pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Koliko ste puta do sada čuli (pročitali) izjavu nekog političara kako „moramo jačati našu lokalnu upravu i samoupravu“? Koliko puta i novinari pišu o „lokalnoj upravi i samoupravi“?
Nauporniji su na HTV-u, gotovo da nema političke ili informativne emisije a da oni lokalno ne UPRAVLJAJU i samoupravljaju.
Odakle je u naš politički i javni govor ušla ta kovanica o lokalnoj upravi i samoupravi koja znači isto kao da kažete da ste jeftino kupili drveno željezo.
Možda bi bolje bilo pitati se kada , zbog koga ili čega i kako je to napravljeno.

Idemo redom.
KADA?
Sve je započelo 1993. godine i usvajanjem sadašnjeg teritorijalnog (komunalnog) ustroja u Hrvatskoj i ustrojavanjem općina , gradova i županija. Općine i gradovi dobili su status lokalne samouprave a županije i grad Zagreb lokalne uprave i samouprave. Općinski načelnici i gradonačelnici dobili su status lokalnih dužnosnika a župani i gradonačenik Zagreba status državnih dužnosnika.

ZBOG KOGA ILI ČEGA?

Sanader sigurno nije u Zagrebu! Ne bi inače Đurđa Adlešić smijela održati nekakav sastanak u Vladi i k tome još pozvati i novinare.
Oko nje sjedili su ministar Primorac i Vlatko Marković, navodno predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza mada se on ponaša kao da je samo predsjednik nogometne reprezentacije. Čini mi se da sam vidio i Štimca, on bi trebao biti predsjednik Udruge nogometnih prvoligaša. Tema ove sesije bili su neredi na nogometnim stadionima. Prema izvješću HTV-a prikazanog u „Dnevniku“ u srijedu, 30.srpnja ( odličan prilog novinarke Munižabe) potpredsjednici Vlade Adlešić nije jasno koja karika nedostaje da se uvede red na tribine i oko stadiona. Kažu da su zakoni jasni i dobri, da svi imaju volju ali nereda koliko želiš. U Hrvatskoj, naravno. Dan kasnije i „Večernji list“ objavljuje izvještaj s toga sastanka i najvaljuje rat protiv huliganstva. Nabraja izvjestitelj i tri nova koraka koja će netko poduzeti. Pod boj tri piše (citiram). „Vlada nije zadovoljna Zakonom o sprječavanju nereda, pa će se postrožiti njegova primjena“. Vlada će postrožiti primjenu zakona s kojim nije zadovoljna!?

Neobična međufaza u famoznoj aferi „Hoteli Srebreno“ se dogodila prošlih dana u Župi Dubrovačkoj. U „Dubrovačkom vjesniku“ Broj: 2966 od 29.11.2007. pojavila se interesantna vijest pod naslovom Zahvaljujući vlasnicima Hotela Župa i Općini - Autobus za sve Župljane

U kraćem tekstu se opisuje kako je novi vlasnik Hotela Župa (tvrtka Nautica, Hotels & Resorts), dakle objekta koji se nalazi u neposrednoj blizini Hotela Srebreno, istoj urbanističkoj zoni, dijeleći čak neke katastarske parcele s Hotelima Srebreno donirala općini Župa Dubrovačka donaciju od milijun kuna, kojim je kupljen potpuno novi autobus SETRA, za potrebe svih Župljana, prije svega djeci, školarcima, raznim udrugama.
Da ne bi bilo zabune, ili sumnji u korupciju, jasno i glasno se u članku navode razlozi takvoj donaciji:

17. svibnja ove godine, u postu pod naslovom „Potrošači i pacijenti na meti lešinara“, ukazao sam na ozbiljan društveni problem koji sve više uzima maha. Riječ je o nepoštivanju minimuma prava na privatnost i očitom kršenju Zakona o pravima pacijenata. Želio sam podići svijest i pozvati ljude da prijavljuju ovakve napade na privatnost. Ne zbog „cinkarenja“, već radi pokretanja sustava zaštite sa mrtve točke. Sustav je uspostavljen, barem na papiru, ali i potpuno umrtvljen. Nedjelotvoran. Bez vršenja pritiska na inertan sustav nećemo ga nikada pokrenuti.

Provjerili ste da li se nalazite u popisima birača i saznali pritom na kojem ćete biračkom mjestu glasati. Upoznali ste se s izbornim listama i kandidatima koji se nalaze na njima. Na dan izbora zaokružili ste samo jednu listu i tako dali svoj glas i povjerenje ljudima na toj listi. Što sada? Preostaje vam samo čekati rezultate izbora.

Dok pijuckate kavicu u obližnjem kafiću i sa susjedom komentirate odaziv birača, glasanje završava. Nakon završenog glasanja i zatvaranja biračkog mjesta „na scenu“ stupa birački odbor. Najprije će prebrojati neupotrijebljene glasačke listiće, te ih staviti u poseban omot i zapečatiti. Birački odbor zatim utvrđuje ukupan broj birača koji su glasali na tom biračkom mjestu, a nakon toga pristupa otvaranju glasačke kutije i brojanju glasova. Utvrđuje se koliko je birača glasovalo, koliko je glasova dobila svaka lista, koliko je listića proglašeno nevažećim… Sjetimo se: rezultati izbora računaju se prema broju važećih listića. Birački odbor vodi zapisnik o svojem radu u koji se unose navedeni podaci. Po obavljenom poslu, birački odbor dostavlja zapisnik o svom radu, te sav izborni materijal u nadležno gradsko ili općinsko izborno povjerenstvo, a ono ga prosljeđuje izbornom povjerenstvu te izborne jedinice.

No, jesu li to jedine teme, jedina pitanja o kojima ovise izbori, njihova regularnost i rezultati? Naravano da ne. Što je na primjer s vašim biračkim pravom? Tko, kada i kako ga stjeće? Što su to popisi birača? Može li vam greška državne administracije oduzeti biračko pravo? Što su to izborne jedinice? A liste kandidata? Tko su i čemu služe nositelji izbornih lista? Nezavisna lista, što je to? Kako se ispravno glasa? Što je nevažeći glasački listić? Kako se utvrđuju rezultati glasanja - izbora? Tko su izabrani zastupnici i kako se to utvrđuje? Izborne komisije i birački odbori - tko ih imenuje i što rade? Sva su to bitna pitanja za regularnost izbora, za ostvarivanje vašeg biračkog prava a sve to utjeće i na rezultate izbora. No, u toku kampanje o ovim pitanjima malo se govori i piše.

Zbog svih birača a posebno zbog onih koji biračko pravo po prvi puta stjeću ove 2007. godine na parlamentarnim izborima odlučili smo u nekoliko nastavaka na najjednostavniji način odgovoriti na sve dileme i uputama pomoći u snalaženju.

Isto tako spremni smo odgovarati i na sva vaša pitanja vezano uz to.

U nastavku čitajte prvu epizodu pod nazivom - BIRAČKO MJESTO; GLASAČKI LISTIĆ.

Najkasnije deset dana prije održavanja izbora izborno povjerenstvo svake izborne jedinice određuje biračka mjesta, s naznakom koji će birači glasati na pojedinom biračkom mjestu. Ona se u pravilu nalaze u gradskim ili općinskim zgradama, prostorijama mjesnih odbora ili drugim javnim objektima, pri čemu se vodi računa o broju birača koji će na njima glasovati i udaljenosti biračkog mjesta. Iznimno se biračka mjesta mogu nalaziti i u privatnim objektima, što je karakteristično za manja i slabije naseljena mjesta.

Kako saznati koje je vaše biračko mjesto? U većini slučajeva to je ono isto mjesto na kojem ste već glasali na proteklim izborima. Svi oni koji prvi put izlaze na birališta ili su u međuvremenu promijenili svoje prebivalište glasati će na nekom novom biračkom mjestu, ovisno o svojoj ulici, naselju ili kvartu. Izborno povjerenstvo putem plakata javno objavljuje popis biračkih mjesta, kao i ulice, naselja ili kvartove koji mu pripadaju.

SAVJET: Iako se biračka mjesta javno objavljuju prije izbora, već sada možete utvrditi kojem biračkom mjestu pripadate. Slobodno se obratite tijelu državne uprave u vašoj županiji (Ured državne uprave u vašoj županiji, Služba za opću upravu) ili u ured svoje općine/grada i zamolite ih da vam daju informaciju na kojem biračkom jestu glasaju birači iz vaše ulice, mjesta ili kvarta.

Glasački listić je sredstvo pomoću kojeg izražavate svoju volju. Pomoću njega dajete svoj glas i izravno utječete na rezultate izbora. Već smo spominjali što se nalazi na glasačkom listiću, te kako možemo očekivati između 30 i 40 izbornih listi u svakoj izbornoj jedinici. Važno je napomenuti da jedan birač ima jedan glas. To konkretno znači da možete zaokružiti samo jednu ponuđenu listu na glasačkom listiću. Ukoliko zaokružite više lista, dopišete neke svoje kandidate ili prekrižite listić, on postaje nevažeći. Nepopunjen listić također se smatra nevažećim.

SAVJET: Ukoliko svoj glasački listić ostavite prazan otvarate mogućnost zlouporabe tog listića, odnosno manipulacije vašim glasom i vašom voljom. Vodite računa o tome.

VAŽNO: Rezultati izbora računaju se prema broju važećih (pravovaljanih) glasačkih listića, a ne prema ukupnom broju birača kao ni prema broju birača izašlih na izbore.

Ispunite glasački listić, na način da zaokružite samo jedan broj; broj ispred one liste kojoj želite dati svoj glas. Nakon toga glasački se listić presavije i ubaci u glasačku kutiju, čime ste obavili čin glasanja.

VAŽNO: prema zakonu, birač OSOBNO mora doći na biračko mjesto što znaći da umjesto vas NITKO ne može glasati. Izuzetak su nepismneni birači koji mogu biti u pratnji druge osobe koja će po njihovim uputama izvršitit glasanje. Isto tako nepokretne osobe, invalidi ili bolesnici mogu zatražiti da im predstavnici biračkog odbora dođu u kuću, bolnicu ili dom umirovljenika gdje mogu obaviti glasanje, taj se listić stavlja u kuvertu bez ikakovih oznaka, kuverta se mora zatvoriti i tako zatvorena pustiti u glasačku kutiju. Te kuverte otvaraju se tek u trenutku prebrojavanja glasova.

Autori serijala : drlesar i mr. Jug

Kamo plovi Državni odvjetnik? Pitanje je umjesno, jer htjeli mi ili ne, ta funkcija je uvijek i svugdje visoko politizirana, jer u krajnjoj liniji barem kod imenovanja ovisi od politike, a samostalna je onoliko koliko nositelji tih visokih i časnih dužnosti žele i imaju hrabrosti uzeti u ruke sve one ovlasti koje im se pružaju, koje se od njih traže, i to ne samo na unutarnjem nego na međunarodnom planu. Naime, pravila i običaji takvim institucijama i nositeljima funkcija osiguravaju veliku autonomiju, pa ako postoji hrabrost se nositi s „moćnicima“ koji stalno rastežu zakone po svojem nahođenju, korektni i dosljedni Državni odvjetnik će uvijek odnijeti pobjedu nad prljavcima u politici.

Poučan je recentni primjer iz Bushove administracije povodom ostavke Ministra pravde Alberta Gonzalesa (vidi Večernji: Bush nezadovoljan ostavkom ministra pravosuđa! .

Nancy Pelosi, predsjednica Predstavničkog doma Kongresa je povodom ostavke Alberta Gonzalesa radi afere otpuštanja saveznih tužitelja izjavila nešto vrlo znakovito:

Koliko samo jedan čovijek može učiniti na razvoju društva i društvene svijesti pokazao je Zoran Šprajc, urednik HTV-ovog dnevnika prije nekoliko dana.

Iznio je u javnost slučaj ubojice koji je pušten na jednomjesečni dopust zbog „skrbi nad maloljetnim djetetom“.
Najprije je sudac Slavko Lozina, nakon dugogodišnjeg suđenja ubojicu mladića osudio na sramotnu nisku kazno od 4 godine a potpom je drugi sudac, Branko Milanović toga ubojicu pustio na dopust, utvrdivši da je osuđenik jedina osoba koja se može brinuti za sedmogodišnju djevojčicu koja je, ako se ne varam doputovala iz inozemstva baki na ljetovanje.

Edmund Stoiber, bavarski premijer došao je u Hrvatsku i susreo se s Ivom Sanaderom, hrvatskim premijerom. Zašto je došao i o čemu su ta dvojica razgovarala hrvatski mediji ne pišu niti pak me briga.
Ali ono što je Stoiber (oprostite što ga ne nazivam gospodinom) „samoinicijativno izjavio“ kako piše „Večernji list“, ne mogu i kao saborski zastupnik ne smijem prešutjeti.
Ukratko, Stoiber je u svojoj izjavi napao Hrvatsku narodnu banku i guvernera Rohatinskog zbog toga što Bayerishe Landesbanci (Bavarskoj zemaljskoj banci) neda prethodnu suglasnost za kupnju Alpe-Adria banke i Slavonske banke. Još je dodao da je Rohatinskom poslao nekakvo pismo i da očekuje da će ovaj preispitati svoju odluku.

Današnji „Vjesnik“ (14. kolovoz 2007.) donosi zaista interesantan tekst. Nadnaslov je „Dijagnoza politike“ , naslov „Što Lesaru nije jasno?“ a potpisana je Miroslava Rožanković.
Vjerojatno je Miroslava (ili možda njen urednik) iz dosade surfala po internetu i naletjela na jedan moj davno napisani post.
http://pollitika.com/jasno-ili-pak-samo-izvjesno

Tko ili što je to našu Miroslavu natjeralo da 14. kolovoza komentira post od 2. ožujka? Prešučujući naravno i gdje i kada je post kojega se dohvatila objavljen.

Na početku svoga teksta Miroslava citira dvije rečenice posta a onda je prešla na proizvodnju konstrukcija. Pa tako odmah konstatira da su se HNS i SDP razišli u mnogočemu. U prilog toj kontrukciji navodi NATO i Gotovinu. Dok za HNS NATO nije upitan, SDP predlaže referendum, dok je za SDP Gotovina nevin, HNS čeka odluku suda. I donosi zaključak da je koalicija zbog toga nemoguća. Vidi vraga.