pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Sve je relativno. Mi živimo na zemlji, koja je kugla (samo kad se sjetim da se nekad, ne tako davno mislilo da je ploča). Sjedim i imam osjećaj da sam nepokretan u mojem naslonjaču, ali ustvari skupa sa starom dobrom kuglom (za koju su nekada mislili da je ploča) letim kroz mračni i beskrajni svemir okolo Sunca brzinom od 29,79 km/s . Možete li zamisliti!? Pa to je 1.787,40 km u minuti, ili 107.244 km na sat.

Gledajući autistički iz moje stolice sve je nepokretno, ali kad se gleda iz perspektive Sunca to je nevjerojatna svemirska jurnjava.

- Ali ni to nije sve: Brzina Sunčevog sistema u Galaksiji je 250 km/sec (a to je dodatnih 15.000 km u minuti ili 900.000 km na sat).
- Ali ni to nije sve, jer je brzina naše galaksije u lokalnoj grupi galaksija 300 km/sec ( a to je 18.000 km u minuti ili skupa sa svojom galaksijom 1.080.000 kilometara na sat).

Svake večeri sam na mome otoku znao s društvom uživati gledajući ljetno zvjezdano nebo, duboko tamno i zagonetno na kojem su treperave zvijezde predstavljale nešto živo, blistavo i blisko, naše, nas same, jer smo u svakoj zvijezdi vidjeli ljudske duše, a kad bi zvijezda pala natezali smo se da li je to netko umro i gdje se preselio. Pa bi neki birali tajne želje, jer su nas po predanju predaka, uvjeravali da će nam ih odlazeće duše tamo negdje ispuniti. U našem djetinjem poimanju nije bilo mjesta egzaktnosti (da su padajuće zvijezde meteoriti) jer su nas opčinjavale ljepote svemirske misterije. Život je bio lijep, ne zato što okružen ljepotom, nego radi međusobna bliskost koja nas je prožimala do dna duše, isto tako duboke i misteriozne kao i svemir.

Na dan 8 siječnja 1642 godine umro je Galileo Galilei (1564 - 1642) veliki znanstvenik koji je ostao zapamćen po poznatim riječima „Eppur si muove“ tj. „ipak se kreće“ (koje je prkosno promrmljao pritisnut od inkvizicije da povuče svoju kopernikansku orijentaciju). Bio je pošteđen spaljivanja, ali mu je djelo stavljeno na „Index librorum prohibitorum“ gdje je ostalo sve do 1741 godine, kad ga je uistinu „pomilovao“ tek Papa Ivan Pavao II.

Prethodnik mu Nikola Kopernik (1473. – 1543) je u Nürnbergu 1543. godine obznanio djelo „De revolutionibus orbium coelestium“, lukavo, tek neposredno pred smrt, pa mu inkvizicija nije mogla nauditi, ali mu je djelo ostalo na „Indeks“-u sve do 1822 godine.