Hrvatska je u ovoj godini ušla u završnu fazu definiranja svoje sudbine. Postojeći politički sustav definiran Ustavom iz 2000. godine pokazao se nedjelotvornim da bi se strateški riješili državni politički, socijalni, gospodarski i ostali problemi s kojima je zemlja suočena na pragu ulaska u Europsku uniju.
Kao nova epizoda bitke za Varšavsku, u kojoj s jedne strane stoje građani obični a s druge kapital sumnjiva porijekla i nekoliko krakoa hobotnice koja davi ovaj narod (osovina Bandić - Sanader), danas je poduzeta mirna, legalistička akcija vrlo skromnog sadržaja: naime, jednostavno smo ljubazno zamorili jedno ministarstvo, kojem je na čelu bivša prinudna upraviteljica Zagreba (iz doba kad je tadašnji predsjednik države odbijao priznati "oporbenu situaciju" u glavnom gradu, tj. činjenicu, da je HDZ izgubio izbore) i suvlasnica IGH, da odgovori na dopis, koji mu je upućen prije dvije godine.
Ono što u tome nije bilo jednostavno, jest da nas je bilo točno 567 koji smo predali zahtjeve i dobili za to potvrdu, pod urudžbenim brojem.
Udruga "Zajednica Humanitas"
UB: ZH-IP-10-02/01
Srijeda, 11. veljače 2010.
sati: 05:30 ujutro
GRAĐANI PROTIV NELEGITIMNE PROFITERSKE MOĆI U VARŠAVSKOJ
Informacija i poziv za medije i javnost
Jučerašnji izvanredno uspjeli prosvjedni skup, na kojem se usprkos snijegu okuplo 4000 ljudi i poslana jasna poruka bahatim moćnicima da ne mogu više raditi štoim se prohitje na štetu interesa građana i naroda, doveo je do brze, panične intervencije. Noćas oko četiri sata pojavila je u Varšavskoj ulici interventnap policija. Pohapšeni su svi, koji su bili u kontejnerima, dežurajući u tom trenutku, čuvajući javno dobro od suravih privatnih profiterskih interesa. Prostor je okružen trakom kao mjesto zločina. Tomislava Tomaševića Senfa, predsjedika Zelene akcije, koji je ušao u prostor, zgrabilo je četvero policajaca i odnijelo. Kip trojanskog konja je razbijen. Kontejneri su ukrcani na kamione. Međutim, kamioni sada ne mogu napustiti Varšavsku. Oni aktivisti, koji su se na prvi poziv okupili, blokirali su svojim tijelima izlaze iz Varšavske ulice.
Ovih dana se u kanadskom gradu Vancouveru održavaju Zimske olimpijske igre. Grad Vancouver i grad Zagreb imaju mnoge sličnosti i raznolikosti.
Vancouver je jedan od najvećih kanadskih industrijskih centara. Danas broji oko 560.000 stanovnika (2001.), 2007. godine bio treći najpoželjniji svjetski grad za živjeti. Taj status je dobio zahvaljujući ljudima koji su vodili i upravljali gradom i željeli su napraviti grad prilagođen potrebama čovjeka i u kojem je ugodno živjeti. Brojne zelene površine, vrtovi i preko 180 parkova.
Zagreb je isto jedan od najvećih industrijskih centara Hrvatske, ima 779 145 (2001.) stanovnika. Tijekom vremena usvojio niz europskih i svjetskih propisa u razvoju zelenih površina, njihovom uređivanju i održavanju. U Zagrebu je jedna od najvećih i najljepših perivoja ovog dijela Europe – Maksimir. Zagreb danas ima 30 parkova, koji zauzimaju površinu od oko 402 000 m2. Među najreprezetativnijima su, zasigurno, parkovi poznate "Lenucijeva potkova" ili "Zelena potkova" koja je važno obilježje urbanom identitetu Zagreba.
Tu završava sva sličnost između Vancouvera i Zagreba.
Prenosim sa mrežnog sjedišta Ne damo Varšavsku! Nedavno je bila dvogodišnjica velikog prosvjeda, koji je bio u Varšavskoj 26. siječnja 2008.. Neka sad bude još više ljudi! I ne bi trebala biti samo galama, nego jasno artikulirana poruka.
Šalju se zahtjevi Skupštini grada Zagreba, koja je ranije bila poslušni instrument za sve razbojničke zamisli gradonačelnika i njegovih kumova. Sada, pak, postoji određena nada da će to prestati biti.
Pogledajte moj nedavni tekst Cvjetni trg: Narod protiv kapitala, godina četvrta i ranije tekstove na ovom blogu (posebna rubrika 4.4.1. Cvjetni trg, u popisu sadržaja, lijevi stupac dolje).
Nekoliko opaski, povodom jučerašnje akcije u Varšavskoj. (Koja se, vidi simbolike, dogodila na dan kad je Zelena akcija proslavljala 20. godišnjicu osnivanja - u kojem sam, ostaje za povijest zapisano, imao bitnu ulogu.)
Spomenuo sam, da je moj prvi zapis ovdje na blogu, 30. siječnja 2007., bio na tu temu. Nekoliko dana ranije bila je "javna" prezentacija projekta, za probranu publiku, tako da ni uglednog arhitekta NIku Gamulina nisu pustili da sudjeluje! (O tome svjedoči fotografija lijevo.) Tada je stranka "Zeleni za Zagreb" (današnja "Zelena lista") napisala priopćenje, iz kojeg izdvajam.
Najjaci argument (ili jedini argument) vodstva SDP-a, od Racana i njegove svite do danas Milanovica i njegovih klimavaca u prilog ostanku Milana Bandica na vrhu zagrebackog SDP-a je bila tvrdnja da Bandic SDP-u u Zagrebu donosi glasove. I navodno se bez Bandica nije moglo. Lose je s njim, ali bez njega bi navodno bilo jos gore. Jer bez Bandica bi SDP izgubio Zagreb, a skupa s njim i jednu ogromnu kasicu-prasicu. Pa su Bandica uglavnom tetosili, uz poneku drugarsku kritiku.
Sad, znajuci sve to, covjek bi ipak ocekivao nekakav rezultat Bandica u Zagrebu. Jer on je navodno bio nezamjeniv. Bez njega se nije moglo. Bez njega bi se SDP u Zagrebu odmah raspao. Jer njega biraci vole, od Dubrave do Ilice. Jer on je nepobjediv.
I sto se dogodilo? Nas Milan dobije u Zagrebu 15% glasova. Sto mozemo iz toga zakljuciti? Ja, naprimjer zakljucujem da ime uopce nije vazno, vec da biraci glasuju za SDP. I da bi na celo liste, ili kao kandidat za gradonacelnika, mogla biti stavljena i moja none, biraci bi opet glasovali za nju. Zbog onog SDP pored njenog imena.
Prvi dio predizborne kampanje rapidno se približava kraju i predizborna šutanje efektivno počinje sutra i traje do nedjelje. Imamo dakle nekoliko dana za napuniti baterije, a sve kako bi od negdje nedjelje u ponoć krenuli u drugi krug.
Pozicija "mog" kandidata proteklih je nekoliko mjeseci bila stabilna i uz lagani rast, dok se cijela priča događala na drugom planu i s kandidatim koji (objektivno gledano) nisu mogli previše vremena potrošiti na Ivu Josipovića čisto zato jer su morali osigurati sebi drugi krug. To će se u nedjelju do ponoći definitivno promijeniti.
Kao stari Rimljani i Grci. Pogledajte koliki su hramovi raznih bogova podignuti po cijeloj Hrvatskoj. Pri tome ne mislim na mjesta štovanja katoličkog, pravoslavnog ili islamskog boga. Oni su možda najtradicionalniji. Da li su najrasprostranjeniji i najobožavaniji i ispred svih ostalih bogova?
Evo neki dan se otvorio novi hram nazvan „Zapadna vrata“.
U njemu se štuje moćni bog zvan novac, ali i ostali vrlo moćni i milosrdni bogovi kao što je na primjer bog zvan društveni status(taj bog je vrlo moćan ali stalno traži prinošenje novih žrtava-to je mali problem), pa onda bog zvan marketing(taj je zeznut jer vas začas uvjeri da on ima baš sve što trebate, za uzvrat traži žrtvu vaše vijernosti, pažnje,zdravog rasuđivanja.)
Najsmješnije je što te bogove najviše štuju u vrijeme Božića i inih vjerskih praznika. A lijepo im je rečeno :“Ne imaj drugog boga osim mene!“ (ili tako nekako).
Čiji je Markov trg?
VAŽNA NAPOMENA: Ovaj Dnevnik napisan je jučer, 19.11.2009. ali zbog tehničkih problema nije mogao biti objavljen. Zahvaljujući leddevet i njegovim instrukcijama, kao i instrukcijama drugih, to mi je danas uspjelo! Zahvaljujem se na pomoći! Dnevnik "Uaaa policija-tko se radništva boji još?", u trenutku kada ga nisam mogao objaviti, napisan je kao improvizacija, po sjećanju na ovaj izvorni tekst!
U 16 sati obično pogledan vijesti na početku emisije «Hrvatska uživo» i s tim vijestima zaključim odmah koliko je sati u Hrvatskoj. Kada sam danas (19.11.2009.) preko TV, negdje na Gornjem gradu (Ćirilometodska ulica?) u Zagrebu vidio kordon hrvatskih policajaca nasuprot čelnicima nekih sindikalnih organizacija, i vjerojatno petstotinjak radnika u koloni, sa zastavama, preletjele su mi glavom mnoge slične slike i prizori. Pa tko «na brdovitom Balkanu», sa pedesetak i više godina nema takvih slika u svojoj «memoriji sjećanja»?
Neovisni, ali ne i neutralni