pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

U ovdje linkanom filmiću se pojavljuje poznati riječki mešetar Eduard Nodilo kao glavni lik iz "Jackovog sindroma" - jednog prastarog (bradatog) vica! Možda ste ga čuli, možda niste, ali ću ga unatoč svemu ukratko ispričati:

Ovo je manje-više retoričko pitanje. Naime, mjere obuzdavanja vanjskog duga koje već godinama provodi HNB nad hrvatskim bankama poprilično je restriktivan i te obvezne rezerve se danas pokazuju kao slučajna i kolateralna prednost navedenih mjera a sve u krizi koja dolazi.

Hrvatska je burza (kao uostalom i sve ostale burze širom svijeta) reagirala na događanja u Americi, a i prije nekoliko dana Šuker nas je uvjeravao kako su banke sigurne i stabilne i kako je Hrvatski bankarski sustav među najstabilnijima u europi (što je vjerojatno i točno). No, jučerašnje spašavanje njemačke Hypo real estate banke (koja nema veze s našom hypo bankom).

Evo nešto za našeg budućeg gradonačelnika Demosa. Konkretne metodologije za ekonomski procvat grada Trogira.

RatioSoft TEAM

Lokalna samouprava

Predmet: Ubrzani razvoj gospodarstva u lokalnim jedinicama

Utjecaj modernog obračunskog sustava na razvoj poduzetništva
Obračunski sustav MOS-R je moderni obračunski sustav primjenjiv za regionalna gospodarstva, a sadrži važne stimulativne mehanizme te jake kontrolne mehanizme.

Stimulativni mehanizmi:
- preliminarna procjena isplativosti projekta
- jednostavnija, jasnija i jeftinija projektna dokumentacija
- pokretanje ili nastavak svih aktivnosti unatoč dubiozama
- jednostavnija i brža realizacija kredita
- fleksibilan sustav (prilagodljiv zahtjevima tržišta)

Kontrolni mehanizmi:
- stalna (svakodnevna) kontrola realizacije plana
- curenje efektivnog novca iz sistema praktički onemogućeno

Glavne efekti kod primjene:
- mogućnost stalne kontrole ispunjenja plana (permanentna glavnica novca)
- sprečavanje curenja efektivnog novca iz sustava
- usmjeravanje poduzetničkih aktivnosti prema potrebama regije
- sva imovina odmah se stavlja u funkciju bez obzira na vlasničke odnose

Ništa izvan, samo kao u naslovu.

Koji smjerovi slijede globalno, lokalno i po raznim područjima, isključujući sve osobne sklonosti i neodoljive žudnje, koncentracijaa samo na vizije, prognoze i slično, može i nadrealističke, jer su se takve većinom ostvarile.

Da li će milijarde plesati živahno ili biti plahe, da li će penetrirati u nekretnine ili se nastojati izvlačiti iz te klopke, da li će obrati u igri na milijarde šta odlučivati ili će i dalje dominirati inercija dugog napredovanja ka raznim neodoljivim predmetima žudnje a milijarde i dalje biti veoma podredno sredstvo?

Da li će minimalizam zaigrati maksimalno ili će harmonikaški maoizam sa tisuće varijacija na istu temu uspjeti zadržati sve točke?

Da li će se pojačati sveobuhvatna moda forsanja, uključujući EU forsanja, ili će prevladati Berlin, gužva koja prigušuje forsanja?

Da li će sanirano brdo Jakuševec definitivno proključati, i razne tinjajuće točke po raznim bojištima, ili će se materije hladiti na kiši i suncu i nijemo svjedočiti o uspjesima?

Pretplatio sam se na neke ovakve online novine pa evo jutrošnjih iz Banka Magazina:

Vanjskotrgovinski deficit do kraja veljače 12,4 milijarde kuna
Ukupan izvoz Hrvatske u siječnju i veljači, prema privremenim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, iznosio je 10,58 milijardi kuna. Istodobno, uvoz je dosegao 22,98 milijardi kuna što znači da je deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni iznosio 12,4 milijardi kuna što u odnosu na isto lanjsko razdoblje predstavlja porast deficita od 2,43 milijarde kuna.
Iskazan u milijunima američkih dolara, izvoz je u razdoblju od siječnja do veljače 2008. iznosio 2,13 milijardi, a uvoz 4,63 milijarde, dok je vanjskotrgovinski deficit dosegao 2,5 milijarde dolara. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 46,0% što je nešto niže od cjelogodišnjeg prosjeka za prošlu godinu koji je iznosio 47,9 posto

Prošlogodišnji deficit bilance tekućih transakcija 3,2 milijarde eura

"Nitko ne može misliti da može ostvarivati profit, a da ga se ne tiče situacija u društvu u kojemu ostvaruje taj profit. Banke ostvaruju dobar profit, i neka ostvaruju, jer ova Vlada ne propagira nikakav socijalizam. Ali u težim vremenima dio tog profita moraju vratiti kako bi građanima olakšali život"

(Mao Ce Sanader: Velika Knjiga Mudrosti)

Rješenje krize u kojoj je Hrvatska je uskoro na pomolu. Nakon što se uopće otkrilo da smo u "težim vremenima" nakon što smo u predizbornoj kampanji slušali da nam je fantastično, pa nakon što se uspostavilo da za krizu nisu odgovorni ni Bandić, ni Rohatinski, ni inflacija u Europi, ni Eskimi, nakon što je osnovano povjerenstvo za praćenje cijena koje je uspjelo zbrojiti dva broja i nakon toga netragom nestalo, nakon mjesec dana od kada se objelodanilo da je inflacija uspješno pojela rast plaća, rast mirovina i cjelokupni standard građana, pristupilo se "rješavanju" problema, bez da se uopće ustanovilo u čemu je problem.

Kako prenose mediji, sastanak na vrhu između Sanadera, Šukera, Polančeca, Rohatinskog i čelnih ljudi vodećih poslovnih banaka u Hrvatskoj polučio je neuspjeh, ili, kako bi se to reklo političkim rječnikom, "ovakvi će se sastanci predstavnika Vlade i najvažnijih institucija u zemlji, u cilju razmatranja aktualnih kretanja, nastaviti i ubuduće."

U inbox mi se svako malo zaleti news-letter Bankamagazina i Briefing.hr-a . Nisam neki financijski zanesenjak ali pogledam, ponešto pročitam a ponekad i spojim čudne veze i okolnosti, kao npr. svojevremeno u mom postu No comment - u tom starom postu od 03.05.2007 sam ukazao na neobičnu činjenicu da u Hrvatskoj jedino banke (u većinskom stranom vlasništrvu) ostvaruju enormne profite.

Nepisano pravilo ove zemlje je da što ste veći lopov, ugledniji ste građanin ove zemlje. Ovdje nećemo imenovati nikog po imenu, ali prepoznat će te sve bitne aktere. Radi se naime o jednoj od najvećih operacija pljačke hrvatske potpomognute vođama iz „zna se“ stranke koja uz sebe voli vezivati domoljublje i koja tvrdi ako ne glasate za njih, niste domoljub.

Pljačka o kojoj se ovdje govori je privatizacija hrvatskih banaka iz devedesetih. Te hrvatske banke prvo su uništene poklanjajući basnoslovne svote nekakvim „zna se“ managerima koji su onda kupovali razne tvrtke, građevinska zemljišta ili jednostavno razne luksuzne vile i jahte, otvarali bankovne račune u Austriji ili Švicarskoj i sl. Nakon što su banke propale, pristupilo se sanaciji propalih banaka. Sredstva utrošena na sanaciju iznose 15.000.000.000 (15 milijardi) eura. Tako sanirane banke zatim su pod vodstvom „zna se“ stručnjaka prodane za čak 1.000.000.000 (1 milijardu) eura. Dakle potrošili smo 15 da bi vratili 1.

Često slušam nezadovoljstvo korisnika u odnosom banke prema njima. Banke izmišljaju proizvode, pakete, kamate, naplačuju nepostojećaq kašnjenja. Naplačuju usluge i po nekoliko puta. Stanovništvo je sve više siromašno i ovisno o kreditima. To rezultira dobrim prihodima banaka. Prihodi bankare čine bahatim i moćnim. Preko te moći utječu na vlast, pravosuđe i medije, prikrivaju svoje nepravilnosti i nezadovoljstvo svojih korisnika i još više povećavaju dobit. U nastavku je opisan bahati odnos banke koja krade i vara a unatoć dokazima nadleži ne poduzimaju ništa.