pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

NK Zadar je dobio tri laka komada i pognute glave napustio Gradski vrt ali Osječanke i Osječani još uvijek nisu dobili adekvatno objašnjenje u slučaju „Kiosk“. Darko Marković (direktor Gradskog prijevoznog poduzeća), Ivica Džalto (vlasnik i direktor Media Metroa), Vladimir Čajo (vlasnik i direktor Mesnica Severus, suvlasnik Gradskog radija, neformalni vlasnik Media Metroa koji donosi ključne poslovne odluke) se trenutno pacaju u pritvoru osječkog okružnog suda. Osječke stranke su trenutno u fazi prepucavanja i prebacivanja krivice jedni prema drugima te stjecanjem političkih poena pred skorašnje lokalne izbore.

Zato jer je, bez obzira na sve druge konotacije, sinoć imao priliku doživjeti tako dugo sanjani san. San o kojem je tako nadahnuto govorio Martin Luther King, Jr., a velečasni Jackson ga je imao čast uživo slušati - famozni "I have a dream". Iako sinoć nije plakao samo velečasni Jackson, ova slika je sinoć ganula gledatelje širom Amerike i svijeta. Jer se je sinoć povijest pisala pred svima nama...

"I have a dream that one day this nation will rise up and live out the true meaning of its creed: 'We hold these truths to be self-evident, that all men are created equal.'"
"I have a dream that my four little children will one day live in a nation where they will not be judged by the color of their skin, but by the content of their character."

Evo na brzinu, tri aktualne teme, da nabacim par informacija.

Studentski prosvjed ide danas! Studenti Filozofskog fakulteta okupljaju se u 11, u podne je okupljanje svih ispred Mimare, zatim se povorka kreće prema Katarininom trgu na Gornjem gradu. Ovo nije lokalno događanje - riječ je o svjetskom pokretu, pod sloganom ONE WORLD ONE STRUGGLE - EDUCATION IS NOT FOR SALE!. Da sad ja ne pišem odnosno kopiram i lijepim, pogledajte informaciju na blogu Hrvatskog antiglobalističkog pokreta! Prosvjedi će se održati u najmanje 23 zemlje na pet kontinenata, Prenosim samo da međunarodna koordinacija jučer javlja:

The biggest protests are expected in various cities across Canada and Liberia, as well as in Zagreb (Croatia) and Cairo (Egypt).

Ovaj dnevnik počeo sam pisati kao komentar uz dnevnik Mafija upravlja trgovačkim društvima?. Naraslo je, a tematski je izvan okvira te rasprave, pa objavljujem kao poseban dnevnik. Nešto u tom stilu smjerao sam već napisati ovih dana.

(Naravno, bit će zajedljivih komentara: ha-ha Oštriću, ti samo propagiraš svoju stranku. Da, naravno, to činim. Pa to se od stranačkih čelnika valjda i očekuje - bilo bi čudno, da tako ne radim. No - ja sam također u toj stranci zato jer se zalažem za neka načela koja ona zastupa, a ne naprosto jer mi se htjelo biti u stranci. Dolje navodim bar jedno načelo, koje bi, vjerujem, "zdravim snagama" - huh, loša sintagma, ali ajde sad... - moglo biti univerzalno prihvatljivo.)

Mućke piše:

Nažalost mi se nalazimo u jednoj apsurdnoj situaciji. Obicno kada ne valja pozicija jaca opozicija i smjeni je.
Kod nas je užasna pozicija a opozicija je gora od nje.

Krenuo sam pisati na temu trenutne situacije u SAD predizbornoj kampanji koju rado pratim, prilikom čega sam shvatio da dosta situacija kojih se dotičem vjerojatno nisu poznate pollitičarima koji ne prate US politiku u toj mjeri. Stoga sam napravio uvodni dnevnik u kojima u kratkim crtama postam osnove američkog sustava vlasti, posebice odnosa između zakonodavne i izvršne vlasti, tj procesa donošenja zakona, odluka i budžeta (sudstvo možda nekom drugom prilikom obradim, također je umnogo različito od našeg).

Osnovna podjela vlasti u SAD je kao i kod nas na 3 glavna čimbenika: zakonodavna vlast (Kongres), izvršna vlast (Predsjednik) i sudbena vlast. Odnosi između njih su ustanovljeni u Ustavu SAD-a, i isti se primjenjuju uz poneke amandmane sve do danas. Sustav počiva na međusobno korekcionom odnosu koje Ameri kolokvijalno nazivaju "checks and balances" (po naški "provjeravaj i važi"). Podrobnije ću opisati taj korekcioni sustav između Kongresa i Predsjednika, te osnovni princip izbora.

Pojam deliberativna demokracija (u daljem tekstu DD):
To je sustav vlasti u kojem se o svim javnim stvarima odlučuje zajedničkom raspravom. Joshua Cohen

Za razliku od privilegiranja zakonske regulative i pravorijeka u slučaju modela političkog liberalizma, deliberativna demokracija proširuje moralni/politički dijalog u građansku javnu sferu. Deliberativna demokracija vidi slobodnu javnu sferu građanskog društva kao glavnu arenu za artikulaciju, osporavanje i rješavanje normativnih diskursa. Seyla Benhabib

Iako DD naizgled djeluje vrlo moderno i revolucionarno, moj dojam je da se ipak radi o pustim tlapnjama, o totalno neefikasnom i nazadnom modelu (podesnom za vremena stare Grčke).
DD, članak u magazinu Status (Mostar): Osim optužbi kritičara da postoje epistemičke i afektivne predrasude, oni tvrde da modeli deliberativne demokracije proizlaze iz unitarističkog političkog okvira i ne mogu pravedno djelovati na pluralističko kulturalno uređenje podjele moći niti na secesionističke kulturalne i nacionalističke zahtjeve.

Zanima li vas uloga oglašavanja u američkoj izbornoj kampanji pogledajte odličan link - The Ad Wars iz The New York Timesa. Ne samo da imate većinu spotova iz kampanje i sve troškove detaljno prikazane, već su mape interaktivne s dodatnim detaljima. Ako vas iznenađuje što su obje mape skoro identične, to je zato što se i u ovoj, kao i svakoj kampanji, cilja na neodlučne birače u tzv. swinging states, državama koje ne glasaju stabilno od izbora do izbora, već swingaju, mijenjaju partnera predsjednika, otuda naziv. Ciljane publike oba tabora su praktično iste, jer oni dobro znaju da svoje ne morate uvjeravati da glasaju 150% za vas! (mislim da su to neki na prošlim izborima kod nas zaboravili - sjetite se samo pitanja glasanja dijaspore).

Bacim danas pogled na internet izdanja naših novina i jedan mi naslov zapne za oko: Vecernji list - Hrvati u BiH zadržavaju RH državljanstvo ali ne i osobne. OK, moram priznati da mi je ipak još zanimljiviji bio podnaslov - EU I ZAKONI: Stroži uvjeti stjecanja osobne iskaznice u primjeni od početka godine. Ovo moram pročitati. Da vidimo što piše u samom tekstu:
Vlasti Republike Hrvatske počele su striktno provoditi zakone kojima onemogućavaju korištenje dvostrukih prebivališta što je bila redovita praksa Hrvata iz BiH. Prigodom izdavanja osobnih iskaznica u Hrvatskoj više nije moguće zadržati CIPS-ovu iskaznicu ili prije toga ne odjaviti se sa stare adrese na kojoj je bio prijavljen u Bosni i Hercegovini.
Nakon toga tekst nastavlja sa informacijom da je "primjena ovih propisa pooštrena s početkom ove godine", te potom pod devedest stupnjeva skreće na sporedni kolosjek - priču o dvostrukom državljanstvu.

Hej, stani malo!

Stanite ljudi...

Pročitavši sve dnevnike i postove (i dobar dio komentara) nakon jučerašnjih ubojstava dviju mladih djevojaka u Zagrebu nisam u stanju „pratiti“ i komentirati komentare i postove. Lakše je napisati još jedan novi bez obzira što ni on baš nema šanse da „iznjedri“ nešto novo pa ću samo dati natuknice:
-Vlada neće pasti, nikakvi mitinzi, protestni skupovi i revolucije baš ništa joj ne škode. Rušanje Vlade iza koje dolazi ista takva sastavljena od možda novih likova i stranaka baš ništa ne mijenja. Demokracija je jedan jedini dan svake 4 godine – izbori. Taj dan moj kružić na listiću, Vaš, Sanaderov, Mesićev, Nikice Jelavića, Zagorca i Petrača vrijedi isto = 1 bod. Samo taj dan smo svi isti i jednakopravni – samo taj dan je demokracija. Tu zapravo počinje i završava demokracija. Sve ostalo je glupa tlapnja, jer prije i poslije tog dana je u RH bezvlašće, tj. teror većine. Taj dan Hrvati uopće ne koriste na pravi način i nemaju pojma što on znači, što, koga, kako i zašto biraju.
-Izborima smo „izabrali“ Mesića, Sanadera, Sabor a on potvrdio Vladu. Nema kajanja nakon .......

Znate li stvarno što je to personalizacija u političkim komunikacijama? Ili mislite da znate? Dr. Marijana Grbeša i ja pokušali smo dati neke odgovore na današnjem predavanju na 9. godišnjoj konferenciji HUOJ-a.
Personalizacija je povećan interes medija za kandidate i stranačke lidere, a na štetu stranačkih programa i ideologija, te na njihovu sve važniju ulogu unutar stranačkih struktura, kabineta i izbornih kampanja što je prije svega posljedica slabljenja ideoloških rascjepa, razvoja novih medijskih tehnologija i munjevitog širenja medijskog tržišta.
Ako vam je ovo prekomplicirano pogledajte zašto je puna dvorana danas pljeskala Silviju Berlusconiju, odnosno na jedan od spotova iz njegove zadnje pobjedničke kampanje za parlament s početka ove godine i mislim da će vam sve biti jasno.