Tagovi

Tajno izvjesce MF RH o makinacijama u Cro bank

U izvješ?u pod naslovom „Komentar uz zapisnike o obavljenim kontrolama HAAB d.d. zagreb i Slavonske banke d.d. Osijek“ devizni inspektori su upozorili Šukera na nezakonitosti u radu Hypo Grupe u Hrvatskoj, te na brojne sumnjive transakcije u iznosima više milijarda kuna.
Nakon ovog izvješ?a ministar financija i jedan od potpredsjednika Vlade Jadranke Kosor, u dogovoru s bivšim premijerom Ivom Sanaderom odlu?io je prikriti podatke o Aferi Hypo koje su prikupili devizni inspektori Ministarstva financija, te im je zabranio nastavak njihovih istraga u Hypo i Slavonskoj banci.

Devizni inspektorat Ministarstva financija obavio je dvije temeljite kontrole deviznog poslovanja Hypo Alpe Adria bank d.d. Zagreb prvu od 08.11.1999. do 30.07,2000. i drugu od 05.11.2001.-.30.04.2003.
Kako se u kontrolama došlo do saznanja da se u Banci neki bitni elementi bankarskog poslovanja prikazuju formalno ispravno, ali suštinski neispravno, nakon druge kontrole Banke, odlu?ili smo se za kontrolu povezanih osoba Banke, a nakon toga i kontrolu Slavonske banke d.d. Osijek - Banke koja je u ve?inskom vlasništvu Hypo Alpe Adria A.G. International Klagenfurt. Kontrola Slavonske banke d.d. je zapo?ela 07.10.2005.
Devizni inspektorat je kontrolom obuhvatio kreditno-garantne poslove banaka; platno prometne transakcije; devizno poslovanje sa stanovništvom i na kraju kontrola deviznih teku?ih ra?una Banaka kod inozemnih kontokorenata.
Uz ovaj komentar prilažemo sa?injene Zapisnike, i dio Zapisnika u izradi o nalazima
deviznih inspektora radi njegovog pojašnjenja.
Prvom kontrolom Hypo Alpe Adria d.d. Zagreb - Banke k?eri tadašnje Hypo Alpe Adria A.G. Klagenfurt su uo?ene deformacije u radu, pa je ona bila osnov za sve daljnje kontrole.
Ono što je provela pod odredbama Zakona o deviznom poslovanju (NN 91A/93 i 96/03) odrazilo se u nepoštivanju odredbi zakona o bankama (NN 161/98; 84/02). Budu?i da nas kao kontrolno tijelo Zakon o deviznom poslovanju NN 96/03 ?l.56 i Zakon o bankama NN 84/02 ?l. 58. Obvezuje na suradnju, Zapisnike o izvršenim kontrolama smo proslijedili HNB-i kao kontrolnoj instituciji nadležnoj za provo?enje odredbi Zakona o bankama. HNB nije uop?e reagirala na dostavljene Zapisnike. Umjesto suradnje s nama, ona je sura?ivala s kontroliranim bankama i ?ak izmijenila Odluku o registraciji kreditnih poslova s inozemstvom NN 92/96. Izmjenama i dopunama objavljenim u NN 132/99. Izmjenama i dopunama je legalizirala neevidentiranje transfera u inozemstvo za participaciju u sindiciranom kreditu, odnosno neevidentiranje potraživanja iz inozemstva za plasirani kredit i osigurala anonimnost kreditora (participant daje participaciju u „sindiciranom tihi kreditu“ kao „udio“ pa ga dužnik uop?e ne mora poznavati). Poznato je da HNB kredite registrira i statisti?ki prati zbog sastavljanja platne bilance zemlje i održavanja i pra?enja likvidnosti u me?unarodnim transkcijama, pa je nejasan ovakav potez HNB-e na naš pokušaj suradnje. Istovremeno je to dokaz koliko je štetno da kontrola banaka bude u sklopu HNB-e. Kako je pokrenuta istraga u Austriji vezana za gubitke Hypo Alpe Adria bank International A.G. Klagenfurt zbog transakcija u riznici banke, trebalo bi aktualizirati problematiku iz naših zapisnika, jer su oni dokaz da ova inozemna Banka matica transakcije svoje riznice pokriva transakcijama svojih banaka k?eri, što ?emo opisati u nastavku dopisa, i prilozima. Kako je Banka matica preko 90% izvor financiranja za banke k?eri, svaki poreme?aj u radu matice ima odraz na njihovo poslovanje. Banka matica nema poslovnih i financijskih aktivnosti unutar Austrije, stoga i osniva banke i podružnice izvan Austrije i onda je njima isklju?ivo kreditor i sve kreditno garantne poslove razvija izme?u sebe i povezanih osoba. Banka matica izvore pribavlja isklju?ivo od dvije banke i to Union bank of Switzerland Zuerich i Bayerishe Landesbank Frankfurt.i u posljednje vrijeme Deutche bank Frankfurt. To su uglavnom me?ubankarski kratkoro?ni depoziti koje ona dalje plasira pod dugoro?ne izvore i sve transakcije banaka k?eri podre?uje prikrivanju prave ro?nosti izvora.
Svi kontrolirani dokumenti su odraz velike povezanosti Banke Matice i Banaka k?eri, a naro?ito u realizaciji kreditno garantnih poslova.
Banka Matica iz Austrije plasirala je kredite i depozite Bankama u svom vlasništvu, povezanim osobama i fizi?kim osobama i za sve navedene bila jedini inozemni kreditor. Treba napomenuti daje Banka Matica od osnutka svoje Banke k?eri imala temeljni kapital manji od banke koju je osnivala. Temeljni kapital Hypo Alpe Adria International A.G. Klagenfurt danas iznosi EUR 33,500.000,00 ili Kn 244,550.000,00, dok temeljni kapital banaka k?eri Hypo Alpe Adria d.d. Zagreb iznosi KN 1,581.991.000,00, a Slavonske banke d.d. Osijek KN 998.713.000,00.
Temeljni kapital banaka k?eri je pove?avan pretvaranjem kredita i depozita Banke matice u kapital Banke.Poznata je ?injenica da visina temeljnog kapitala Banke odre?uje i obim plasmana jedne banke, visinu najve?eg kredita koji banka može odobriti, i izloženost prema povezanim osobama. Europske banke svoje poslovanje svode u okvire Odredaba Direktive Europske unije o poslovanju kreditnih institucija (Direktiva broj 2000/12/EC), prije svega odredba koja visinu ukupnih plasmana veže za temeljni kapital Banke, visinu najve?eg kredita, i odredbu o izloženosti Banke u kreditiranju povezanih osoba. Ako analiziramo samo kontrolirane plasmane Matice, Hypo Alpe Adria International A.G. Klagenfurt je do 31.08.2002. plasirala svojoj banci k?eri izraženo u kunama:
kredita 2,024.607.214,00
depozita 1,849.310.255,11
Ukupno 3,873.917.269,98 Slavonskoj banci d.d. Osijek plasirala je samo depozite i oni su sa 01,10.2005. u kunama iznosili 2,205.659549,24.
UKUPNI PLASMANI U HAAB d.d. ZAGREB KN 3,873,917.269,98
UKUPNI PLASMANI U SLAVONSKU BANKU d.d. OSIJEK KN 2,205,659.549,24
UKUPNO: KN 6,079,576.819N,22
Kontrola izvoda deviznog teku?eg ra?una otkriva transakcije odobrenja i zaduženja ra?una u istom danu. Kontrola dokumenata kojima se izvod zatvara pokazuje da se radi o prijevremenim povratima kredita i depozita zaduženjem za nove kredite i depozite, kod Banke Matice. Banka k?i dakle, provodi transakcije koje odredi isklju?ivo Matica, pošto za Banku k?er one nemaju efekta - ne smanjuju joj ukupnu zaduženost, niti joj se poboljšavaju uvjeti novog kreditiranja. Transakcija prijevremene otplate i novog zaduženja imaju cilj samo za banku maticu, jer prijevremeni povrat i novo zaduženje pokrivaju fiktivnu ro?nost odobrenih kredita i depozita. Kontinuirana cirkulacija sredstava na deviznom teku?em ra?unu banke k?eri odraz je fiktivnih ugovora ili zaklju?nica kojima matica prikriva ro?nost svojih izvora a i likvidnost koju ima zahvaljuju?i zaduženju za kratkoro?ne me?ubankarske depozite.
Fiktivno prikazivanje ro?nosti izvora financiranja Banke k?eri odre?uje Banka matica jer je ona raspoložive kratkoro?ne izvore plasirala kao dugoro?ne, a prijevremenim otplatama od banke k?eri pokrivala stvarnu dinamiku povrata svojih izvora. Tako je teret neuskla?enosti plasmana i izvora ostajao na Banci k?eri, a visina i period neuskla?enosti je uvijek neizvjestan za Banku k?er, jer ovisi o mogu?nosti Matice da pribavi i osigura nove izvore. To pokrivanje dugoro?nih izvora kratkoro?nim kontinuirano je pove?avalo inozemni dug Banke k?eri za pla?ene kamate. Matica je dakle kontinuiranim zaduženjem k?eri sebi osiguravala siguran prihod prvo od kamata za kredite i depozite, zatim kroz naknade za platno prometne transakcije i na kraju prihod od dobiti koju je ostvarila Banka k?er.
Analiza deviznih teku?ih ra?una banaka u vlasništvu Hypo Alpe Adria International pokazuje veliki broj transakcija, koje se iz dana u dan pove?avaju po broju i iznosu i koje Matici omogu?avaju takvu cirkulaciju sredstava koja joj osigurava zadovoljavaju?u likvidnost. Budu?i da je za Banku k?er, Banka Matica izvor likvidnosti, jer joj kao jedini inozemni kreditor plasmanima osigurava izvore i likvidnost, ona mora u svojim knjigama provoditi ekonomski besmislene transakcije. Na primjer: Prvom kontrolom utvr?eno je da je veliki priljev deviznih sredstava ostvaren doznakama Matice za prijenos štednje naših gra?ana iz Austrije u Hrvatsku. Isti dan Banka k?i vra?a primljena sredstva za stanovništvo na ime prijevremene otplate kredita. Kao priljev na ra?un došla su i zna?ajna devizna sredstva po osnovu inozemnih kredita odobrenih fizi?kim osobama. I ove transakcije priljeva deviznih sredstava bile su popra?ene odljevom sredstava istog dana kao povrat nekog kratkoro?nog depozita. Nakon transakcija sa stanovništvom, otpo?ele su transakcije sa „sindiciranim kreditima" koji su opisani u prvom Zapisniku o obavljenoj kontroli. Banka matica odobravala je kredit Banci k?eri za sudjelovanje u sindciranom kreditu Banci matici. Na deviznom teku?em ra?unu su se vidjele slijede?e transakcije: priljev sredstva Banke matice za financijski kredit Banci k?eri, istovremeno Banka k?er vra?a primljena sredstva na ime participacije u sindiciranom za tzv."tihi udio". Nakon toga Banka matica odobrava financijski kredit pravnoj osobi iz Hrvatske u kojem je samo jedan kreditor - Banka matica, a participacija je skriveni udio nepoznat svim sudionicima u kreditnom poslu, osim Matici. Uz osiguranje likvidnosti, ove transakcije su osigurale Banci matici i pove?ani prihod od kamata za financijske kredite. Te financijske kredite Banka k?i je u svojim knjigama vodila kao kredite u devizama odobrene pravnim osobama u zemlji, a ne financijske kredite odobrene inozemstvu. Nakon naših primjedbi su u vrlo kratkom roku prijevremeno vra?eni svi financijski krediti povu?eni za partiipaciju u sindiciranom kreditu. Logi?ni slijed prijevremenih otplata dijela sindiciranog kredita je i smanjenje duga po sindiciranom kreditu, no unato? povratu dug se nije smanjio, što je dokaz da su i te transakcije bile osmišljene za održavanje likvidnosti i pove?anje prihoda Matice. Naredne transakcije po deviznom teku?em ra?unu Hypo Alpe Adria .d.d. Zagreb bile su transakcije sa prijevremenim otplatama ranije iskorištenih financijskih kredita Banci matici, novim zaduženjem za kredite od Banke matice i „uzimanjem dugoro?nih depozita" tako?er od Banke Matice. Prijevremene otplate kao što sam ve? naprijed navela nemaju nkakav ekonomski cilj. Devizni dugoro?ni depoziti banka banci koriste se u periodu kad registrirana zaduženost Banke k?eri kod Hrvatske Narodne banke postaje evidentna, a zaduženost za inozemne depozie ne podliježe zakonkoj obvezi registracije u statistici inozemnog zaduženja, tako se prividno smanjuje rast inozemnog duga Banke k?eri u statisti?kim evidencijama koje služe za izradu projekcije platne bilance zemlje. U knjigama Banke devizni depoziti banka banci evidentitaju se kao devizna obveza identi?na kao i obveza po deviznim štednim ulozima, ali ne i kao inozemni dug. Dugoro?ni depoziti koje daje Hypo Alpe Adria International A.G.Klagenfurt svojoj Banci k?eri traju do deset godina. Takvu ro?nost depozita banka banci me?unarodna bankarska praksa ne poznaje.
Ro?nost za devizne depozite banka banci kre?e se od prekono?nih do maksimalno godinu dana. Ponuda i potražnja me?ubankarskih depozita odre?ene ro?nosti u velikim financijskim centrima odre?uje i visinu kamatne stope za odre?enu ro?nost (mjese?ni, tromjese?ni, šestomjse?ni EURIBOR u Frankfurtu, LIBOR u Londonu), dokazuje da na financijskim tržištima ne postoji desetogodišnji me?ubankarski depozit. Nijedna banka najlikvidniji olik financijskih sredstava ne?e zamrznuti u dugoro?ni plasman, niti zna?ajna sredstva plasirati jednom korisniku. Svaki kreditor disperzira rizik, tako su se i pojavili sindicirni krediti kao oblik financiranja koji disperzira rizik na više ulaga?a u jednom projektu. Uz navedeno, pojam depozita se vezuje isklju?ivo za vlasništvo nad sredstvima - deponirati sredststva može samo vlasnik, a ostvareni prihodi vlasnika dokazuju da deponent Hypo Alpe Adria International A.G Klagenfurt ne raspolaže tolikim vlastitim sredstvima.
Transakcije u Slavonskoj banci d.d.Osijek su transakcije pokrivanja pasivnih depozita aktivnim: napr: Banka matica da depozit iz kojeg Slavonska banka d.d. isti dan zaklju?i tri aktivna depozita Matici. Sve pobrojane transakcije su dokaz da Banka matica održava svoju likvidnost na štetu svojih Banaka k?eri. Njeni izvori financiranja su kratkoro?ni bankarski depoziti koje ona plasira kao dugoro?ne. Uz to što svoje plasmane ne uskla?uje sa ro?noš?u svojih izvora, ona financiranjem svojih banaka k?eri i poveznih osoba prenosi rizik nepokrivenosti plasmana izvorima na njih. Ta nepokrivenost pove?ava inozemnu zaduženost banaka k?eri u Hrvatskoj, a time i zaduženost zemlje. Obzirom da ve?ina kratkoro?nih izvora Banke matice nisu krediti, nego me?ubankarski depoziti, koji se otpla?uju jednokratno po isteku ugovorenog roka dospije?a, inozemni dug Banaka k?eri se ne smanjuje, nego se pove?ava za nova zaduženja iz kojih Matica napla?uje prihod za kamate i platnoprometne naknade. Najhitniji propust je da dug po me?ubankarskom depozitu nije evidentiran za potrebe izrade platne bilance zemlje, pa se ne raspolaže ispravnim podacima o inozemnom dugu zemlje. Inozemni dug Hypo Alpe Adria d.d. Zagreb i Slavonske Banke d.d. Osijek samo za me?ubankarske depozite iznosi Kn 4,054,969.804,35 i nije unesen u statisti?ke evidencije za potrebe platne bilance zemlje. Treba istaknuti da je svaki plasman Hypo Alpe Adria International bilo da se radi o direktnom ili indirektnom preko Banaka k?eri pokriven ?vrstim instrumentima osiguranja (hipoteke, državna jamstva, jamstva banaka), nijedan plasman nije nenaplativ, (kao što navode austrijski mediji), nego se zbog iskrivljene ro?nosti izvora financiranja, ne mogu pokriti povratom kredita. Kredit se vra?a obro?no prema planu, a izvor za plasman (depozit ili krediti) jednokratno, stoga treba puno obro?nih otplata da pokriju ukupnu vrijednost jednog plasmana. Nalazi inspektora iz Zapisnika o obavljenoj drugoj kontroli Banke dokazuju da je ugovorena i prikazana ro?nost deset godina, a stvarno realizirana ro?nost jedva pola godine.
Visina pojedina?nog kredita tako?er ovisi o kapitalu Banke, pa je i zato odgovorna Banka matica koja nije poštovala odredbe Direktive za poslovanje kreditnih institucija (Direktiva broj 2000/12/EC), nego se stihijski izlagala riziku da bi prikrila fiktivne transakcije i još pove?ala prihode.
Treba napomenuti da je Hypo Alpe Adria International. A.G. Klagenfurt sustavno pove?avala zaduženost Republike Hrvatske pokrivanjem neadekvatnih izvora financiranja novim zaduženjima ne samo putem banaka nego i putem povezanih pravnih osoba i tvrtki u koje je kroz nevra?ene kredite ulazila u vlasništvo koriste?i ih isklju?ivo za realizaciju novih zaduženja (Folikaplast-Aluflekspoliapak, Borik, Slavonska Banka).

Komentari

Tko je glasao

Sve sami anonimusi

Tko su ti likovi poput Kostrenčića, Lukovića, Hanžekovića,.... nikad ćuo za njih,a vrte 47 na n-tu ojra.
Ovaj Kostrenčić uopće nije sudjelovao u teškom transportu tona narazduženih jugo dinara put Hercegovine.

http://www.udarno.com/kostrencic-prijavljen-styriji-u-graz-i-austrijskoj...

Ala je lep ko greh...

Tko je glasao

Kostrencic

Hvala kolega na ovom prilogu, ima opipljivih naznaka da je Marijan jaci igrac od Bajica, a i od Todorica. To pravosudje nikad nece naceti!?

Tko je glasao

Za sve vam je Hypo kriv...a

Za sve vam je Hypo kriv...a druge banke valjda na tržištu ne postoje?

Tko je glasao

hypo zdanje kod hatevea

hypo zdanje kod hatevea neodoljivo podsjeća na gigantski nadgrobni spomenik

Tko je glasao

Jučer po ORF-u Austrijska

Jučer po ORF-u Austrijska država preuzela upumpavanje prvih dvije milijarde eura u spas "Sanaderove" banke - Matice. Baš me živo zanima buduća potentnost banaka kćeri u sveopćoj peračini. Kad tad će isplivati dobročinitelji na površinu...
Naravno, neki će dotad umrijeti...

Tko je glasao

Najbolje je na vrijeme

Najbolje je na vrijeme podići siću sa računa...

Tko je glasao
Tko je glasao

ništa novo sve objavljeno

ništa novo sve objavljeno kod Margetica na necenzurirano.com prije 20 - tak dana

Tko je glasao

a) ovaj disclaimer stavljaj

a) ovaj disclaimer stavljaj ubuduće na dno teksta a ne na vrhu

b) nije dopušteno kopirati tekstove iz drugih izvora bez jasne naznake autora i izvora, a i to po "fair use" načelu

molio bih da se toga držiš ko pijan plota jer ću biti prisiljen buduće dnevnike micati ako to ne bude zadovoljeno

Tko je glasao

čekaj malo mrak! što ne

čekaj malo mrak!

što ne kaže na početku "Komentar uz zapisnike o obavljenim kontrolama HAAB d.d. zagreb i Slavonske banke d.d. Osijek“???

stoga se meni čini da je prilično jasno ko je autor (ili preciznije, za koga sjenka tvrdi da je autor teksta). ok, slažem se da je ovako na prvu loptu teško utvrditi vjerodostojnost te informacije, ali što nije upravo i jedna od "namjena" pollitike.com da se ovakve stvari izlažu!?

a pogotovo mi nije jasno što bi trebalo značiti ovo da treba naznačiti "izvor"?

ako hoćeš reći da je sjenka trebao preciznije navesti tko je autor studije, onda se s time slažem (iako mislim da je "Devizni inspektorat Ministarstva financija" sasvim dovoljan opis). a ako misliš da je sjenka trebao navesti tko je njegov izvor, odnosno od koga je dobio informaciju ... pa to u stvari sigurno ne misliš :-).

a da budem iskren, malo me je "zagratalo" i ovo spominjanje "fair-use" načela. i opet ok, ja se prvi slažem da "full copy-paste" nije ispravan pristup, no ako se radi o dokumentu koji je nastao u Deviznom inspektoratu, ja bih rekao da je to "javno dobro" (uostalom, izradu toga smo platili mi, porezni obveznici!) i da je njegova otvorena objava ovdje na pollitika.com ne samo dopuštena, već bi se takve objave trebale i favoritizirati!

jasno, za vjerodostojnost bi bilo super da je sjenka priložio i linkove na pdf-ove sa skeniranim dokumentima, ali bože moj, i ovo je ok za početak :-)

Tko je glasao

Zvone, pozdravljam tvoje

Zvone,
pozdravljam tvoje razmišljanje u kontekstu razbijanja dogme o zaštiti partikularnih interesa u domeni mentalnih proizvoda. Možda na prvi pogled to zvući naivno, ali radi se o krucijalnom - prvenstvo općeg i javnog nad partikularnim privatnim posebice kao primjena obrasca "postavljena norma od jakih-silnih ne trpi reviziju"! I ta priča koju netransparentno gura Mrak o tome da - negdje mora postojati crta ne drži vodu, ali bože moj i to je stoljetna copy-paste retorika. Zato tu problematiku namjeravam uzdignuti kao posebnu temu i bačenu rukavicu temeljnog životnog promišljanja Mraku osobno ponajprije zbog njegove pozicije i "prava" primjene sile u moderiranju copy-paste obrasca.

Tko je glasao

to znači da je trebao

to znači da je trebao napisati slijedeće:

a) izdvojiti dva, max. tri pasusa, označiti ih kao citat
b) linkati na izvornik (dakle u ovom slučaju vjerojatno na necenzurirano.com)
c) napisati svoj komentar

necenzurirano.com ima svoju hipoteku i mislim da je fair da se navede odakle neka informacija dolazi

mislim da je to ispravan način za napisati stvar, a što bi generiralo više čitanja, vjerojatno i više komentara

copy&paste me uopće ne impresionira, osobito ne s necenzurirano.com

Tko je glasao

Ne impresionira ni mene, ali

Ne impresionira ni mene, ali sam oštro protiv brisanja.

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

Tko je glasao

ja također, ali negdje crtu

ja također, ali negdje crtu treba podvući, pa stoga lijepo upozoravam kako se to ne bi desilo

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
  2. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
  3. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
  4. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  5. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  6. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
  7. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 95
  8. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  9. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0
  10. Trg maršala Tita od aluzija komentara 1
  11. UMJETNI VLASNIK od petarbosni4 komentara 6
  12. Stanje Firmi U Bosni I Hercegovini od AlexD komentara 0
  13. Mala analiza od drvosjek komentara 46
  14. gospodari naši od aluzija komentara 0
  15. imati NOVO za posljedicu NOVU od aluzija komentara 0
  16. zadomspremni od drvosjek komentara 5
  17. NE jednakost zašto postoji od aluzija komentara 0
  18. Razotkrivanje: „Istanbulska konvencija“ je agresija na sve države koje su zaštitile brak kao zajednicu muškarca i žene od ppetra komentara 9
  19. I meni je žao svih nevinih od drvosjek komentara 31
  20. porezoPrimci naredboDavci ŠEFovi od aluzija komentara 0
  21. VLASNITVO I UPRAVLJANJE NJIME - ius gubernandi od petarbosni4 komentara 15
  22. Ne prestanete li s „pomirbom“, zakrvit ćemo se još i više od Feniks komentara 26
  23. kobna diktatura ŠEFovanja - ažuriranje 2017-08-16 od aluzija komentara 0
  24. naređenje/izvršenje (a za NE poslušnost kažnjavanje) od aluzija komentara 0
  25. Vlada treba služiti građanima od Mucke komentara 0

Tko je online

  • Skviki

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 24

Novi korisnici

  • mmarijan
  • Crvena
  • gived
  • AlexD
  • Voltron