Tagovi

Vlada bojkotira raspisivanje referenduma o ćirilici

Odluka Sabora da se Vladi uputi na provjeru potpisi za referendum o čirilici još je jedan dokaz izigravanja Zakona o referendumu. .Sasvim je jasno da vladajuća garnitura na Pantovčaku, u Saboru i u Banskim dvorima bojkotira volju naroda u slučaju raspisivanja referenduma kojim bi se riješilo pitanje uporabe ćirilićnog pisma u Vukovaru.
Hrvatski sabor je nakon četiri mjeseca donio odluku da se Vladi uputi na provjeru 632.000 potpisa prikupljenih u cijeloj Hrvatskoj za održavanje referenduma kojim bi se na ustavni način reguliralo pitanje uporabe ćiriličnog jezika i pisma u Vukovaru. Vodeći računa o odnosu Vlade, ali i drugih visokih državnih dužnosnika prema Vukovaru, ovaj potez Sabora u kojemu vladajuća koalicija ima uvjerljivu većinu predstavlja još jedan providan manevar da se ne dozvoli provedba narodne volje u ovom politički emotivnom nacionalnom pitanju.

Referendum kao Sizifov posao ili o temeljnoj inicijativi

Iako je stvorena percepcija u javnosti da su hrvatski građani općenito nezainteresirani za političke procese u državi, smatram da je takvo gledište površno. Da nam nedostaje osnovne političke kulture, sasvim je jasno. Ali moramo uzeti u obzir da smo mi ipak mlada demokracija koja tek od 1991. ima teoretsku mogućnost demokratskoga izjašnjavanja,a od 2000. i praktičnu.

Ništa novo neću iznijeti ako konstatiram da političke elite koriste i nastoje produžiti stanje političke depresije nacije. Još uvijek nam je mogućnost izbora ostavljena u biranju između dva zla, a političkom slobodom smatramo priliku da se dobro posvađamo čije je zlo veće, naše ili njihovo. Kampanje se vrte i izbori se dobivaju na floskulama o gostima i domaćima, o tome da li su dva prsta u zraku bolja od tri prsta, iako mi se čini da političke elite drže u zraku samo jedan prst, i to onaj srednji.

Zagrebački ekspress lonac

Pored situacije na nacionalnoj razini gdje puno toga visi u zraku – ne zna se kad završavamo pregovore, kada izlazimo na izbore, po kojem zakonu biramo (budući su promjene izbornog zakona najmanje do srpnja na Ustavnom sudu), u kojim izbornim jedinicama biramo, kada izlazimo na referendum o ulasku u EU... i to sve u izbornoj godini – situacija se ovih dana ubrzano zakuhava i u gradu Zagrebu.

Jučer je gradska skupština odbila prijedlog gradonačelnika o novim cijenama vrtića. Politička argumentacija gradonačelnika za provođenje tog poteza jest uvođenje pravednijeg načina naplate vrtića – bogati plaćaju više, siromašni manje. Iako gradonačelinkov PR u medijima pokušava nametnuti tezu o skupštinskom podilaženju bogatima, zagrebački viječnici ne osporavaju takav pristup, već kriterij po kojemu je gradonačelnik naumio procijeniti tko je bogat a tko nije.

Što donosi novi Zakon o referendumu

Svjestan sam da je danas potpuno „krivi“ dan za artikulaciju bilokoje teme koja se ne bavi haškom presudom generalima, no timing nisam ja birao, a tema je previše važna (barem po mom mišljenju) da bi ju se prešutilo. Dakle, na jučerašnjoj sjednici, Vlada je usvojila i poslala u saborsku proceduru Prijedlog zakona o referendumu. Pdf file vladinog prijedloga možete naći ovdje - štoviše za kvalitetno i potpuno razumijevanje teza u ovom dnevniku, preporučam čitanje, ili barem paralelno praćenje predloženog zakona.

Dakle, što dobivamo tim zakonskim rješenjem. U prvom redu čišćenje nekih nebuloza starog zakona (poput obveze navođenja JMBG-a prilikom prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma), potom preciznije opisanu proceduru za raspisivanje i provođenje referenduma, te usklađivanje sa posljednjim ustavnim promjenama. Tako se sada i zakonom propisuje da se odluka na referendumu donosi većinom izašlih na referendum. Po mom mišljenju to je jedini pošteni kriterij, koji ne manipulira (ne)glasanjem onih koji nisu izašli na referendum – što po defaultu radi svaki “kvorumski” model. To ujedno znači da se otvaraju i vrata stvarno provedivim lokalnim referendumima za smjenom neposredno biranih gradonačelnika, načelnika i župana, s ogradom da bi trebalo provjeriti da li je potrebno prilagoditi i odredbe Zakona o lokalnoj upravi i samoupravi.

Fokus mog današnjeg teksta su ipak mane i nedostaci ovog predloženog zakonskog rješenja, a kojih je po mom sudu – previše. Probati ću biti što manje “stručan” i suhoparan u obrazlaganju, no mišljenja sam kako je za kvalitetnu argumentiranu raspravu ipak potrebno eksplicitno ukazati na problematične članke i formulacije zakona.

Referendum o referendumu

Vijest o sporazumu Vlade i sindikata oko održavanja referenduma prili?no je iznena?uju?a. Prva informacija koju sam vidio bila je objavljena na teletext stranicama HRT-a, i podrazumjevala je dogovor referendum o ZOR-u, no ubrzo je uslijedilo i pojašnjenje kako su se Vlada i sindikati dogovorili o održavanju referenduma sa pitanjem „Jeste li za to da se referendum mora raspisati ako to zatraži 200.000 registriranih bira?a, te da vrijeme za prikupljanje potrebnog potpisa bude 30 dana?“. Referendum bi se trebao održati zajedno sa referendumom o ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Odmah na po?etku moram re?i, kako se po mom mišljenju radi o zna?ajnom potezu koji jednostavno moram pohvaliti. Bez obzira na ostale okolnosti na koje ?u se osvrnuti u ovom tekstu – mogu?nost da gra?ani odaberu žele li iskorak prema participativnoj demokraciji je rezultat koji zasjenjuje sve eventualne prigovore ovom potezu, i jedino što mogu re?i jest – kona?no. Štoviše, i sam sam u nekoliko prilika razmišljao i kombinirao kako do?i do tog rezultata – referenduma o uvijetima za raspisivanje referenduma (vidi ovdje i ovdje). Iskreno se nadam da ?e u narednim danima ova vijest biti i službeno potvr?ena, te da ?emo kroz par mjeseci odlu?ivati o razini participacije gra?ana u procesima donošenja odluka.

Promjena Zakona o referendumu

Jedan od zakona koji ?e u narednom periodu zasigurno doživjeti remont jest Zakon o referendumu. Iako je potreba za izmjenom tog zakona stara, zakon do sada nije došao u fokus zakonodavca – najvjerojatnije zbog poslovi?ne inertnosti vlasti. Nije bitno što je Ustavni sud ukinuo dijelove tog zakona, što je u me?uvremenu ukinut i JMBG (?ije se prikupljanje porpisuje ?lancima tog zakona) ili što su se bitno izmjenile politi?ke okolnosti (referendum je postao jedna od klju?nih institucija u okvirima politi?ke igre na razini lokalne samouprave). Ništa od toga nije bio dovoljno dobar razlog za reviziju postoje?eg zakona. No ako ništa drugo, nedavne ustavne promjene, i potreba da se zakonsko propisivanje održavanja referenduma uskladi sa Ustavom (prvenstveno zbog održavanja referenduma o ulasku Hrvatske u EU), kona?no su pomaknule pri?u sa mrtve to?ke. Prema informacijama kojima raspolažem, promjene Zakona o referendumu se pripremaju u Vladi. Zbog svega toga smatram da je pravi trenutak za pokretanje inicijative koja bi kroz široku javnu raspravu definirala okvire u kojima javnost (udruge civilnog društva, stru?njaci za ustavnu i zakonodavnu praksu vezanu uz referendum, kao i najširi sloj zainteresiranih gra?ana) priželjkuje promjene. Dakle, cilj je definirati kakvu promjenu o?ekujemo, i što želimo od novog Zakona o referenumu.

Nož u le?a Ustava

Subotnji Novi list preko središnje duplerice donosi zanimljiv i iscrpan interview sa stru?njakom za ustavno pravo i profesorom na Pravnom fakultetu u Zagrebu, dr. Brankom Smerdelom. Interview je još zanimljiviji zbog ?injenice da je profesor Smerdel kao ?lan Odbora za Ustav, Poslovnik i politi?ki sustav javno i otvoreno nastupio, i prozvao Vladu zbog nezauzimanja stava po pitanju raspisivanja referenduma o ZOR-u. Izrazito cijenim otvorenost i jasnu artikulaciju stavova kod profesora Smerdela. Usprkos tome, u ovom interviewu je ublažio oštricu i zauzeo poziciju koju smatram u korijenu pogrešnom, i koja zaslužuje, ?ak i zahtjeva, odgovor. Iako ?u u tekstu citirati najrelevantnije djelove, preporu?am ?itanje cijelog razgovora sa profesorom Smerdelom, koji je dostupan i na internetu za pretplatnike online izdanja Novog lista.

Referendum mora pasti!

Posljednjih dana imamo priliku promatrati politi?ki igrokaz Vlade koji se ne može opisati druga?ije nego li - teatar apsurda. Radi se naravno o dvostrukom manevru sa jedinstvenim ciljem: opstrukcijom održavanja sindikalnog referenduma. No da uvedemo malo reda u ovaj tekst. Akciju opstrukcije održavanja referenduma Vlada je zapo?ela lošom, ali (pre)?esto uspješnom taktikom mrkve i batine. S jedne je strane napala zakonsku utemeljenost sindikalnog zahtjeva za raspisivanjem referenduma, a s druge je povla?enjem Zakona o radu iz saborske procedure ponudila sindikatima "mrkvu". Privla?nost Vladine mrkve ve? o?ekivano forsiraju Jutarnji list sa podnaslovom "Sindikati pobijedili" i Ve?ernji list koji sa naslovnice poru?uje kako se “izgubio pravni temelj za referendum”. No i Vladina mrkva i batina zapravo su duboko demokratski deficitarne, i u kona?nici predstavljaju isklju?ivo prezir prema bira?ima, i njihovim pravima koje im garantira Ustav i zakoni Republike Hrvatske - bez obzira prihvatili sindikati Vladinu "nemoralnu ponudu" ili ne. Evo i zašto.

Post festum: referendum u Ustavu

Nakon višemjese?nih, ponekad i mu?nih pregovora, 16. lipnja kona?no su izglasane ustavne promjene. Kako mene osobno najviše zanima kako je u tim promjenama prošao ?lanak 86. koji se bavi referendumom, tako ?u u ovom tekstu pisati samo o tom aspektu. U tom kontekstu treba analizirati dvije stvari - promjene koje su izglasane, kao i one koje nisu. Ove druge smatram važnijima, pa ?u od njih i krenuti.

Kako je referendum o ZOR-u postao referendum o Vladi

Moram priznati, ?itava pri?a oko referenduma posljednih je dana (za mene) krenula u neo?ekivanom smjeru. Na samom po?etku, ve? prilikom najavljivanja prikupljanja potpisa – kako zbog kratkog roka koji su sindikati uzeli za pripremu, tako i zbog popratnog ponašanja sindikata – bio sam prili?no skepti?an prema cijeloj akciji. Smatrao sam da sindikati u biti niti ne žele referendum, ve? da im je cijela pri?a tek oru?e u pregovorima s Vladom. I dalje mislim da su i sami sindikati na taj na?in pristupili inicijativi za raspisivanje referenduma o ZOR-u, no stvar se izmakla kontroli, te uz zdušnu (iako neželjenu) asistenciju Vlade, prerasla zadane okvire.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci