Prenosim svoj komentar na fb-u, događaj DANI ŽALOSTI POVODOM ULASKA U EU
Nije EU raj, i u njoj se vode političke borbe, po raznim osnovama. To je vrlo složena zajednica, ogroman broj stvari se paralelno odigrava. Možete se durit u kutu kak vas nitko ne voli - pa, onda vas nitko ni neće voljet. A možete ući u igri i učit pravila. Hrpa rasprava se stalno događa, treba to konkretno pratiti. Sve se ne može, naravno, previše je toga, uostalom ne možeš ni stalno pratiti što sve dnevno rade sva naša ministarstva.
Budite pragmatični ljudi, pustimo to o izdajicama i domoljublju, pustimo parole, OK, ja sam tako nastupio, ali nije mi to inače svojstveno, samo okrećem parole koje stalno čujem, da sam izdajica, da mi je ispran mozak isl.. Sad smo ušli u to kolo, i treba plesati. I ako idemo konkretno, temu po temu, mogli bismo se često, konkretno složiti da imamo neki nacionalni interes kao Hrvatska, iako se inače razlikujemo.
A je se sad negdje grizu oni iz "Protiv obitelji" kampanje za referendum...
500 veselih prajdovaca u koloni, na splitskoj rivi ih dočekao pljesak iz kafića.
Oni su naime, navodno, tijekom prikupljanja potpisa »iskusili mnoga vrijeđanja, ponižavanja i fizičke napade« (nisam međutim vidio potvrdu u nekom policijskom izvješću ili nekom drugom nezavisnom izvoru). A sad, pilatski peru ruke i pozivaju građane »da ne nasjedaju na moguće provokacije tijekom Gay Pridea u Splitu i Zagrebu«. Jer, znate što je njihov cilj? Da se »izbjegnu situacije kao u Francuskoj i nekim drugim državama u kojima se nasiljem na ulicama rješavaju pitanja na koja građani mogu demokratskim putem, u miru, dati odgovor«.
Vadio sam neke brojčane pokazatelje s prošlonedjeljnih lokalnih izbora. Preko vikenda imao sam vremena to srediti. Vjerujem da onima, koji žele objektivno sagledati politička kretanja, može biti korisno.
Sažetak:
– Izlazak na izbore manji nego 2009. (49% - 45%)
– Gledajući rezultate po županijama, vrlo su male razlike u odnosu na 2009.. HDZ je ispred SDP-a u gotovo istom odnosu (ukupno u glasovima 30%-26%)
– HDZ i SDP snažno dominiraju, zauzimajući prvo i drugo mjesto u većini županija
– Postotak glasova koje su dobili je međutim znatno manji (64% – 55%). Nema "treće snage" jer su ostali glasovi rasuti na razne stranke i liste.
Finska se u svojem razvoju u posljednjih nekoliko stoljeća može usporediti s Hrvatskom. Finci su bili narod seljaka, podjarmljen do Šveđana. Šveđani su od 17. stoljeća počeli modernizaciju, napredovali su industrija i kultura, dok je Finska ostajala agrarna, podjarmljena provincija. U 19. stoljeću Finska dolazi pod političku vlast Rusije, ali su Šveđani zadržali dominaciju u društvu, kulturi, ekonomiji. Slična situacija bila je u to doba u Hrvatskoj, pod dvostrukom dominacijom Austrije i Mađarske. Postepeno se javlja nacionalni pokret (Finci i Hrvati spadaju među "zakašnjele nacije").
Sredinom 20. stoljeća, Finska je još bila slabo razvijena, većina stanovnika seljaci, kao i tadašnja Hrvatska. Slijedećih desetljeća, obje su doživljavale ubrzani razvoj, modernizaciju, industrijalizaciju, urbanizaciju.
Danas je razlika očita, čak drastična. A svakako se ne može svesti na beskonačno jadanje da su krivi komunizam i Srbi. Dobrom strategijom, kroz desetljeća, može se napredovati. Finci i Hrvati učinili su neke bitno različite strateške izbore - i što je bitno, i dalje ih čine.
Kad sam već popratio komentarom referendum u Dubrovniku, ne zaboravimo ni onaj u Fužinama!
Dva tjedna prije referenduma u Dubrovniku (na dan izbora za EP), na području općine Fužine bio je održan referendum s pitanjem "Slažete li se da na prostoru označenom u Prostornom Planu Općine Fužine kao IS11 zona vjetroparka Zvirjak bude smještena vjetroelektrana Fužine?" Iako je od onih koji su na referendum izašli 82% bilo protiv, po zakonu referendum nije uspio jer je izašlo samo 46,6% od 1415 upisanih birača. U samom mjestu Lič, u neposrednoj blizini sporne lokacije, izašlo je više od pola, ali ipak tek 58% upisanih birača. Zanimljivo je, da je na referendumu manje ljudi glasovalo protiv projekta, nego je potpisalo peticiju dva mjeseca ranije.
Referendum u Dubrovniku donio je katastrofalan poraz inicijativi "Srđ je naš" i zagovornicima referenduma i neposredne ili participativne demokracije općenito. Tragično niskim izlaskom, građani su poručili da se ne žele gnjaviti odlučivanjem i da su posve zadovoljni da drugi u njihovo ime donose odluke.
Djelomice, ali samo manjim dijelom, stvar je u tome što je, s obzirom na odredbu da referendum ne vrijedi ako izađe manje od 50% upisanih birača, racionalna taktika zagovornika projekta (koji imaju potpunu podršku u predstavničkoj vlasti, koja odlučuje kad referendum ne uspije) da na referendum ne izađu. Ali velikim dijelom, ipak se očito radi o nezainteresiranosti.
Sad se ograđuju, ali u to su kolo svjesno ušli! Što su očekivali od Tomislava Karamarka i Ruže Tomašić - pacifizam i poštovanje različitosti!?
Među 8-9 registriranih stranaka u Hrvatskoj, koje u imenu imaju "zeleno", Zelena lista je do prije tri godine bila najuspješnija. Jedina je nastupala na izborima samostalno i osvojila neke mandate u predstavničkim tijelima. Povezala se s Europskom zelenom strankom i postigla status promatrača (observer). U skladu s vrednotama zelenih, odlučno je zastupala pravo na različitost te redovno sudjelovala na Gay Prideu.
Privukao mi je pažnju slijedeći pasus u predstavljanju jedne liste kandidata za Europski parlament:
(...) rekao je da su, za razliku od etabliranih stranaka u našemu političkim životu koje su otvoreno eurofilske, oni euroskeptici. To ne znači da su protiv ulaska u Europsku uniju, nego su, kako je dodao, "eurorealisti i žele stalno propitivati što Europska unija može donijeti dobroga hrvatskim građanima". Upitao se hoće li birokracija u Bruxellesu riješiti naše probleme te je odao da ulazak Hrvatske u Europsku uniju "nije ulazak u obećanu zemlju" (...)
NOVA TV danas je u Dnevniku objavila rezultate ankete, koju je provela agencija IPSOS PULS, o raspoloženju birača pred izbore za Europski parlament.
EKSKLUZIVNO Hrvati žele glasovati za osobe, a ne samo stranke - vodi Kukuriku lista
U anketama, uvijek više ljudi kaže da će izaći na izbore nego što to na kraju stvarno bude. Sad je 64,7% anketiranih reklo da će sigurno ili vjerojatno izaći na izbore ("slučaj veće izlaznosti"). Ako stvarna izlaznost bude 50% (od STVARNOG broja birača - ali sad su, koliko sam skužio, birački popisi prilično sređeni - govorimo o nekih 3,5 milijuna birača u zemlji), bit će odlično.
Po postocima glasova među ovima, na prva tri mjesta su očekivane liste, a na 4., s dosta zaostatka, lista koju predvodi moj bivši stranački drug Ivan Pernar (bili smo zajedno u Zelenoj listi 2009.-2010.; njegova današnja idejna pozicija je daleko od zelenih). Ona je jedina blizu praga od 5%, koliko je potrebno da lista uđe u izračun raspodjele mandata.
Koalicija SDP - HNS - HSU - 26,3 %
Na izborima za Europski parlament, koji će se održati 14. travnja, prvi put će u Hrvatskoj biti primjenjen sustav otvorenih lista. Svaka lista, koju prijavljuje jedna stranka, više stranaka ili grupa građana i građanki, ima 12 imena kandidata/kandidatkinja. Birač ne bira samo listu kojoj će dati glas, nego ima mogućnost da svoj glas da jednome od kandidata/kandidatkinja s te liste (tzv. preferencijalni glas).
Zbog toga "listić" postaje "plahta" velikog formata, jer na njemu su navedena imena 28 lista i 336 kandidata/kandidatkinja; nespretno, ali neizbježno i ne stvara veće probleme.
Glasati možete na tri načina.
1) Zaokružiti samo redni broj ispred liste kojoj dajete glas. Time se odrićete prava na preferencijalni glas.
