SAVEZ UDRUGA STANARA HRVATSKE
UDRUGA STANARA GRADA SPLIT
Poštovani gosp. Nađvinski,
U svezi s dogovora u prilogu vam šaljem u karatko osvrt na probleme „zaštićenih najmoprimaca“ od donošenjaZakona o najmu 11 mj 1996. do danas 20 12 1990 proglašen je Ustav RH i temeljem njegovih odredbi svi nositelji stanarskog prava bili su jednaki i imali jednaka prava i dužnosti.
U procesu pretvorbe stanarskog prava u apsolutno vlasništvo /koja je bila od l991 – l996/ svi ostali nositelji stanarskog prava dobili su pravo i mogućnost da pretvore stanarsko pravo u potpuno vlasništvo.
Na kraju procesa pretvorbe 11 mj.l996.god Zakonom o najmu stanova dobili smo od jednakih nositelja stanarskog prava dvije grupe potpuno nejednakih gradjana. -s jedne strane potpune i apsolutne vlasnike stanova -s druge strane zaštićene najmoprimce ... gradjane drugog reda koji nisu bili jednaki pred Zakonom, koji su lišeni vlasničkih prava i čiji dom je učinjen neizvjesnim i nesigurnim.
Donošenjem takvog nakaradnog zakona ne može se opravdati zaštitom vlasništva ,jer ona nije opravdan razlog za uskratu prava otkupa korisnicima stanova, ako vlasnik dobiva naknadu.
utorak, 6. listopada 2009. (zagrebačko izdanje)
Samo NOVI LIST piše o tome ,a gdje su ostali mediji???
GRAĐANI ZAGREBA I HRVATSKE STIDLJIVO OBILJEŽILI SVJETSKI DAN STANARA
"Zaštićeni" najmoprimci građani drugog reda
Savez Udruga stanara Hrvatske podsjeća na problem kojeg nema u rječniku nijednog predsjedničkog kandidata
Udruženje korisnika stanova u privatnom vlasništvu - (u Srbiji
KOPIJA sa Interneta:
http://www.politika.rs/ilustro/2210/4.htm
Zakupci stanova u privatnom vlasništvu nisu iznad zakona (2)
Mi smo građani drugog reda
Otkad im je pre desetak godina oduzeto stanarsko pravo, njihov položaj je postao težak i neizvestan. Pojedini ostrašćeni vlasnici ne biraju sredstva da ih izbace na ulicu
U oktobru prošle godine, po povratku kući sa jednog od mnogobrojnih ročišta, umrla je Vera Bošković, ugledni beogradski lekar. Njena porodica tvrdi da joj je srce popustilo od iscrpljenosti dugogodišnjom mučnom parnicom kojom pokušavaju da je izbace iz stana gde je provela više od pola veka.
DELOŽCIJA Zaštićena najmoprimka iseljena iz stana u kojem je živjela47 godina
NA ULICI JER NIJE HTJELA
STAN DIJELITI S TVRTKOM
Nije imala novac za odvjetnike jer živi od 1800 kuna,kaže sin deložirane.
Prava drama odvijala se u Klaićevoj 23. Iz polovice stana sudskom je odlukom deložirana zaštićena najmoprimka Nada Frangen na zahtjev vlasnika cijelog stana.Šezdesetosmpgodišnja unmirovljenica u tome je stanu od 1959.godine, u nazočnosti policije, ovršitelja, dva svjedoka i vlasnika, mirno i "dostojanstveno" , bez otpora i s nevjericom napustila JEDINI DOM. Pet sati trajala je agonija u kojoj je uz pomoć sina i jednog prijatelja morala spakirati stvari, namještaj, CIJELI ŽIVOT i otići-nekamo.
KOBNA BRAVA
-Čime sam ja ovo zaslužila, čime sam ovo.....-ponavljala je dok je izlazila.
ZBOG SKANDALOZNIH PROPUSTA
DRŽAVE PRIJETI NOVI VAL
DELOŽACIJA STANARA IZ STANOVA
KOJI SU U DENACIONALIZACIJI
VRAĆENI VLASNICIMA
Najnovija deložacija obitelji Vukasović iz stana u kojemu su proveli čitav život samo je nastavak priče o ponižavanju stanara u privatnim stanovima,utemeljenom na HDZ-ovu Zakonu o najmu stanova iz 1996.godine,koji do danas nije promjenjen.Trenutačno se samo u Splitu,u kojem je ovaj problem najizraženiji,vodi tridesetak sudskih postupaka koji će najvjerojatnije završiti izbacivanjem čitavih obitelji na ulicu,i to uglavnom teško bolesnih ljudi u nezavidnom socijalnom položaju.
GRUNTOVNICA, KAKO TO GORKO ZVUČI!
Najprije razjasnimo razliku između prava i zakona. – Premda oni koji govore o ovome obično brkaju jus i lex, pravo i zakon, ipak ih treba razlikovati. Pravo se sastoji u slobodi da se uradi ili uzdrži, dok zakon naređuje i obvezuje na jedno od toga dvoga. Tako se zakon i pravo razlikuju koliko i obveza i sloboda, koje su u istoj stvari nespojive.
Ovih dana neobično često se koristi izraz gruntovnica iliti zemljišnik, zemljišna knjiga. Što je to? Kod nas je to Odjel, dio Općinskog suda u kojem se vodi popis imovine, nekretnina, na području teritorija RH. Avioni i brodovi, prema zakonu, pripadaju i vode u takvim upisnicima.
Zemljišne knjige su jedne od bitnih pretpostavki u određivanju državnosti i suvereniteta jedne države, jer kroz njih saznajemo granice i prava jedne države na teritorij, a isto tako tko je vlasnik tih nekretnina. Koliko je to važno vidimo da se te knjige vode po posebnom Zakonu o zemljišnim knjigama kao i razrađenom Pravilniku o načinu i unosu promjena u zemljišnim knjigama nosioca prava vlasništva, posjeda, hipoteka, tereta, zaloga itd.
Tko nam donosi zakone?
Rijetki su zakoni u parlamentu doživjeli radikalne promjene.
Zakoni se doista ne oblikuju u Saboru,nego u odgovarajućim komisijama.Sabor ih dakle,ne stvara nego prihvaća.Znači li to da zakoni najčešće i nisu doneseni promišljeno po volji i potrebama naroda?
Komisije koje ih pripremaju sastavljene su od stručnjaka za pitanja o kojima je u dotičnom zakonu riječ, ali ne samo od njih.Tu prečesto djeluju razne interesne,svjetonazorske i političke skupine koje narod ne može kontrolirati.Pred Sabor stoga dolazi ono što njima odgovara.Sabornici nemaju načina predložene tekstove u cjelini preoblikovati,nego ih prihvaćaju u cjelini ili s nebitnim amandmanima.Mogu ih i odbaciti,pa čekati da iste komisije svoje namjere nešto drugačije izraze.
ZAKON KOJI SE NE PRIMIJENJUJE JE MRTVO SLOVO NA PAPIRU!
Pitate me kako da odgovara sudac za počinjeno kazneno djelo?
Kaznenu odgovornost pravnih osoba, tj. institucija, odnosno sudova, objasnio sam kroz primjenu tih pravnih instituta u prethodnim postovima (Mudre glave... 1, 2 i 3).
Taj zakon je na snazi od 26. 3. 2004. godine. Zakon tretira kaznenu odgovornost pravnih osoba, ovlaštenih i odgovornih osoba u njima.
Što treba napraviti?
Tužiti Općinski sud u Makarskoj, koji će odgovarati novčano za štetu, a sudac zatvorskom kaznom, ako se utvrdi kaznena odgovornost.
Dajem vam podršku, uz moju sućut za gubitak vaših djevojčica.
Imajte roditeljske ljubavi i građanske hrabrosti i učinite to!
Tužite sud i suca koji je donio tako besramnu odluku, koju ostali u pravosuđu nastoje opravdat. Unatoč tome što je to pravosudna sramota.
Što se tiče stanarskih prava, zakoni su jasni.
Sta čeka zaštićene najmoprimce?
To su ljudi koji žive u rezervatu čekanja, sluge Jerneji na hrvatski način
Tko su uopće zaštićeni najmoprimci? Tko ih štiti i od koga? To su ljudi koji žive u
rezervatu čekanja, sluge Jerneji na hrvatski način. U svakom slučaju to je podvrsta hrvatskoga
puka, to su socijalni marginalci za koje bi bio najbolje, prema prosudbi svake vlasti do sada, da
ih Bog što prije uzme k sebi. Ali Svevišnji sam određuje svoj tempo, za nekoga prespor, za
nekoga prebrz. A njihova će djeca u dobrohotnoj nam državi živjeti traumatizirana i dijeliti
sudbinu svojih nesretnih i životnih predaka, uvelike prinoseći demografskoj smrti Hrvatske.
Što je motiviralo hrvatske zakonotvorce g. 1996. da donesu onaj odiozni zakon po kojemu
se jednima priznaje, a drugima ne priznaje stanarsko pravo s pravom otkupa? 1 što je motiviralo
gnjevne ljude u Ustavnome sudu da ovlaste nominalne vlasnike da bivše nositelje stanarskoga prava
mogu baciti na ulicu? Po zakonu od g. 1996. stanari u privatnome vlasništvu pretvoreni su u
divljač s lovostajom, a g. 1998. Ustavni sud skinuo je i lovostaj.
(......)
Hrvati su na žalost vrlo licemjeran i sebičan narod. Kad god treba dignuti glas, oni ostanu pokunjeni i šute, držeći se one dobro poznate „to se mene ne tiče“, osim kad se radi o tome da treba pokazati kako smo jaka nogometna nacija ili kako treba prebiti „pedere“ koji su se odlučili na Trgu bana Jelačića javno deklarirati o svojem rodnom identitetu. To su naime jedina dva događaja gdje su Hrvati izašli na ulice bez da ih je itko organizirao i o čemu su izvještavali svi utjecajni mediji. O svemu ostalome, Hrvati šute ili potiho iskazuju negodovanje, dok utjecajni mediji ponekad i nešto izvijeste, ali više iznimno, nego kao pravilo.
Neovisni, ali ne i neutralni