pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Jučer sam ulovio pod ruke Jutarnji list i negdje unutra je pisalo kako je Sanader popričao s nekim iz EUa i pritom "zaoštrio" odnos prema EU a sve skupa vezano uz ZERP. Ovo je naravno smiješno, jer ne zaoštrava Hrvatska (ili Sanader) ništa prema EU, nego je EU taj koji zaoštrava odnos prema nama - no kako su neki na pollitici primjetili, baš je zgodno da imamo problem sa ZERPom jer imamo temu koja ima nacionalnu podršku pa pod problem ZERPa možemo uredno proturiti i alibi za zaustavljanje (usporavanje, privremeno odustajanje ilikoji god želite izraz iskoristiti za činjenicu da pregovori polako staju) pregovora sa EU. How convenient!

Do prije samo neki dan HDZ-ovci su ismijavali Mesića kada je u svojem govoru izjavio da „tako više ne ide“. Tih dana Polančec je lagao da inflacija u 2008. godini neće prijeći 3,5%, Šuker nas je uvjeravao da nema nikakvih problema s državnim financijama, a Sanader tvrdio da nema nikakve blokade pregovora s EU i da sve ide svojim tokom.

Danas znamo pravu istinu. Nakon što se Sanader proteklih dana drznuo obrušiti ne trgovce da su krivi za inflaciju, da moraju smanjiti marže (nisu li se tako „rješavali“ problemi za vrijeme dogovorne ekonomije u SFRJ?) te da je čak i HNB kriv, samo ne ON, jedini pravi odgovorni, premijer Ivo Sanader, jučer se konačno oglasio guverner HNB-a Željko Rohatinski i suočio nas s istinom.

Gale ima pravo, gubimo se u detaljima, igramo „protivnikovu“ igru i bez kraja i konca reagiramo na sranja servirana s raznih izvorišta ...

E, pa ovo je upravo takav post :-)

Al' moram !!!

Čitam članak na Index.hr i tamo, pored ostalog (a glavna tema je fajt oko imenovanja sudaca), kaže i ovo:

Okrivio HNB za inflaciju
Upitan o inflaciji, koju je mjesecima najavljivao guverner Hrvatske narodne banke, Željko Rohatinski, a koja se na kraju i obistinila, Sanader mu je, osim što je rekao da će se učiniti što se može, odgovorio guverneru pročitavši članak iz Zakona o HNB-u, koji kaže "osnovni cilj HNB-a je postizanje i održavanje stabilnosti cijena" i dodao kako "nije na vladi da rješava to, u slobodnom tržištu Vlada rješava fiskalnu, a HNB probleme monetarne politike".

Bubne, i ostane živ naš cijenjeni doktor književnosti :-)))))

Upravo sam pročitao jedan zgodan komentar, koji piše o temi o kojoj razmišljam već dulje vrijeme napisati nešto. Prenosim dio članka, a ako nekog zanima cijeli tekst neka pogleda komentar Darka Markušića: „Upozorenje Rohatinskog je i glas za promjenu vlasti“ na Business.hr

Prošlo je već nešto vremena od mog poslijediplomskog studija na EFZg, i sjećam se tada rasprava o tome kako svim političarima u SAD se tresu noge prije nego što Alan Greenspan (ili sada Ben Bernanke) nešto izjavi ili samo izda priopćenje (ničim izazvano), a nekima se noge nastave dobrano tresti nakon tih izjava.

Tako je bilo i tako će biti. Guverner središnje banke ima mehanizme znatno utjecati na izbore kratkoročno, a o mogućem dugoročnom utjecaju da i ne govorim! Toga su sve više svjesni i naši političari (ili su čuli od drugih) i zato nezadovoljstvo guvernerom i gunđanje, poneki pokušaj akcije ali nikada nešto izraženije.

Pretpostavimo situaciju da osoba bez vozačkog ispita i bez poznavanja prometnih propisa dobije na četverogodišnje upravljanje i korištenje automobil. Ta osoba, nazovimo je Ivo, može sama upravljati i održavati automobil, a može automobil dati da njime upravlja vozač, a da ga održava mehaničar. Ukoliko bi Ivo bez vozačke dozvole i automehaničarskog iskustva sam preuzeo upravljanje i održavanje automobilom, rezultati bi po Ivu i okolinu bio katastrofalni. Bilo bi tu poginulih, povrijeđenih, oštećenih, prestrašenih i bog te pitaj kakvih sve ne. Sve to bi prouzrokovalo veliku materijalnu štetu koju Ivo ne bi mogao podmiriti.

Dakle ne treba sumnjati da bi svaki Ivo sa zdravim razumom, odabrao stručnjake za upravljanje automobilom ili bi si dao truda i sam savladao potrebne vještine.

Jučer sam se dokopao izvješća Nacionalnog vijeća za konkurentnost (i to kompletnog) za 2006. godinu i projekciju za 2007. i uočio sam odmah brdo strašno zanimljivih podataka koje sam htio malo prenjeti dalje, no jučer navečer je sve to zasjenila jedna druga, po meni spektakularna informacija:

Savjet nije uspio potrebnom većinom glasova donijeti konačnu odluku. U takvoj situaciji, ocjenjujući da bi odlaganje donošenja odluke bilo štetno i za BLB i za HNB, temeljem ovlasti iz članka 39, točka 4 Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, donio sam odluku kojom se odbija prethodni zahtjev BLB-a za indirektno stjecanje kvalificiranih udjela u HAAB Zagreb i u Slavonskoj banci, navodi guverner hrvatske središnje banke.

“Potpuno sam svjestan težine takve odluke i osobne odgovornosti, ali i duboko uvjeren u njezinu ispravnost”, zaključuje Rohatinski.

(Jutarnji, Večernji)

Prošloga tjedna promakao mi je jedan tekst u Večernjem listu a koje govori o pogledu guvernera HNBa g. Željka Rohatinskog na događanja na hrvatskom financijskom tržištu odnosno ekonomoniji uopće.

Ostale zemlje srednje i istočne Europe ostvaruju stope gospodarskog rasta slične hrvatskim uz manji vanjski dug, niži deficit platne bilance, manju količinu novca u optjecaju, zbog čega Rohatinski smatra da na dulji rok država mora ubrzati rast BDP-a kako bi povećala efikasnost.

Eto, nakon dosta vremena napokon novi intervju. Prema zahtjevu publike (ali i mojoj vlastitoj znatiželji) uspio sam doći do zastupnika HSPa g. Tončija Tadića. Tonči san je dobro poznati saborski zastupnik koji je u fokus javnosti izbio krajem mandata Račanove vlade u času kada je proglašen najaktivnijim i vjerojatno najproduktivnijim zastupnikom prethodnoga saziva sabora (ovo je naravno pitanje debate, no takva je bila percepcija u medijima).
Tonči Tadić je rođeni Hvaranin, maturirao je u MIOC-u. Diplomirao Fiziku (inženjerski smjer) 1987. nakon čega se zaposlio na Institutu Ruđer Bošković gdje je magistrirao i doktorirao 1995..
Prema sovjim riječima, politikom se počeo baviti 1989. godine. Sredinom devedesetih postaje član Velikog vijeća HSLS, član zagrebačke Gradske skupštine i predsjednik zagrebačke organizacije HSLS. No u rujnu 1995. prelazi s Miroslavom Rožićem u HSP. Od 2000. je saborski zastupnik, potpredsjednik HSP-a, a sve ostalo, je kako kažu - povijest.

Intervju je jako dugačak ali mislim da odražava većinu tema za koje se g. Tadić zalaže. Kao što čitatelji ovoga bloga znaju, HSP nije nužno (a to sam jako pristojno napisao) politička opcija kojoj težim, no većinu stavova koje g. Tadić promovira spreman sam bezuvjetno podržati.

Ako Vas zanima pozadina priče o šećeru, ZERPu, nuklearki ili ORCOu (neovisno o tome da li se slažete s Tončijevim stavovima ili ne) ovaj intervju svakako pročitajte jer na jednome mjestu imate sve argumente.