Tagovi

Je li Andrej Plenković hrvatski demokrat ili briselski autokrat

Ovog tjedna navršava 100 dana od izglasavanja povjerenja Vladi Andreja Plenkovića, pa je to povod da se ocijene prvi koraci Vlade, pozitivne mjere i negativni potezi. Iako je Vlada praktički koalicijska, jer HDZ bez manjeg partnera, MOST-a nezavisnih lista, nije mogao dobiti povjerenje saborskih zastupnika, nju se u ovih 100 dana percipiralo prije svega kroz osobu samog premijera.

Je li 2016. za Hrvatsku prijelomna godina?

Kad se analiziraju politički događaji kroz koje je Hrvatska prošla u ovoj godini onda bi se moglo zaključiti da je na izvjestan način 2016. prijelomna godina za razvoj države i hrvatskog društva. Treba podsjetiti da Republika Hrvatska postoji već četvrt stoljeća, ali da još ideološki, politički, ekonomski i demografski nije izišla iz dječjih bolesti karakterističnih za zemlje u tranziciji nakon raspada komunizma i prijelaza u demokratski ustrojene države s tržišnom ekonomijom.

Oni su ustaše? Pa odnosimo se onda prema njima kako zaslužuju!

U današnjoj Hrvatskoj, državi koju prema njenom „tvorcu“ odmila zovemo Tuđmanistan, nema okupljanja, bilo kada, bilo gdje, bilo kojim i bilo kakvim povodom, osim onih zaista rijetkih, poput obilježavanja Dana antifašističke borbe, Dana ustanka naroda Like i komemoracije u Jasenovcu, na kojima se naveliko ne ustašuje u čemu prednjače članovi opskurnih proustaških stranaka, članovi braniteljskih udruga i to ne isključivo i samo bivših pripadnika HOS-a i katoličkog klera.

A ako se tko ponaša kao ustaša, odijeva se kao ustaša, govori kao ustaša, pozdravlja kao ustaša, slavi 10. travnja, mrzi Srbe i pjeva ustaške budnice i poskočnice, onda je on bez svake sumnje ustaša.

Zašto bi itko želio biti ustaša, je već drugo pitanje, jednako onome ima li itko pametan, a da želi biti ustaša?

Ali da ima onih koji žele biti ustaše i to njih ne tako mali broj, to valjda ni za koga u RH, osim za „europejce“ tipa Plenkovića, više nije sporno.

Je li Andrej Plenković pobjednički ili gubitnički premijer

Iako Andreju Plenkoviću kao novom hrvatskome premijeru treba ostaviti 100 dana da pokaže svojim prvim potezima i mjerama u kojem pravcu namjerava na čelu Vlade i stožerne hrvatske stranke HDZ-a voditi Hrvatsku, neke njegove ocjene nameću pitanje je li on svjestan u kakvoj državi obnaša najvišu izvršnu dužnost. Najsvježiji primjer je njegova reakcija na izjavu srbijanskog premijeraa o imenovanju umirovljenog generala Ante Gotovine za posebnog savjetnika novog ministra obrane umirovljenog generala Damira Krstičevića

Ovi izbori ne mogu riješiti duboku strukturnu krizu države

Već sama činjenica da su hrvatski birači prvi put nakon četvrt stoljeća parlamentarne demokracije izašli na prijevremene saborske izbore je znakovita, jer ukazuje da politički sustav u državi više ne može funkcionirati na dosadašnji način u okviru postojećeg Ustava i zakonodavstva. Hrvatsko društvo je jednostavno dospjelo pred zid koji se mora razbiti da bi se iskoraknulo u potpuno novom smjeru. Ni jedna od dviju vodećih stranaka nije u stanju u sadašnjim okolnostima ponuditi takvu viziju i politički program, jer bi se time dovela u pitanje opstojnost sadašnjeg ekskluzivnog duopolnog vladanja državom. Taj model vladanja državom postoji od 2000 godine kad je dotadašnji Tuđmanov Ustav promijenjen u nekakav hibridni polukancelarski model s kancelarima Račanom, Sanaderom, Kosoricom i Milanovićem. Model je pukao na posljednjim izborima kad pobjednička stranka s nedovoljnom relativnom većinom nije mogla sastaviti Vladu, a upitno je kako će se i nakon ovih izbora sastaviti Vlada.

Novi hrvatski ustupak Srbiji – Memorandum2 SANU se ostvaruje

Bilo kako bilo privola Hrvatske da se Srbiji otvore ključna poglavlja 23. i 24. u pristupnim pregovorima za članstvo u Europskoj uniji predstavlja novi ustupak istočnom susjedu i praktički još jedan mirnodopski poraz hrvatske politike prema politici Beograda. Svakako najvažnija točka u dokumentu „Zajednička pozicija EU“ s 50 prijelaznih mjerila koje Srbija u tom pregovaračkom procesu mora ispuniti tiče se univerzalne jurisdikcije za ratne zločine ne području bivše Jugoslavije koje je Beograd u svom zakonu preuzeo od Haaškog tribunala. Po tom zakonu Srbija uzima sebi za pravo da kazneno goni hrvatske branitelje, jednostavnije rečeno Beograd se ponaša kao da još uvijek postoji komunistička Jugoslavija. U novim okolnostima u Beogradu više ne vladaju komunisti nego deklarirani četnici na čelu ns predsjednikom države i premijerom, pa hrvatska politika o toj činjenici treba i te kako voditi računa.

Iznuđenom izjavom ne može se zaustaviti odmaklu fašizaciju hrvatskog društva

Zanimljivo je kako su se svi antifašistički orijentirani političari, politički analitičari, novinari i politički komentatori, osim ipak rijetkih, oduševili predsjedničinom nedvosmislenom osudom tzv. NDH i zločinačkog ustaškog režima, govoreći i pišući o tome kao da se ne radi o iznuđenom potezu, već o predsjednici RH kao uvjerenoj antifašistkinji.

Kao da se ne radi o osobi ispilavljenoj iz Tuđmanovog inkubatora, kojoj se dosljednost i istina može tek omaknuti, a na racionalno ponašanje tek prisiliti ozbiljnom prijetnjom.

Podsjećam da se radi o osobi koja je prošle godine preuzela pokroviteljstvo nad „hodočašćem“ i „komemoracijom“ na Bleiburškom polju, koje je „nenarodni“ Hrvatski sabor ukinuo, a ovaj „reformski“ ponovo preuzeo.

Nemojmo se zavaravati, ničeg iskrenog u predsjedničinom istupu nema, izjava je data s figom u džepu i uz škrgut zubiju, fašizacija hrvatskog društva će se nesmetano nastaviti uz tek možda malo više opreza.

630 milijuna kuna je tek mrvica prema 34,6 milijardi dolara opljačkanih iz Hrvatske

Najnovija korupcijska afera s ukradenim zlatom i eurima iz sjedišta policije u Zagrebu te istraga koja tvrdi da se radi o pranju novca povezanom s peruanskom narkomafijom samo je vršak velike korupcijske sante s kojom je Hrvatska suočena od samog stvaranja države. Po najnovijem izvješću američke insituticije „Global Financial Integrity“ koja prati tijekove prljavog novca u cijelom svijetu iz Hrvatske je od 2004. do 2013. godine izneseno čak 34,6 milijardi dolara ilegalno stečenog novca. Analizom podataka o međunarodnoj razmjeni i bilanci plaćanja GFI je utvrdio da se iz Hrvatske u prosjeku godišnje izvuče 3,5 milijardi dolara "prljavog" novca, koji je stečen raznim kriminalnim aktivnostima kao što su izbjegavanje plaćanja poreza, korupcija, trgovina drogom, prostitucija. Prema tom iznosi Hrvatska je na 40. mjestu od ukupno 149 zemalja obuhvaćenih analizom

Četvrt stoljeća od „Božićnog Ustava“ do „Božićnog mandatara“

Stjecajem okolnosti ima dosta simbolike u onome što se dogodilo prije 25 godina kad je Hrvatska, tada još uvijek u sastavu komunističke Jugoslavije, nakon prvih demokratskih izbora dobila tzv. „Božićni Ustav“ i sada gospodina Tihomira Oreškovića kao uspješnog Hrvata iz poslovnog svijeta koji je odlukom predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović postao „Božićni mandatar“ za sastavljanje nove Vlade.

Milanović je preveslao naivce Petrova i Karamarka

Izlazak Tomislava Karamarka kao čelnika HDZ-ove Domoljubne koalicije iz pregovora oko sastavljanju Vlade i prihvaćanje čelnika MOST-a Bože Petrova da zajedno sa Zoranom Milanovićem kao čelnikom SDP-ove koalicije Hrvatska raste može se protumačiti isključivo kao pobjeda političke strategije Zorana Milanovića.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci