pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Zapao me public announcement hrvatske vlade o tome kako drIvica ide u posjet sjedinjenim američkim državama u kojima ima iznimno napeti raspored. Obzirom da je petak, a ja se osjećam sjajno na njihov originalni PA sam ja dodao nekoliko svojih komentara koji cijeloj priči dodaju malo konteksta. Tekst objave prenosim u cijelosti, a moji dodaci su crvene boje (kao da ga i drugačije ne bi prepoznali):

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Ured za odnose s javnošću

Trg Sv. Marka 2, Zagreb
tel. 4569 239
fax 6303 022
6303 822
www.vlada.hr

Obavijest uredništvima

Predsjednik Vlade dr. sc. Sanader u SAD-u

2008/19. rujna 2008.

Poštovani urednici,

Oni malobrojni stalni čitatelji mog bloga i oni nešto brojniji čitatelji pollitike.com možda će se sjetiti da sam u ožujku prošle godine otkrio smiješan i rogobatan hrvatski prijevod Deklaracije o ljudskim pravima na web stranicama UN-ove Visoke komisije za ljudska prava.

Dijelove prijevoda tom sam prilikom i citirao:

"Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izraćavanja; ovo pravo ukljućuje slobodu mišljenja, bez tućeg miješanja, a isto tako i traćenje, primanje i priopćavanje obavijesti i ideja bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice."

Onda sam malo pisao komisji pa malo našem ministarstvu vanjskih poslova.

Pa sam čak i mjesec dana kasnije dobio odgovor iz Ministarstva gdje su rekli da će se pobrinuti da se to ispravi.

Ja sam u ovih proteklih godinu dana par puta bio na stranicama visoke komisije, pa ništa.

Za nešto više od mjesec dana, od 26. do 30. svibnja, pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), sudom čiji Statut čini sastavni dio Povelje UN-a i koji je osnovan da bi omogućio mirno rješavanje sporova (između država), raspravljat će o nadležnosti nad tužbom koju je Hrvatska podigla protiv Savezne Republike Jugoslavije čija slijednica je bila Srbija i Crna Gora koju je pak naslijedila Srbija. U tužbi Hrvatska tvrdi da je SRJ prekršila obvezu na koju se Hrvatskoj i drugim potpisnicama obvezala preuzevši Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju kaznenog djela genocida. U međunarodnom pravu, država može biti tužena za delikt samo ako je prekršila obvezu koju je samovoljno preuzela. SFRJ bila je potpisnica konvencije o genocidu (zbog, između ostalog, zabilježenog genocida NDH na tlu tadašnje Jugoslavije), a sve njene sljednice su nakon stjecanja međunarodnog subjektiviteta položile kod depozitara potvrde da se i dalje smatraju članicama konvencije. Slična tužba, podnesena od strane BiH prošla je fazu odlučivanja o nadležnosti (prigovor Srbije je odbačen), ali je na meritumu djelomično podbacila. Hrvatska ima materijalno daleko slabiji slučaj jer će iznimno teško (ako uopće) dokazati da se dogodilo kazneno djelo genocida (za koje je potrebno dokazati posebnu vrstu namjere da se uništi određena grupa). Saslušanje o nadležnosti dati će uvid u smjer u kojem predmet ide i moguće pružiti javnosti uvid u jedan od mega procesa koji se uglavnom odvija bez da ga mediji prate pa tako javnost ne zna tko zastupa Hrvatsku, kako je točno formulirana tužba (memorial), koji su argumenti suprotne strane (counter-memorial) i postoje li realni izgledi da tužba uspije.

Za razumijevanje kosovske nezavisnosti i odcjepljenja Kosova od Srbije, odnosno za razumijevanje prava koja daju legitimitet tome činu, prije svega je potrebno razumijeti što su i koja su to legitimna prava koja dozvoljavaju bilo kojoj zajednici na svijetu pravo na vlastitu državu. Prava na državu predstavljaju sve ono što čini vlastitu spoznaju odnosno samosvijest neke zajednice dovoljno jakom da istu učini održivom i opstojnom na određenom prirodnom jedinstvenom prostoru, uz pretpostavku postojanja izgrađenog identiteta na temelju povijesnog, kulturnog, jezičnog i vjerskog nasljeđa na tome prostoru, ali uzimajući u obzir i danu realnost trenutne zbilje. Sve to čimbenici su koji govore u prilog kosovske nezavisnosti.

Ajde da se odmorimo malo od "teških" tema
Da podijelim s vama moje novogodišnje odluke...

Više ću učit
Manje ću pušit (eventualno prestat)
Prestat ću se sekirat zbog Dinama
Preći sa normalne majoneze na majonezu light
Koristiti isključivo ulje sa omega 3 masnim kiselinama
Prestat jesti sve što je nekad imalo oči
Koristit ću samo umjetna krzna
Smanjit ću uporabu kućanskih aparata koji povećavaju stakleničke plinove
Gledat ću ove godine Big Brother tako da budem tipičan Hrvat
Počet ću sljedit Sai Babu, šintoizam, hinduizam, budizam, i sve ultra-turbo-mega-cool religije
Podignit ću svoj [i]chi[/i] na višu energetsku razinu
Sjedinit ću se sa Svemirom
Počet ću slušat sve ono što sam do danas tvrdio da je sranje (Ramirez, Elemental, novi albumi Hladnog Piva, r'n'b...) tako da i ja konačno postanem urban, a prestat ću slušat zastarjelu muziku poput Azre, Pušenja, Hladnog Piva (ali samo stari albumi), tako da i ja (ponovimo) konačno postanem urban
Prijavit ću svoju malu na "Mijenjam ženu"
Počet ću koristiti izraze kao što su: brand, public relations, lounge bar, after party, gadget,..., tako da više ne budem hebena seljačina

Povod za ovaj zapis je tekst u današnjem „Večernjem listu“
Nadnaslov: Sjeverni Irak: Napad na baze i okolna sela
Naslov: Turska napala PKK

„Turski borbeni zrakoplovi napali su jučer ujutro pozicije kurdskih pobunjenika u planinama sjevernog Iraka...“

Naravno da sam kao povod mogao uzeti i niz drugih agencijskih vijesti ali ovaj nadnaslov, naslov i prva rečenica teksta na najbolji način pokazuju ljudsko licemjerje.

Turska je odlukom svoga parlamenta izvršila agresiju na teritorij susjedne države – Iraka. Izvela je i izvodi ratne operacije izvan svojih granica a agencije i mediji to prenose kao „napad na baze“ pa onda „napad na PPK“ (Radnička partija Kurdistana) i konačno „napad na baze kurdskih pobunjenika“.
Koja međunarodna prava koristi Turska za ove vojne akcije?
Koja rezulucija UN-a im daje pravo za agresiju na susjednu državu?

Zašto UN prešutno tolerira ovu agresiju? Zašto mirotvorni pokreti diljem svijeta šute?
Zašto i po kojim kriterijima su Kurdi u Iraku „pobunjenici“?

Uz dan borbe protiv korupcije.

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 9. prosinca Međunarodnim danom borbe protiv korupcije (rezolucija 58/4 od 31. 10. 2003.)s namjerom da se istakne problem korupcije i uloga Ujedinjenih naroda u suzbijanju i borbi protiv korupcije.

Indeks percepcije korupcije u Hrvatskoj 2006. i 2007. godine, ocjene od 1 (bez korupcije) do 5 (totalna korupcija)

Izvor: Transparency International Hrvatska

Nakon što je Hrvatska suočena sa šokom da neke sigurne igračice i igrači ispadaju a neke druge davno otpisane se vraćaju u igru, da vrijeme brzo kulminira, da su uz već neke neupitne jače pojave nastavlja prosjek od 1 mlrd kuna/mandat i još puno interesa i osobnosti, svega bar 2x više pa i premijera + Mesić i elitne legije u svim ulogama, tu više nema ništa zanimljivo ni novo ali već sijeva na drugim stranama.

Neće uspjeti gašenje požara koji izbija po pozicijama regionalizma, seljaštva, srpskim i drugim manjinskim djelovima te u velikim loncima napretka gdje sve kuha. Gašenja ne haju da su izvori i proces razvoja požara složeniji pa već otvaraju nove požare i prave nepotrebne štete. Evo samo malo naznaka oko toga.

Za sve vas koji Hrvatsku politiku ne dijelite samo na politike HDZ-a i SDP-a donosimo posljednji iz serijala tekstova o stavovima Hrvatske narodne stranke - liberalni demokrati o važnim političko-društvenim pitanjima.

Prvi dio nalazi se ovdje - http://pollitika.com/stavovi-hns-a-1
Drugi dio nalazi se ovdje - http://pollitika.com/stavovi-hns-a-2

III. VANJSKA POLITIKA
Područja: odnosi sa susjedima, regionalne integracije, EU, NATO, UN, međunarodni odnosi.

KAKO ĆETE RJEŠITI OTVORENA GRANIČNA PITANJA, KOJA HRVATSKA IMA GOTOVO SA SVIM SUSJEDIMA?
Pregovori su svakako najpoželjniji put. U slučaju neuspjeha, ili nemogućnosti postizanja sporazuma, potrebno je pokrenuti mehanizme za međunarodnu arbitražu, odnosno za pokretanje postupka pred međunarodnim sudom.
U oba ova slučaja, i arbitraža i sud, potreban je dogovor obiju strana o izboru medijatora, odnosno suda. Ovdje se obično govori o graničnom sporu sa Slovenijom, ali se isti princip mora primjeniti i u drugim slučajevima (BiH, Srbija, Crna Gora).

Granična crta nije zid, ali ni moneta za kupovinu prijateljstva.
DA za granice koje spajaju, a ne razdvajaju.

Hrvatska je postala nestalnom članicom Vijeća sigurnosti nakon diplomatske geste Češke koja je odustala od mrtve trke u kojoj su obje zemlje dobivale podjednaki broj glasova (95:91 u prvom krugu, 106:81 u drugom krugu) i prepustila "pobjedu" Hrvatskoj makar ona nije dobivala dvotrećinsku potporu. Ministrica Kitarović je Češkoj zahvalila na povlačenju, a hrvatski diplomati su zabilježili u svoje notese da će ovu uslugu trebati vratiti. Kako će to biti učinjeno ostaje vidjeti.