Srebrenica

Granice odgovornosti: Može li za raketiranje Zagreba odgovarati Vojska Jugoslavije?

opinioiuris — Sat, 04 Oct 2008 23:29:56 +0200

U izjavi koju je na početku suđenja pročitao, bivši načelnik Glavnog stožera Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić opisao je optužnicu protiv sebe kao "jedinstvenu u povijesti međunarodnog ratnog prava". Prema Perišiću, zapovjednici i načelnici iz glavnih stožera nikada do sada nisu bili smatrani odgovornima za zločine koje su počinile oružane snage druge države ili entiteta. I doista, Perišić je u specifičnom položaju - tereti ga se da je odgovoran za djelovanje snaga bosanskih Srba u BiH i hrvatskih Srba u RH jer im je pružao pomoć u ljudstvu, materijalima i logistici. Načelnika snaga jedne zemlje (npr. Janka Bobetka) tereti se za zločine snaga u drugoj zemlji (npr. zločine HVO-a u BiH) zbog logističke potpore, utjecaja i kontrole nad tim snagama. Perišića se tako tereti za zločine u Srebrenici, granatiranje Sarajeva i raketiranje Zagreba.

Makar je ICTY već nekoliko puta presudio da je utjecaj koji je Vojska Jugoslavije imala na VRS u Bosni bio dovoljan da se odgovornost može pripisati jugoslavenskom velikom bratu (npr. slučajevi Tadić i Krstić), ovo je prvi postupak koji počinje nakon presude ICJ (International Court of Justice) koji nije našao dovoljno elemenata da bi Srbiju smatrao odgovornom za zločin koji su u Srebrenici počinile snage VRS (više: Srbija nije odgovorna za genocid u Srebrenici). ICJ i ICTY primjenjuju dva različita standarda za ocjenu državne odgovornosti - dok se na ICJ očekuje upravljanje specifičnom operacijom, na ICTY je dovoljna "overall control" u vidu logistike, financiranja i slično. (Tadić - Why the Nicaragua test is not applicable) Isto tako, makar dolazi iza presude u slučaju Martić (Krajiški warlord osuđen na 35 godina), ovo je prvi slučaj koji će morati eksplicitno adresirati pitanje odgovornosti srpskih institucija za ratne zločine Martićevog klana u Hrvatskoj (TV izvještaj o presudi Martiću). Makar je vijeće odlučilo da su "dokazi pokazali da su RSK i njeno vodstvo tražili i primali znatnu financijsku, logističku i vojnu potporu Srbije koja je dolazila iz MUP-a i Državne sigurnosne agencije, JNA i Republike Srpske", u slučaju Martić to pitanje nije bilo u središtu interesa.

Makar se ponovno radi o postupku za zločine u Hrvatskoj i to ovog puta s jasnom međudržavnom komponentom, interes hrvatskih medija je poslovično nikakav ili loš.

pročitaj dalje

Povijesni trenutak za nekažnjivost: Uhićeni Radovan Karadžić uskoro u rukama ICTY

opinioiuris — Tue, 22 Jul 2008 00:32:30 +0200

Teoretičari zavjere su (kako to uvijek biva) popušili - Radovan Karadžić izgleda nije sklopio pakt o trajnoj nekažnjivosti. Srpski izvori potvrdili su, a svjetske kuće prenijele da je bivši predsjednik Republike Srpske, šef Srpske demokratske strane i Vrhovni zapovjednik vojske bosanskih Srba (VRS) uhićen. Gdje i kako još nije poznato, no nema sumnje da će detalji biti zanimljivi, posebno oni koji se tiču njegovog više od desetljeća dugog skrivanja. Radovan Karadžić arhitekt je jednog on najbrutalnijih ekperimenata rasne čistoće u Europi koji je optužen za vrlo teška kaznena djela: genocid (najteže kazneno djelo u međunarodnom pravu), sudjelovanje u genocidu, istrebljenje, ubojstvo, namjerno usmrćivanje, progon, deportaciju, nehumane akte i druge zločine počinjene protiv bosanskih Muslimana, Hrvata i drugih ne-Srba u BiH.

Prema optužnici, Karadžić je zajedno s drugima (element koji će izmjenom optužnice biti obuhvaćen u "udruženi zločinački pothvat") činio zločine po BiH sa ciljem osiguravanja kontrole nad područjima BiH koja su proglašena srpskom republikom i značajnog smanjenja ne-srpskog pučanstva. Kako bi ostvarili taj cilj, koji je po međunarodnom pravu ilegalan, Radovan Karadžić i ostali su činili zločine kako bi se ne-Srbi natjerali da napuste ta područja, a one koji su nevoljko odlazili su protjerivali, dok su druge ubijali - radi se o poznatom obrascu koji je primjenjen u svim ratom zahvaćenim bivšim republikama SFRJ od svih zaraćenih strana. Ipak, Karadžić se za razliku od drugih mora suočiti s najtežom optužbom, ona za kazneno djelo genocida, tiče se ubojstva skoro 8,000 muslimanskih muškaraca i dječaka u Srebrenici 1995. Case protiv Karadžića ne počiva samo na zapovjednoj odgovornosti (kao Vrhovni zapovjednik koji nije učinio nešto što je trebao - kaznio ili spriječio da trupe nad kojima ima kontrolu čine zločine) nego uvelike i dokazivoj direktnoj odgovornosti za genocid (učinio nešto što nije trebao).

pročitaj dalje

SKRIVENI KLJUČNI DOKUMENTI O GENOCIDU

Vanjski poslovi — Sat, 26 Jan 2008 01:26:19 +0100

Donosim jedan tekst koji u svakom slučaju može razjasniti neka pitanja vezana uz skrivanje dokumenata Vrhovnog savjeta obrane gdje se jasno vidi tko je imao kakvu ulogu.

SKRIVENI KLJUČNI DOKUMENTI O GENOCIDU
Florence Hartmann

Bivša glasnogovornica Tužiteljstva Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju iznosi sistematičan pregled postupaka kojima su skriveni zapisnici Vrhovnog savjeta obrane, koji su mogli biti dokazi protiv Srbije za genocid u Srebrenici.
U travnju 2006. godine, Bosna je iznosila svoje dokaze protiv Srbije na prvom suđenju za genocide ikad održanom na Međunarodnom sudu pravde (Internacional Court of Justice, ICJ). U istom Nizozemskom gradu, jedan kilometer dalje, drugi UN-ov Sud, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (Criminal Tribunal for former Yugoslavia, ICTY), nije naredio skidanje pečata sa Srpskih državnih arhiva. Stoga je Bosna bila spriječena zatražiti dokumente koji su mogli biti dokazi protiv Srbije u slučaju genocida.

pročitaj dalje

Geoffrey Nice nije radio kao pravnik nego politički amater

opinioiuris — Sun, 09 Dec 2007 17:20:06 +0100

Geoffrey Nice QC i Jutarnji list EPH vole se javno i ne posustaju u promoviranju rasprave o ostavštini Carle del Ponte, što je potpuno logičan cilj u trenutku kad se njen osmogodišnji mandat bliži kraju. No ono u čemu Jutarnji list sustavno podbacuje je informiranje javnosti o "altera pars" odnosno komentaru druge strane na niz tvrdnji koje Nice iznosi. Osjećaj za vijest u Jutarnjem je parcijalan pa zbog toga i javnost ima parcijalno utemeljeno mišljenje o onome što Sir Nice tvrdi u intervjuu za EPH čiji naslov ("Carla del Ponte nije radila kao pravnica, nego kao politički amater") je zrcalno preuzeo ovaj dnevnik.

pročitaj dalje