakve sumnje.

hatepogodak

Tko je glasao

Zloty je proklizao prema

Zloty je proklizao prema švicarskom franku malo više od 28 posto. Tečaj je sa 2 zl za franak došao na 3 zl za franak.
radi se o rastu franka u odnosu na zlot. no zlot je u odnosu na franak pao sa 0.50 NA 0.36 ili oko 28%.

Tko je glasao

Ali ukoliko si digao kredit

Ali ukoliko si digao kredit na 100 000 CHF po tečaju od 2 zl,

istina je, no uzeo si pikove tečajeva na min. i max. koji su bili kratkotrajni. prosjek prije i prosjek nakon eskaliranja krize daje onih 30% razlike koji se odnosi na većinu zajmoprimaca dok je samo jedan manji broj nesretnika u kredite uletio pod najnepovoljnijim okolnostima. Kod nas je situacija vezana uz CHF gotovo potpuno identična i bez tolike deprecijacije. Ja sam npr. uzeo kredit u CHF i prve rate su mi bile 802 franka da bi mi danas rata bila 965 franaka s tim da je Kuna u odnosu na franak deprecirala ca 10% pa imam istu situaciju kao i poljaci (+30%). u nešto povoljnijoj su situaciji oni koji su se vezali za eur jer ih je zahvatilo samo povećanje kamata i oni u prosjeku imaju rate uvećane 20%.
Meni je tako glavnica+kta s 1,2 mio kuna skočila na 1,56 mio kuna i ako dođe do još jedne deprecijacije od 30% ukupni dug će mi biti uduplan, što će biti prvi takav slučaj u svijetu... odn. drugi takav poznati slučaj jer prvi je bila Argentina.
;)

Tko je glasao

Poruka svima koji misle da

Poruka svima koji misle da bi iz devalvacije kune mogli izvući neku korist.
Tihu devalvaciju kune od 100% smo imali onog trenutka kad je DM prešla na Euro. Tih dana su cijene stanova i svega ostaloga, što se danas izriče u eurima, prešle s marke na euro po istim vrijednostima. Isti stan koji je vrijedio 80.000 maraka, vrijedi danas 80.000 eura. Iako je marka vrijedila otprilike 4, a euro gotovo 8. Prema tome, prostora za nedevalvaciju kune ima za još desetak godina. Izvolite se snaći u ovome što imate. Nova Jugoslavija (propala) nam više ne treba. Gospoda bi umjesto povećane proizvodnje i povećanog izvoza svoju zaradu rješavala devalvacijom. Ma nemoj.
Nikad neću zaboraviti riječi jedne žene iz jednog našeg, na rubu propasti brodogradilišta, napisane u nekom članku u Novom Listu:
- Sad je došlo do toga da ćemo morati odlaziti u inozemstvo po narudžbe, a ne zivkati iz ureda!

To jasno govori da naši izvoznici čekaju da im posao s neba padne pravo u ured! I oni bi nama devalvaciju. Ma nemoj.

My Soul

Tko je glasao

Pitanje je samo što je

Pitanje je samo što je bolja varijanta.

Nijedno od ponuđenih. Treba napraviti sasvim suprotno od očekivanog i dok još nije kasno preći u kontranapad. Devizne rezerve HNB-a i pričuve banaka još uvijek su dovoljno visoke za akciju JAČANJA kune od min. 10%.
Pozitivni efekti ovog čina bili bi trenutni: pad cijena u malopordaji obzirom SMO uvozno orjentirani ( za prelazak iz ovog režima u režim izvozne zemlje treba jako puno vremena kojega mi NEMAMO), zatim pad kreditnih anuiteta kako građanstvu tako i privrednicima (što je najbitnije) što bi vodilo oslobađanju sredstava za jačanje potrošnje (jer mi smo pored toga što smo uvozničko društvo i jako potrošački nastrojeni pa to treba iskoristiti, a ne gušiti), navedeno bi imalo i trenutni odziv na punjenje proračuna. Zabluda je vjerovanje da bi deprecijacijom naši rijetki izvoznici profitirali, baš naprotiv jer udio uvoznih komponenti koje ugrađuju u svoje "izvozne" proizvode čini 2/3 njegove vrijednosti. Dakle jačanjem kune uvozna sirovina postaje jeftinija (npr. kakaovac i kakao maslac za konditore ili čelik za naše vajne brodograditelje) i time oni postaju konkurentniji obzirom da je radna snaga kod nas još uvijek jeftinija nego li na zapadu. Ako je običan šljaker u nekoj njemačkoj ili švicarskoj tvornici čokolade plaćen 2 500 eura mjesečno i njima se ispalti proizvoditi čokoladu za 30 centa ( i to 100 grama) kako je moguće da naš Kraš nije u stanju biti profitabilan i prodavati za istu cijenu premda je cijena rada trostruko manja već mora krasti na težini 20%?
Eto neka mi netko objasni u čemu je kvaka22 u ovom čokoladnom slučaju?!

Tko je glasao

Sa jačanjem kune bi postali

Sa jačanjem kune bi postali još više uvozno orijentirani, trgovinska bilanca bi se pogoršala, a tako dugoročno nejde!
Jačanjem kune uvozna komponenta postaje jeftinija samo u KUNAMA, ne u EURIMA, tako da nikako ne postaješ konkuretniji. Naprotiv, postaješ manje konkurentan jer, druga stavka u eurima raste - troškovi rada. Jer radnikova plaća koja u kunama ostaje ista, u eurima raste za postotak aprecijacije, što se odražava na cijeni finalnog proizvoda.

Poanta deprecijacije nije da istog trena izazove drastičan rast izvoza, nego da stvori temelje za takav rast.

U svojoj čokoladnoj računici si zaboravio uračunati produktivnost po radniku.

Tko je glasao

U svojoj čokoladnoj

U svojoj čokoladnoj računici si zaboravio uračunati produktivnost po radniku.

U tome i je kvaka22. povećanjem produktivnosti anuliraš ove negativnosti vezane uz aprecijaciju. da naša brodogradilišta imaju produktivnos kao npr. južnokorejska i ona bi poslovala s dobiti bez obzira što bi plaće radnicima bile 5x veće, a deprecijacija se uopće ne bi ni spominjala.

Tko je glasao

to sam već spomenuo. ako u

to sam već spomenuo. ako u 10 godina nije došlo do dovoljnog rasta produktivnosti kojim bi se anulirali visoki troškovi rada, onda sigurno neće u godinu, dvije.

Tko je glasao

ali to ti je djelomično,

ali to ti je djelomično, ako ne i primarno, zbog toga što cijeli sustav nije dizajniran da bude socijalan nego je dizajniran da bude klijentelistički i da opslužuje pojedine grupacije

neučinkovitost državne uprave koja se pažljivo njeguje se nužno prelijeva na privatni sektor

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. diktatura profitiranja od aluzija komentara 0
  2. Slatke brige domaćih ljevičara od Tko je John Galt komentara 6
  3. Ključ života ili odmak od politike od grdilin komentara 14
  4. Obnovljivi izvori energije: Budućnost je sada! od Zoran Oštrić komentara 0
  5. Medijski hologram od Buddha komentara 1
  6. Ništa novo: Država financira socijalističku propagandu od Tko je John Galt komentara 22
  7. Caru carevo, Bogu Božje! od Buddha komentara 14
  8. Hrvatska na prekretnici od vkrsnik komentara 90
  9. Principi vs Banditi od Buddha komentara 11
  10. Jedna morbidna ideologija i nemogućnost ekonomske kalkulacije unutar iste od Tko je John Galt komentara 33
  11. čovjek (gladan) sisavac od aluzija komentara 0
  12. Suprutni trendovi na ljevici i desnici od Zoran Oštrić komentara 12
  13. Highway to hell od Buddha komentara 5
  14. Oda mladosti od Atomos komentara 14
  15. Kapetan Amerika protiv klime od robot komentara 27
  16. Autokratska demokracija od Buddha komentara 3
  17. Dio hrvatskih Židova i naših prijatelja - kao led? od Ljubo Ruben Weiss komentara 9
  18. Neoliberalni kapitalizam - Babaroga moderne ljevičarske elite od Tko je John Galt komentara 73
  19. „Ljudi“ koji šire toleranciju mržnjom i nasiljem od ppetra komentara 134
  20. Zašto političari toliko zaziru od preferencijalnog glasanja? od spvh komentara 20
  21. Josipovićeva stoka sitnog zuba. od Papar komentara 55
  22. MOLovanje od Feniks komentara 12
  23. Karamarkova Kolinda razočarala... od aluzija komentara 9
  24. Zašto se Josipović, Karamarko, Milanović i Zelić znoje kao svinje? od StarPil komentara 15
  25. Kako Europa po treći puta gubi nevinost od Molotov komentara 14

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • bube
  • Elnino
  • grdilin
  • janus

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 4
  • Gostiju: 27

Novi korisnici

  • abakus
  • Tko je John Galt
  • caye
  • mislavru
  • Jura