Tagovi

Tajno izvjesce MF RH o makinacijama u Cro bank

U izvješću pod naslovom „Komentar uz zapisnike o obavljenim kontrolama HAAB d.d. zagreb i Slavonske banke d.d. Osijek“ devizni inspektori su upozorili Šukera na nezakonitosti u radu Hypo Grupe u Hrvatskoj, te na brojne sumnjive transakcije u iznosima više milijarda kuna.
Nakon ovog izvješća ministar financija i jedan od potpredsjednika Vlade Jadranke Kosor, u dogovoru s bivšim premijerom Ivom Sanaderom odlučio je prikriti podatke o Aferi Hypo koje su prikupili devizni inspektori Ministarstva financija, te im je zabranio nastavak njihovih istraga u Hypo i Slavonskoj banci.

Devizni inspektorat Ministarstva financija obavio je dvije temeljite kontrole deviznog poslovanja Hypo Alpe Adria bank d.d. Zagreb prvu od 08.11.1999. do 30.07,2000. i drugu od 05.11.2001.-.30.04.2003.
Kako se u kontrolama došlo do saznanja da se u Banci neki bitni elementi bankarskog poslovanja prikazuju formalno ispravno, ali suštinski neispravno, nakon druge kontrole Banke, odlučili smo se za kontrolu povezanih osoba Banke, a nakon toga i kontrolu Slavonske banke d.d. Osijek - Banke koja je u većinskom vlasništvu Hypo Alpe Adria A.G. International Klagenfurt. Kontrola Slavonske banke d.d. je započela 07.10.2005.
Devizni inspektorat je kontrolom obuhvatio kreditno-garantne poslove banaka; platno prometne transakcije; devizno poslovanje sa stanovništvom i na kraju kontrola deviznih tekućih računa Banaka kod inozemnih kontokorenata.
Uz ovaj komentar prilažemo sačinjene Zapisnike, i dio Zapisnika u izradi o nalazima
deviznih inspektora radi njegovog pojašnjenja.
Prvom kontrolom Hypo Alpe Adria d.d. Zagreb - Banke kćeri tadašnje Hypo Alpe Adria A.G. Klagenfurt su uočene deformacije u radu, pa je ona bila osnov za sve daljnje kontrole.
Ono što je provela pod odredbama Zakona o deviznom poslovanju (NN 91A/93 i 96/03) odrazilo se u nepoštivanju odredbi zakona o bankama (NN 161/98; 84/02). Budući da nas kao kontrolno tijelo Zakon o deviznom poslovanju NN 96/03 čl.56 i Zakon o bankama NN 84/02 čl. 58. Obvezuje na suradnju, Zapisnike o izvršenim kontrolama smo proslijedili HNB-i kao kontrolnoj instituciji nadležnoj za provođenje odredbi Zakona o bankama. HNB nije uopće reagirala na dostavljene Zapisnike. Umjesto suradnje s nama, ona je surađivala s kontroliranim bankama i ćak izmijenila Odluku o registraciji kreditnih poslova s inozemstvom NN 92/96. Izmjenama i dopunama objavljenim u NN 132/99. Izmjenama i dopunama je legalizirala neevidentiranje transfera u inozemstvo za participaciju u sindiciranom kreditu, odnosno neevidentiranje potraživanja iz inozemstva za plasirani kredit i osigurala anonimnost kreditora (participant daje participaciju u „sindiciranom tihi kreditu“ kao „udio“ pa ga dužnik uopće ne mora poznavati). Poznato je da HNB kredite registrira i statistički prati zbog sastavljanja platne bilance zemlje i održavanja i praćenja likvidnosti u međunarodnim transkcijama, pa je nejasan ovakav potez HNB-e na naš pokušaj suradnje. Istovremeno je to dokaz koliko je štetno da kontrola banaka bude u sklopu HNB-e. Kako je pokrenuta istraga u Austriji vezana za gubitke Hypo Alpe Adria bank International A.G. Klagenfurt zbog transakcija u riznici banke, trebalo bi aktualizirati problematiku iz naših zapisnika, jer su oni dokaz da ova inozemna Banka matica transakcije svoje riznice pokriva transakcijama svojih banaka kćeri, što ćemo opisati u nastavku dopisa, i prilozima. Kako je Banka matica preko 90% izvor financiranja za banke kćeri, svaki poremećaj u radu matice ima odraz na njihovo poslovanje. Banka matica nema poslovnih i financijskih aktivnosti unutar Austrije, stoga i osniva banke i podružnice izvan Austrije i onda je njima isključivo kreditor i sve kreditno garantne poslove razvija između sebe i povezanih osoba. Banka matica izvore pribavlja isključivo od dvije banke i to Union bank of Switzerland Zuerich i Bayerishe Landesbank Frankfurt.i u posljednje vrijeme Deutche bank Frankfurt. To su uglavnom međubankarski kratkoročni depoziti koje ona dalje plasira pod dugoročne izvore i sve transakcije banaka kćeri podređuje prikrivanju prave ročnosti izvora.
Svi kontrolirani dokumenti su odraz velike povezanosti Banke Matice i Banaka kćeri, a naročito u realizaciji kreditno garantnih poslova.
Banka Matica iz Austrije plasirala je kredite i depozite Bankama u svom vlasništvu, povezanim osobama i fizičkim osobama i za sve navedene bila jedini inozemni kreditor. Treba napomenuti daje Banka Matica od osnutka svoje Banke kćeri imala temeljni kapital manji od banke koju je osnivala. Temeljni kapital Hypo Alpe Adria International A.G. Klagenfurt danas iznosi EUR 33,500.000,00 ili Kn 244,550.000,00, dok temeljni kapital banaka kćeri Hypo Alpe Adria d.d. Zagreb iznosi KN 1,581.991.000,00, a Slavonske banke d.d. Osijek KN 998.713.000,00.
Temeljni kapital banaka kćeri je povećavan pretvaranjem kredita i depozita Banke matice u kapital Banke.Poznata je činjenica da visina temeljnog kapitala Banke određuje i obim plasmana jedne banke, visinu najvećeg kredita koji banka može odobriti, i izloženost prema povezanim osobama. Europske banke svoje poslovanje svode u okvire Odredaba Direktive Europske unije o poslovanju kreditnih institucija (Direktiva broj 2000/12/EC), prije svega odredba koja visinu ukupnih plasmana veže za temeljni kapital Banke, visinu najvećeg kredita, i odredbu o izloženosti Banke u kreditiranju povezanih osoba. Ako analiziramo samo kontrolirane plasmane Matice, Hypo Alpe Adria International A.G. Klagenfurt je do 31.08.2002. plasirala svojoj banci kćeri izraženo u kunama:
kredita 2,024.607.214,00
depozita 1,849.310.255,11
Ukupno 3,873.917.269,98 Slavonskoj banci d.d. Osijek plasirala je samo depozite i oni su sa 01,10.2005. u kunama iznosili 2,205.659549,24.
UKUPNI PLASMANI U HAAB d.d. ZAGREB KN 3,873,917.269,98
UKUPNI PLASMANI U SLAVONSKU BANKU d.d. OSIJEK KN 2,205,659.549,24
UKUPNO: KN 6,079,576.819N,22
Kontrola izvoda deviznog tekućeg računa otkriva transakcije odobrenja i zaduženja računa u istom danu. Kontrola dokumenata kojima se izvod zatvara pokazuje da se radi o prijevremenim povratima kredita i depozita zaduženjem za nove kredite i depozite, kod Banke Matice. Banka kći dakle, provodi transakcije koje odredi isključivo Matica, pošto za Banku kćer one nemaju efekta - ne smanjuju joj ukupnu zaduženost, niti joj se poboljšavaju uvjeti novog kreditiranja. Transakcija prijevremene otplate i novog zaduženja imaju cilj samo za banku maticu, jer prijevremeni povrat i novo zaduženje pokrivaju fiktivnu ročnost odobrenih kredita i depozita. Kontinuirana cirkulacija sredstava na deviznom tekućem računu banke kćeri odraz je fiktivnih ugovora ili zaključnica kojima matica prikriva ročnost svojih izvora a i likvidnost koju ima zahvaljujući zaduženju za kratkoročne međubankarske depozite.
Fiktivno prikazivanje ročnosti izvora financiranja Banke kćeri određuje Banka matica jer je ona raspoložive kratkoročne izvore plasirala kao dugoročne, a prijevremenim otplatama od banke kćeri pokrivala stvarnu dinamiku povrata svojih izvora. Tako je teret neusklađenosti plasmana i izvora ostajao na Banci kćeri, a visina i period neusklađenosti je uvijek neizvjestan za Banku kćer, jer ovisi o mogućnosti Matice da pribavi i osigura nove izvore. To pokrivanje dugoročnih izvora kratkoročnim kontinuirano je povećavalo inozemni dug Banke kćeri za plaćene kamate. Matica je dakle kontinuiranim zaduženjem kćeri sebi osiguravala siguran prihod prvo od kamata za kredite i depozite, zatim kroz naknade za platno prometne transakcije i na kraju prihod od dobiti koju je ostvarila Banka kćer.
Analiza deviznih tekućih računa banaka u vlasništvu Hypo Alpe Adria International pokazuje veliki broj transakcija, koje se iz dana u dan povećavaju po broju i iznosu i koje Matici omogućavaju takvu cirkulaciju sredstava koja joj osigurava zadovoljavajuću likvidnost. Budući da je za Banku kćer, Banka Matica izvor likvidnosti, jer joj kao jedini inozemni kreditor plasmanima osigurava izvore i likvidnost, ona mora u svojim knjigama provoditi ekonomski besmislene transakcije. Na primjer: Prvom kontrolom utvrđeno je da je veliki priljev deviznih sredstava ostvaren doznakama Matice za prijenos štednje naših građana iz Austrije u Hrvatsku. Isti dan Banka kći vraća primljena sredstva za stanovništvo na ime prijevremene otplate kredita. Kao priljev na račun došla su i značajna devizna sredstva po osnovu inozemnih kredita odobrenih fizičkim osobama. I ove transakcije priljeva deviznih sredstava bile su popraćene odljevom sredstava istog dana kao povrat nekog kratkoročnog depozita. Nakon transakcija sa stanovništvom, otpočele su transakcije sa „sindiciranim kreditima" koji su opisani u prvom Zapisniku o obavljenoj kontroli. Banka matica odobravala je kredit Banci kćeri za sudjelovanje u sindciranom kreditu Banci matici. Na deviznom tekućem računu su se vidjele slijedeće transakcije: priljev sredstva Banke matice za financijski kredit Banci kćeri, istovremeno Banka kćer vraća primljena sredstva na ime participacije u sindiciranom za tzv."tihi udio". Nakon toga Banka matica odobrava financijski kredit pravnoj osobi iz Hrvatske u kojem je samo jedan kreditor - Banka matica, a participacija je skriveni udio nepoznat svim sudionicima u kreditnom poslu, osim Matici. Uz osiguranje likvidnosti, ove transakcije su osigurale Banci matici i povećani prihod od kamata za financijske kredite. Te financijske kredite Banka kći je u svojim knjigama vodila kao kredite u devizama odobrene pravnim osobama u zemlji, a ne financijske kredite odobrene inozemstvu. Nakon naših primjedbi su u vrlo kratkom roku prijevremeno vraćeni svi financijski krediti povučeni za partiipaciju u sindiciranom kreditu. Logični slijed prijevremenih otplata dijela sindiciranog kredita je i smanjenje duga po sindiciranom kreditu, no unatoč povratu dug se nije smanjio, što je dokaz da su i te transakcije bile osmišljene za održavanje likvidnosti i povećanje prihoda Matice. Naredne transakcije po deviznom tekućem računu Hypo Alpe Adria .d.d. Zagreb bile su transakcije sa prijevremenim otplatama ranije iskorištenih financijskih kredita Banci matici, novim zaduženjem za kredite od Banke matice i „uzimanjem dugoročnih depozita" također od Banke Matice. Prijevremene otplate kao što sam već naprijed navela nemaju nkakav ekonomski cilj. Devizni dugoročni depoziti banka banci koriste se u periodu kad registrirana zaduženost Banke kćeri kod Hrvatske Narodne banke postaje evidentna, a zaduženost za inozemne depozie ne podliježe zakonkoj obvezi registracije u statistici inozemnog zaduženja, tako se prividno smanjuje rast inozemnog duga Banke kćeri u statističkim evidencijama koje služe za izradu projekcije platne bilance zemlje. U knjigama Banke devizni depoziti banka banci evidentitaju se kao devizna obveza identična kao i obveza po deviznim štednim ulozima, ali ne i kao inozemni dug. Dugoročni depoziti koje daje Hypo Alpe Adria International A.G.Klagenfurt svojoj Banci kćeri traju do deset godina. Takvu ročnost depozita banka banci međunarodna bankarska praksa ne poznaje.
Ročnost za devizne depozite banka banci kreće se od prekonoćnih do maksimalno godinu dana. Ponuda i potražnja međubankarskih depozita određene ročnosti u velikim financijskim centrima određuje i visinu kamatne stope za određenu ročnost (mjesečni, tromjesečni, šestomjsečni EURIBOR u Frankfurtu, LIBOR u Londonu), dokazuje da na financijskim tržištima ne postoji desetogodišnji međubankarski depozit. Nijedna banka najlikvidniji olik financijskih sredstava neće zamrznuti u dugoročni plasman, niti značajna sredstva plasirati jednom korisniku. Svaki kreditor disperzira rizik, tako su se i pojavili sindicirni krediti kao oblik financiranja koji disperzira rizik na više ulagača u jednom projektu. Uz navedeno, pojam depozita se vezuje isključivo za vlasništvo nad sredstvima - deponirati sredststva može samo vlasnik, a ostvareni prihodi vlasnika dokazuju da deponent Hypo Alpe Adria International A.G Klagenfurt ne raspolaže tolikim vlastitim sredstvima.
Transakcije u Slavonskoj banci d.d.Osijek su transakcije pokrivanja pasivnih depozita aktivnim: napr: Banka matica da depozit iz kojeg Slavonska banka d.d. isti dan zaključi tri aktivna depozita Matici. Sve pobrojane transakcije su dokaz da Banka matica održava svoju likvidnost na štetu svojih Banaka kćeri. Njeni izvori financiranja su kratkoročni bankarski depoziti koje ona plasira kao dugoročne. Uz to što svoje plasmane ne usklađuje sa ročnošću svojih izvora, ona financiranjem svojih banaka kćeri i poveznih osoba prenosi rizik nepokrivenosti plasmana izvorima na njih. Ta nepokrivenost povećava inozemnu zaduženost banaka kćeri u Hrvatskoj, a time i zaduženost zemlje. Obzirom da većina kratkoročnih izvora Banke matice nisu krediti, nego međubankarski depoziti, koji se otplaćuju jednokratno po isteku ugovorenog roka dospijeća, inozemni dug Banaka kćeri se ne smanjuje, nego se povećava za nova zaduženja iz kojih Matica naplaćuje prihod za kamate i platnoprometne naknade. Najhitniji propust je da dug po međubankarskom depozitu nije evidentiran za potrebe izrade platne bilance zemlje, pa se ne raspolaže ispravnim podacima o inozemnom dugu zemlje. Inozemni dug Hypo Alpe Adria d.d. Zagreb i Slavonske Banke d.d. Osijek samo za međubankarske depozite iznosi Kn 4,054,969.804,35 i nije unesen u statističke evidencije za potrebe platne bilance zemlje. Treba istaknuti da je svaki plasman Hypo Alpe Adria International bilo da se radi o direktnom ili indirektnom preko Banaka kćeri pokriven čvrstim instrumentima osiguranja (hipoteke, državna jamstva, jamstva banaka), nijedan plasman nije nenaplativ, (kao što navode austrijski mediji), nego se zbog iskrivljene ročnosti izvora financiranja, ne mogu pokriti povratom kredita. Kredit se vraća obročno prema planu, a izvor za plasman (depozit ili krediti) jednokratno, stoga treba puno obročnih otplata da pokriju ukupnu vrijednost jednog plasmana. Nalazi inspektora iz Zapisnika o obavljenoj drugoj kontroli Banke dokazuju da je ugovorena i prikazana ročnost deset godina, a stvarno realizirana ročnost jedva pola godine.
Visina pojedinačnog kredita također ovisi o kapitalu Banke, pa je i zato odgovorna Banka matica koja nije poštovala odredbe Direktive za poslovanje kreditnih institucija (Direktiva broj 2000/12/EC), nego se stihijski izlagala riziku da bi prikrila fiktivne transakcije i još povećala prihode.
Treba napomenuti da je Hypo Alpe Adria International. A.G. Klagenfurt sustavno povećavala zaduženost Republike Hrvatske pokrivanjem neadekvatnih izvora financiranja novim zaduženjima ne samo putem banaka nego i putem povezanih pravnih osoba i tvrtki u koje je kroz nevraćene kredite ulazila u vlasništvo koristeći ih isključivo za realizaciju novih zaduženja (Folikaplast-Aluflekspoliapak, Borik, Slavonska Banka).

Komentari

Tko je glasao

Sve sami anonimusi

Tko su ti likovi poput Kostrenčića, Lukovića, Hanžekovića,.... nikad ćuo za njih,a vrte 47 na n-tu ojra.
Ovaj Kostrenčić uopće nije sudjelovao u teškom transportu tona narazduženih jugo dinara put Hercegovine.

http://www.udarno.com/kostrencic-prijavljen-styriji-u-graz-i-austrijskoj...

Ala je lep ko greh...

Tko je glasao

Kostrencic

Hvala kolega na ovom prilogu, ima opipljivih naznaka da je Marijan jaci igrac od Bajica, a i od Todorica. To pravosudje nikad nece naceti!?

Tko je glasao

Za sve vam je Hypo kriv...a

Za sve vam je Hypo kriv...a druge banke valjda na tržištu ne postoje?

Tko je glasao

hypo zdanje kod hatevea

hypo zdanje kod hatevea neodoljivo podsjeća na gigantski nadgrobni spomenik

Tko je glasao

Jučer po ORF-u Austrijska

Jučer po ORF-u Austrijska država preuzela upumpavanje prvih dvije milijarde eura u spas "Sanaderove" banke - Matice. Baš me živo zanima buduća potentnost banaka kćeri u sveopćoj peračini. Kad tad će isplivati dobročinitelji na površinu...
Naravno, neki će dotad umrijeti...

Tko je glasao

Najbolje je na vrijeme

Najbolje je na vrijeme podići siću sa računa...

Tko je glasao
Tko je glasao

ništa novo sve objavljeno

ništa novo sve objavljeno kod Margetica na necenzurirano.com prije 20 - tak dana

Tko je glasao

a) ovaj disclaimer stavljaj

a) ovaj disclaimer stavljaj ubuduće na dno teksta a ne na vrhu

b) nije dopušteno kopirati tekstove iz drugih izvora bez jasne naznake autora i izvora, a i to po "fair use" načelu

molio bih da se toga držiš ko pijan plota jer ću biti prisiljen buduće dnevnike micati ako to ne bude zadovoljeno

Tko je glasao

čekaj malo mrak! što ne

čekaj malo mrak!

što ne kaže na početku "Komentar uz zapisnike o obavljenim kontrolama HAAB d.d. zagreb i Slavonske banke d.d. Osijek“???

stoga se meni čini da je prilično jasno ko je autor (ili preciznije, za koga sjenka tvrdi da je autor teksta). ok, slažem se da je ovako na prvu loptu teško utvrditi vjerodostojnost te informacije, ali što nije upravo i jedna od "namjena" pollitike.com da se ovakve stvari izlažu!?

a pogotovo mi nije jasno što bi trebalo značiti ovo da treba naznačiti "izvor"?

ako hoćeš reći da je sjenka trebao preciznije navesti tko je autor studije, onda se s time slažem (iako mislim da je "Devizni inspektorat Ministarstva financija" sasvim dovoljan opis). a ako misliš da je sjenka trebao navesti tko je njegov izvor, odnosno od koga je dobio informaciju ... pa to u stvari sigurno ne misliš :-).

a da budem iskren, malo me je "zagratalo" i ovo spominjanje "fair-use" načela. i opet ok, ja se prvi slažem da "full copy-paste" nije ispravan pristup, no ako se radi o dokumentu koji je nastao u Deviznom inspektoratu, ja bih rekao da je to "javno dobro" (uostalom, izradu toga smo platili mi, porezni obveznici!) i da je njegova otvorena objava ovdje na pollitika.com ne samo dopuštena, već bi se takve objave trebale i favoritizirati!

jasno, za vjerodostojnost bi bilo super da je sjenka priložio i linkove na pdf-ove sa skeniranim dokumentima, ali bože moj, i ovo je ok za početak :-)

Tko je glasao

Zvone, pozdravljam tvoje

Zvone,
pozdravljam tvoje razmišljanje u kontekstu razbijanja dogme o zaštiti partikularnih interesa u domeni mentalnih proizvoda. Možda na prvi pogled to zvući naivno, ali radi se o krucijalnom - prvenstvo općeg i javnog nad partikularnim privatnim posebice kao primjena obrasca "postavljena norma od jakih-silnih ne trpi reviziju"! I ta priča koju netransparentno gura Mrak o tome da - negdje mora postojati crta ne drži vodu, ali bože moj i to je stoljetna copy-paste retorika. Zato tu problematiku namjeravam uzdignuti kao posebnu temu i bačenu rukavicu temeljnog životnog promišljanja Mraku osobno ponajprije zbog njegove pozicije i "prava" primjene sile u moderiranju copy-paste obrasca.

Tko je glasao

to znači da je trebao

to znači da je trebao napisati slijedeće:

a) izdvojiti dva, max. tri pasusa, označiti ih kao citat
b) linkati na izvornik (dakle u ovom slučaju vjerojatno na necenzurirano.com)
c) napisati svoj komentar

necenzurirano.com ima svoju hipoteku i mislim da je fair da se navede odakle neka informacija dolazi

mislim da je to ispravan način za napisati stvar, a što bi generiralo više čitanja, vjerojatno i više komentara

copy&paste me uopće ne impresionira, osobito ne s necenzurirano.com

Tko je glasao

Ne impresionira ni mene, ali

Ne impresionira ni mene, ali sam oštro protiv brisanja.

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

Tko je glasao

ja također, ali negdje crtu

ja također, ali negdje crtu treba podvući, pa stoga lijepo upozoravam kako se to ne bi desilo

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Čermak - zločinac uz pokroviteljstvo Tuđmana od sjenka komentara 15
  2. Panika u Rusiji od Zlatno doba kap... komentara 12
  3. bogataš biti tko izbjegava? od aluzija komentara 0
  4. Rast 2015. = nastavak propadanja države od rodjen komentara 10
  5. Sirotinjo i Bogu si teška od boltek komentara 31
  6. stranački birači biraju predsjednika RH od aluzija komentara 0
  7. Rad lokalne samouprave od bosancero komentara 3
  8. Nekoliko 'pravih' pitanja predsjedničkim kandidatima, ali ne u stilu a'la ramljak od StarPil komentara 36
  9. Znanost: Ratnik i ubijanje – killology od bube komentara 36
  10. 1% od magarac komentara 30
  11. državni proračunci u krizi gospodarenja čovjekom i prirodom od aluzija komentara 0
  12. Ispovijed «neoliberalističkog» savjetnika na samrti* od rodjen komentara 3
  13. Ne poštivanje sudske presude pod pokroviteljstvom inspekcije od Mucke komentara 12
  14. Kako ih nije sram? od Weteran komentara 30
  15. Dr. sc. Franjo Tuđman / Veličanstven čovjek u strašnom vremenu od Laganini komentara 206
  16. SONJA SAMOKOVLIJA, i tamo gdje nema ljudi ostaje čovjek od Ljubo Ruben Weiss komentara 2
  17. Predizborna glupiranja kandidata od Weteran komentara 35
  18. Ugroženi Sr... Crnac usred gomile Rakarovih krvožednih Ku Klux Klanovaca od MKn komentara 65
  19. Deset smiješnih pitanja predsjedničkom kandidatu gđi Kolindi Grabar Kitarović od Laganini komentara 117
  20. čovjek je NJIMA višak ili otpad ili smeće od aluzija komentara 0
  21. Merkel i dvostruki standardi. od mario121 komentara 3
  22. Užasni EFZG i studentice od rodjen komentara 2
  23. "Križari" na ulicama Zagreba od Feniks komentara 186
  24. Ustavni sud RH se protuzakonito bavi brojanjem birača metodom: u RH važi- kako traže Baukove laži od ppetra komentara 37
  25. Chemtrailsi naši svagdašnji – i hrvatska mutavost od sjenka komentara 65

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • boltek
  • Foma Fomič

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 2
  • Gostiju: 26

Novi korisnici

  • ljubbica
  • mario121
  • Gigaset
  • punktuar
  • Zlatno doba kap...