pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Ne tako davno, u predizbornoj utrci HDZ i Ivo Sanader busali su se u prsa kako su oni za tržišnu ekonomiju, a ne za državni intervencionizam. Zdušno su pljuvali po SDP-ovom programu 4×4 nazivajući ga povratkom u plansku ekonomiju proklamirajući svoj program 3×7 (godišnje najmanje 7% rast BDP-a, pad nezaposlenosti na 7% i 7 razvojnih projekata). Samo nekoliko mjeseci nakon završenih izbora, tržišna ekonomija nestala je iz HDZ-ovih programa na valu nezadržive inflacije na koju Vlada RH nema odgovora.

Hrvatska tone sve dublje. Cijene rastu, plaće i mirovine stagniraju. Posljedično, živi se sve teže a za ionako male plaće i mirovine svakim danom možemo kupiti sve manje hrane jer nam, osim što ista poskupljuje gotovo svaki dan, od primanja ostaje sve manje nakon što platimo sve skuplje gorivo, sve skuplju struju i ostale režije. Predstoji nam već ranije najavljeno poskupljenje plina. Za umjetno gnojivo od kojeg ovise cijene svih poljoprivrednih proizvoda se po uzoru na gorivo traži automatizirano povećanje cijena. Ovisno o metodologiji izračuna, trenutna inflacija je od 6 – 8%. Stručnjaci predviđaju da bi do kraja godine, u najboljem slučaju, mogla biti oko 9%. Prijeđe li 10%, teško je predvidjeti da li će se i gdje zaustaviti zahuktali kotač zamašnjak cijena.

Da je sezona kiselih krastavaca već je poodavno poznato u ovim vručim ljetnim mjesecima, no da ih je baš toliko i tako kiselih je ipak malo pa previše. Svako malo pa cijelu stanicu neke tiskovine preplave tople riječi nekog budućeg gradonačelnika, ministra, župana .... i čega sve ne. Primat je ako preatite dnevnu tiskovinu i elektroničke medije ovo ljeto svakako zauzeo poznati splitski „poduzetnik“ , a izgleda preko noći i političar, gospodin Željko Kerum koji izgleda i sam sve više uživa u „rastučem“ statusu lokalnog (za sada) političara koji će u najmanju ruku odrediti tko će biti slijedeči gradonačelnik Splita, a o županu će još razmisliti. Jest da sad tu ima i „nekih“ sitnih problema kod gospodina budućeg gradonačenika – župana u komunikaciji, ali sve se to da riješiti ako imaš relevantnu potporu biračkog tijela, a navodno istraživanje – anketa koju je provela njegova lokalna televizija kaže upravo ono što se i očekivalo...... Svi ga hoće za gradonačelnika Splita, svi i gotovo.

Možda vam je promakla informacija od prije neki dan koja je objavljena u jednim dnevnim novinama, no po članku bi neupućen čitatelj lako mogao zaključiti kako je veliko udruženje umirovljeničkih stranaka već gotova stvar. U tom članku kako se navodi iz izjave dopredsjednika HSU-a Ivana Jakobljevića je postignut sporazum sa DSU-om i SU-om te još samo predstoji formalno ujedinjenje do kraja ovog mjeseca. Što je to dopredsjendik HSU-a želio poručiti „svom“ biračkom tijelu valjda ni on sam ne zna jer glede ujedinjenja stvar po informacijama iz prve ruke stoji potpuno drugačije odnosno suprotno od te najave, a da stvar bude još paradoksalnija, u tijeku je potpuni raspad HSU-a.

U članku “Lokalni izbori – sve se mijenja samo jedno ne“ sam ukazao na činjenicu da Večernji list i Podravski list favoriziraju Vjekoslava Ivandiju, predsjednika gradskog HDZ-a dok Mladen Roštan (SDP) koji je aktualni gradonačelnik ne može dobiti ni približan medijski prostor. Budući je to pouzdan znak da je počela kampanja za lokalne izbore, pogledajmo kakve su startne pozicije političkih stranaka u Đurđevcu.

U Gradskom vijeću SDP ima 6, HDZ 4, HSS 2 a HNS, DC i HSP po jednog vijećnika. Najnovije informacije govore da je formirana neka Podravska stranka u koju je prešao vijećnik HSP-a a po gradu se šuška se da bi ga mogao slijediti i DC-ov vijećnik. Gradom upravlja koalicija SDP/HSS/HNS s ukupno 9 od 15 vijećnika.

Za nekoliko dana zastupnici Hrvatskog sabora otići će odmoriti ruke od napornog izglasavanja zakona. Zakona koji su namjenjeni Europi a kod nas će se možda nekad primjenjivati.
Velika većina tih zastupnika neće se trebati odmarati od intelektualnog rada. Naime, u zatupničkom radu oni svoj um nisu koristili. Sve odluke prije izglasavanja dogovorile su stranačke vođe, za svaku odluku dogovori su i cijene. Tako su koalicijski partneri za svoje usluge uz ministarske fotelje, mjesta u nadzornim i upravnim odborima zaradili i neka poduzeća poput HEP-a, Jadranskog naftovoda, Podravke, Croatia osiguranja i dr.

Prije nego odu na odmor ruku, zastupnici će dobiti godišnje izvješće Hrvatske narodne banke. U tom izvješću iscrpnije nego dosad obrađeno je pitanje cijena, odnosno inflacije.

Serijom članaka o nedavno izabranom čelniku gradskog HDZ-a mediji su označili početak predizborne kampanje u Đurđevcu. Prvo je u prošli ponedjeljak Podravski list u rubrici „Nepoznato o poznatima“ objavio portret mladića koji želi postati gradonačelnikom a potom se u subotu pridružio i Večernji list s opširnim, na cijeloj stranici, intervjuom u rubrici „Intervju tjedna“.
Članci nisu u elektronskom izdanju pa ću dati naznake sadržaja koji potvrđuje uvodnu tvrdnju.

Kada je 2003. godine donesen Zakon o sprečavanju sukoba interesa, on je trebao biti snažno oružje, ne samo protiv korupcije, i to one najopasnije, političke korupcije ili korupcije u politici, nego je trebao donijeti više morala u politiku i vjere u političare.
Vjere da će oni, koji su izabrani od građana, na svojim izbornim dužnostima, raditi promičući opće dobro i javni interes, a ne svoje osobno dobro i neki svoj sebeljubivi, sitni, pojedinačni interes.

Na temelju tog zakona osnovano je Povjerenstvo i ono je takvo očekivanje opravdalo. Predsjednik mu je bio član najveće oporbene stranke, častan čovjek Josip Leko, a Povjerenstvo je pronalazilo postojanje sukoba interesa i kod dužnosnika SDP-a i kod dužnosnika HNS-a. I kada je to Povjerenstvo ispitivalo eventualni sukob interesa za nekog dužnosnika HDZ-a i utvrdilo da sukoba interesa nema, ja sam tom Povjerenstvu vjerovao, bez obzira na sve sumnje koje su se i dalje javljale za tog dužnosnika.
To i je bio jedan od razloga osnivanja Povjerenstva. Otkriti sukob interesa gdje on postoji, ali i skinuti stigmu s političara tamo gdje je on žrtva blaćenja svojim političkih protivnika.

Evo baš čitam kako zagrebački gradonačelnik Bandić upitan o tome da je iz gradskih para plaćeno više od 100 tisuća kuna (a ne eura) koje je Nenad Ivanković potrošio na sir i vrhnje odgovorio: "Ne znam ništa. Hvala Bogu, neka institucije pravne države rade svoj posao." Njemu naime nije bilo poznato to što se događa, a neka odgovara svatko "tko je napravio propust".

Naime Nenad Ivanković je sa svojom opskurnom strančicom Samostalnost i napredak u kampanji 2005. koketirao s euroskepticizmom. Pa je tako pokušao pridobiti glasove aludirajući da će Europska Unija sir i vrhnje zabraniti. Politike se okanio, ali ga je prijatelj Bandić zbrinuo. I još platio račune stranci koja mu je bila direktni konkurent. Bandić ostvaruje ono što je Tuđman zamislio - jedinstvo svih Hrvata.

E sad što da čovjek misli? Da se povede mišljenjem HDZ-ovih birača kako u zemlji cvjeta tisuću cvjetova rekao bi da će vladajuća koalicija tražiti dodatne napore od institucija pravne države. Em da bi se zadovoljila pravda, em da se uništi kredibilitet političkog protivnika. Ali ništa.

Zoran Šprajc uzviknuo je „Car je gol!“ i zaradio suspenziju. Sve je počelo kada je Šprajc u Dnevniku HRT-a objavio vijest kako se opet tamo negdje daleko od očiju javnosti potpisao sporazum s Amerikancima o odricanju hrvatske suverenosti kad se radi o američkoj vojsci na tlu RH. Hloverki se objava te vijesti nije svidjela i tražila je od Šprajca da ne uznemiruje narod i da u slijedećem Dnevniku budu uvrštena dva priloga o istoj vijesti ali intonirana drukčije.

Šprajc se iznervirao i uzviknuo da je car gol, rekavši da se izgleda više ni jedna vijest ne može objaviti, a da se prije toga ne konzultira HDZ. Hloverka se naša uvrijeđena takvom izjavom i uzvratila je Šprajcu na način koji ona jedino zna, suspenzijom na tjedan dana. Tragično u cijeloj priči je to što se način rada HRT-a vratio u mračne devedesete kada je Hloverka svako malo trčala na Pantovčak po mišljenje i zbog toga postala najomiljeniji Tuđmanov novinar.

Danas se više ne trči na Pantovčak jer ipak postoje i moderna sredstva komunikacije, ali princip je ostao isti. Svaka vijest koja ne ide u prilog HDZ-u pažljivo se filtrira i pakira u lako probavljivi celofan, ili se jednostavno prešuti. Svatko tko se pak ogriješi o pravilo konzultacije može računati minimalno sa suspenzijom.

lojalan,-lna,-lno franc. (loyal - čestit, častan, zakonski) koji se pokorava zakonima; koji ispunjava obveze; vjeran; iskren, pošten, odan; izv. lojalnost, -osti, - odanost, vjernost, (političko) poštenje (Krleža).

Bratoljub Klaić, Rječnik stranih riječi, Nakladni zavod MH, Zagreb, 1988.

Pojam lojalnost je svoju prvu upotrebu očito imao u sferi prava, odnosno, u sferi ugovornih odnosa, a kako su pravo i politika usko povezani društveni pod-sistemi, korištenje tog pojma udomaćilo se i u govoru o političkom. Štoviše, danas je prvobitna upotreba gotovo iščezla iz govorne prakse (barem tamo gdje je lojalnost tuđa riječ), a kad se kaže lojalnost, u pravilu se misli na političku lojalnost, specifično na partijsku lojalnost. To je i logično, budući da su partije temeljne društvene organizacije političkog sistema predstavničke demokracije. Predstavnička demokracija organizirana kroz političke partije operira pak u binarnom kodu izabrani/neizabrani. U tom kontekstu lojalnost prvenstveno znači odanost partijskoj ideologiji/programu i, ne manje važno, izabranim partijskim liderima/lidericama. U zatvorenim hijerarhijskim organizacijama kao što su stranke, lojalnost članova/članica je nužna pretpostavka funkcioniranja s ciljem da se bude izabran odnosno da se dođe na vlast. Totalna lojalnost je duboko ukorijenjeno obilježje odnosa u svim zatvorenim organizacijama, ali u praksi se često i ne radi o lojalnosti, nego o pukoj poslušnosti (ili vjernosti lišenoj sadržaja). Dok god funkcionira (ostvaruje svoje ciljeve), zatvorena organizacija nije zainteresirana razlikovati lojalnost od poslušnosti. Općenito se može reći da će lojalnost to više kliziti prema poslušnosti što je organizacija zatvorenija, čvršće hijerarhijski strukturirana, a članstvo u njoj ili nedobrovoljno ili teško raskidivo.

Ok, priznajem, jesam ateist, gledam kritički na sve što se događa sa crkvom i puno stvari mi se ne sviđa, ali poštujem crkvu i vjernike. Siguran sam da oni koji se predstavljaju najvećim vjernicima su ustvari gori od većine ateista.
Danas me je, blago rečeno, šokirala informacija da je od prošlogodišnje proračunske zalihe 35% potrošeno na crkvene projekte. I to bi sve i mogao progutati da je naša država u super situaciji, bez ikakvih dugova, bez ikakvih problema. Ali nije, i mi se ponašamo kao najrazvijenija država na svijetu koja ima novaca na bacanje. I opet, možda bi nekako mogao sve to progutati da crkva nema nikakve prihode i da je u problemima. Ali jako sam siguran da ni to nije činjenica. Koliko znam, država itekakve novce daje crkvi, nažalost i moje novce. Crkva dobiva ogromne novce za raznorazna 'događanja' koja priređuje.
I šećer na kraju! Hrvatska je tim proračunskim zalihama sa 'samo' 35% pomogla i katoličke crkve u Bosni, Makedoniji i Rimu. RIMU! Ovo je valjda apsurd svih apsurda, ako u Rimu crkva nema novaca da pomogne sama sebi, onda zašto uopće i postoji.

Jutros u Inboxu dvije vijesti iz Bankamagazina koje zaokružuju svu neurotičnost hrvatskog političkog trenutka:

• Friščić: Hrvati osuđeni na uvoz hrane

Iako imamo prostor koji može prehraniti dvostruko više ljudi nego što ih danas u Hrvatskoj živi, bilance pokazuju tek nekoliko artikala koji su dostatni. Imamo dostatnu proizvodnju pšenice, no ne smije nam se ponovno dogoditi da se odmah po žetvi pola proizvodnje izveze, a potom, kao ove godine, imamo potrebu za interventnim uvozom, kaže Josip Friščić, predsjednik HSS-a i potpredsjednik Hrvatskog sabora u intervjuu u novoj Banci. ...(više pročitajte na linku)

• Konzum: Za dividendu 56,76 milijuna kuna

Od 224,83 milijuna kuna prošlogodišnje dobiti, Konzum će u dividendu isplatiti 56,76 milijuna kuna, odnosno 2,5 kune po dionici, odlučila je Glavna skupština dioničara. Kako je objavljeno na Zagrebačkoj burzi, u zadržanu dobit izdvojit će se 168,07 milijuna kuna. Temeljni kapital Konzuma podijeljen je na 22.702.860 redovnih dionica na ime, a pravo na dividendu imaju dioničari koji su upisani u Registar dionica pri Središnjoj depozitarnoj agenciji na dan 02. srpnja 2008. godine...(više pročitajte na linku)

Očito je u zadnje vrijeme popularno otimanje kuna iz đžepova hrvatskih građana, zašto bi imali za kruh, mlijeko kad možemo priušitit još koju milijardu profita velikim tvrtkama. Na pomolu nam je novo poskupljenje kako navode mediji: "HRVATSKE su autoceste predložile Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture povećanje cijena cestarina za 15 posto za sve skupine vozila uz obrazloženje visokih troškova održavanja, upravljanja i građenja autocesta.
Uz sve navedeno iz HAC-a napominju kako je dodatan razlog za poskupljenje to što cijene cestarina nisu mijenjane duže vrijeme, točnije, od 1. srpnja 2004. za prve tri skupine vozila, dok su cijene za četvrtu skupinu vozila nepromijenjene od 1. ožujka 2002."

Pojma nemam da li vam je promaklo ili ne, no nakon prilično glasne promjene župana u Varaždinskoj županiji pala je prekjučer odluka da se ista situacija ponovi i u Zagrebačkoj županiji. Akter priče je ovdje HSS, a za očekivati je da bi se slični recept mogao dogoditi i Zagorsko Krapinskoj ali i Sisačko Moslavačkoj županiji.

Htio to HSS ili ne, u ovome času odrađuju prljavi posao za HDZ te bez izbora mijenjaju volju birača. Malo sam prosurfao uokolo i ovo ponašanje se u svijetu smatra političkom korupcijom. Promjena odnosa snaga se može desiti na više načina, no tipičan način su ili prebjezi iz jedne strane na drugu (primjer HNSovih vijećnika u Varaždinu), kupovina, financiranje ili na drugi način pogodovanje pojedinim vijećnicima kako bi se osigurao njihov glas (primjerice HDZ / HSU dogovor u Karlovcu), te naravno razvrgavanjem koalicije i formiranje alternativne većine.