pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Već tradicionalno ne znamo što nam koji praznik obilježava, važno je da nam pada negdje oko četvrtka ili utorka. Ma može i srijeda, uvijek se svi dani mogu spojiti u neki tjedan bez rada. Nekada su te kombinacije koristili radnici a sada sve viši kombiniraju poslodavci. Tako oni odlučuju kada će njihova radna snaga koristiti dan ili dva odmora. Jednostavno jedan dan prije praznika “gazda” onako iz visokog obznani da se tog i tog dana neće raditi i da će nam taj dan biti odbijen od godišnjeg odmora. Zgodno, i tako četiri ili pet puta godišnje i ode tjedan dana odmora ne planirano isprekidano i baš onako kako zakon ne predviđa.

U povodu pročitah:

Prvi svibanj predstavlja simbol borbe radnika za svoja prava, za solidarnost, za postizanje zajedničkih ciljeva i napose za poboljšanje radnih uvjeta. Ta je borba međunarodna, bez geografskih a kamoli socijalnih barijera. Već polovicom 19. stoljeća, sindikalni pokreti industrijskih zemalja Zapadne Evrope i Sjedinjenih Država energično zastupaju poboljšanje neljudskih egzistencijalnih i radnih uvjeta velike većine radnika, a središnji zahtjev predstavlja uvođenje osmosatnog radnog vremena. Posebno odlučnu borbu za osmosatno radno vrijeme povele su američke radničke organizacije. Država Illinois prva uvodi osmosatno radno vrijeme, 1866., ali zakon je sadržavao velika ograničenja koja su praktički onemogućavala njegovu primjenu. Prvog svibnja 1867. trebao se početi primjenjivati taj zakon, pa je na taj dan organizirana velika radnička manifestacija u Chicagu. 1884. je "Federation of Organized Trades and Labour Unions" označio 1. svibanj 1886. kao krajnji datum, nakon kojeg će američki radnici odbijati raditi duže od osam sati dnevno. Tog 1. svibnja 1886. dogodio se veliki štrajk diljem SAD-a. U samom Chicagu štrajkalo je 80000 radnika koji su i sudjelovali u uličnoj manifestaciji.