Tagovi

Vlado Gotovac

Proteklu subotu (11.09.) su obilježila dva znakovita doga?aja.

Hotovac Prvi doga?aj je bio onaj žalosno-smiješni “veli?anstveni“ skup HDZ mladeži u Ciboni, na koju je prebogata hrvatska stranka autobusima okupila svoj pomladak iz cijele Hrvatske da bi se slavili lik i djelo Jadranke Kosor. To što je mladež HDZ-a slavila Tu?manovu bistu je stara i obvezna dekoracija, ali istaknuta slika Jadranke Kosor je ona novo-stara stvar koja obilježava kontinuitet HDZ-ovske autoritarnosti –ta stranka bez „kulta li?nosti“ uop?e ne može funkcionirati.

Dvije zna?ajke je pritom potrebno naglasiti.
• Prvo. sama Jadranka Kosor vjerojatno nema ništa sa svojim „kultom li?nosti“ (ma kako joj osobno godio) - u pomanjkanju boljeg vo?e HDZ-ovim plemenskim vra?evima je i ona dobro došla.

Smijeh od države.

?itaju?i i slušaju?i što se ovih dana u našoj domovini doga?a ne mogu biti drugo do li konsterniran. Gospodin Polan?ec optuženik u cijelom nizu afera maše s 42 nove afere u kojima nije sudjelovao ne bi li za sebe prispodobio bolji pravosudni tretman i nižu kaznu. Razmišljaju?i o trodiobi vlasti i funkcioniranju pravne države ne moga da se ne nasmijem na sve to. Pa gdje mi to živimo da se ovako javno pokazuje sva prljavština. Što ima premijer države razgovarati s optuženikom o slu?ajevima za koje je optužen. Nadalje ako premijer u razgovoru s optuženikom sazna za nova krivi?na djela dužan je upoznati organe gonjenja o spoznajama i dokazima s kojima je upoznat a naro?ito zato što je on najviši izvršni organ u državi. Nadalje kako je to optuženik mislio da se izvršna vlast može petljati u poslove sudbene vlasti ako znamo da sudstvo treba biti neovisno u cijeloj pri?i o trodiobi vlasti. Da li je mogu?e da su se i neki prijašnji slu?ajevi rješavali na ovakav na?in te je višestruki optuženik slijedio uhodanu praksu samo ovaj puta javno. Naravno da svaki od svojih poteza nije provodio samostalno nego prema naputcima svojih odvjetnika.

Dali to novi dašak, povjetarac-nemirac, kroz Crkvu u Hrvata propuhuje, pirka?

Novi dašak, povjetarac-nemirac, kroz Crkvu u Hrvata propuhuje, pirka.Pomislio sam da za života ne?u imati prilike ?uti iz crkvenih redova ovakve re?enice koje izgovara fra Petar Jele?. Rije?i dostojne blago preminulog fra Branka Sbutege, http://hr.wikipedia.org/wiki/Branko_Sbutega

Da li nacionalne države polako postaju stvar povijesti?

Živimo u stvarno zanimljiva vremena. Ja se jasno sje?am doga?anja i promjena u zadnjih 30-tak godina, i kad ovako pogledam unatrag, fascinantno je što i kako se promijenilo. U svim podru?jima. ?ak su se i ljudi bitno promijenili, pomaknuli su se prosjeci na?ina razmišljanja, informiranosti, a time i svijesti o doga?anjima oko nas, (to ?emo, naravno pokušati popraviti, recimo bolonjskom školom), postojanje vanzemaljskog života je postala ?injenica... Doduše, glupost je ostala glupost, ali o tome drugom prilikom.

?itao sam grdilinov post o Vladi Gotovcu, i naravno da su se zaboravljene stvari vratile u trenu, a kako ve? nekoliko dana premišljam Julijanine ko?ni?are, evo i sinteze.

Stvaranje države, bu?enje nacionalne svijesti, i težnja za slobodom. E, baš ta težnja za slobodom je ono ?ega više nema, i to je najviše promijenilo ljude.
Nacionalne države su bile simboli (naravno, samo simboli) izborenih sloboda. Ako se moja nacija izbori za svoju slobodu, i ja kao njen pripadnik jednostavno moram uživati osobne slobode. To je bila zabluda kojom su pokretane mase u stvaranju nacionalnih država.

Vlado Gotovac-Obilježavanje 10. godišnjice smrti i 80. godišnjice ro?enja

Uz ?itanje dnevnika poslušati Mozarta-Agnus Dei:

Kliknuti:
http://www.youtube.com/watch?v=CKW9o_5jw6U&feature=player_embedded#!

NE ZABORAVIMO VLADU GOTOVCA!
“Jedini smisao mog rada je u nastojanju da se osigura prava, ljudska, pravedna i slobodna zajednica – za sve i svugdje; zajednica koja raznolikost ne samo podnosi, nego joj se i raduje upravo onako, kako se graditelji katedrale u Chartresu raduju, kad iz raznobojnih stakala slažu svoje vjerni?ke rozete. Tako radostan i tako raznolik svijet – to je moj san! Ako zbog njega moram biti su?en, ja na to pristajem jer bez tog sna ni ja, ni moje djelo nemamo nikakvog smisla.”

(Završna rije? obrane Vlade Gotovca
sa su?enja u Zagrebu, 1981.

Ju?er sam prisustvovao Obilježavanju 10. godišnjice smrti i 80. godišnjice ro?enja Vlade Gotovca (Imotski, 29. srpnja 2010.)
Napokon su se i Imo?ani na dostojan na?in donekle odužili ovom Hrvatskom velikanu.

Obilježavanje 80. obljetnice ro?enja i 10. obljetnice smrti Vlade Gotovca

Ove godine se obilježava 80. Obljetnica ro?enja i 10. obljetnica smrti Vlade Gotovca , politi?ara koji je volio Hrvatsku. Ono što danas malo ljudi pamti Vlado Gotovac je bio povjesni?ar umjetnosti, nakladnik i novinar( Hrvatski tjednik) sudionik hrvatskog prolje?a , disident, politi?ki zatvorenik, pjesnik, književnik, esejist, filozof koji spada u sam vrh evropske filozofske misli, ( Gotovca kojega su se kolege pjesnici i književnici za života odrekli) pokreta? mnogih kulturnih projekata, borac za ljudska prava i pravdu za ?ovjeka. Bio je predsjednik MH, Obnašao je dužnost saborskog zastupnika Predsjednik HSLSa, napose, osniva? i prvi predsjednik LSa…
Kako se Hrvatska sprema obilježiti Gotov?eve obljetnice?
GRAFIKA JESENI VLADE GOTOVCA (Jesen V.G.) 80/10/2010
18. rujna do 7. prosinca 2010. g. – 80 dana
Doga?anja se odvijaju na fakultetima, u kazalištima, knjižnicama, domovima kulture, na ulicama i trgovima, u školama i klubovima mladih.

Vlado Gotovac danas?

Povodom ?estih upita braniteljima o tome za kakvu su se oni Hrvatsku borili želim se složiti oko toga da nije bio njihov zadatak obaviti baš cijeli posao i formirati strukturu države. Oni su na bojištu ostvarili pobjedu i u?inili upravo ono što su trebali. Na tome im trebamo ostati zahvalni. Što se ti?e formiranja države, to je trebao biti zadatak politi?ara. Moje mišljenje je da smo tu napravili najviše grešaka, pogotovo pri izboru politi?ara koji su svojom arogancijom i nesposobnoš?u sustavno donosili pogrešne odluke. Zato povodom ovih izbora želim pomo?i ljudima pri njihovoj odluci. Želim tako?er istaknuti ?injenicu da se nismo puno pomaknuli od loše situacije i zbog toga iz povijesti moramo još uvijek jako puno u?iti. Skloni smo zaboravu i vjeri u prazna obe?anja. Zaboravljamo i dobro i loše, a nemamo kriti?ki pristup prema svemu što ?ujemo. Danas imamo kakvu-takvu demokraciju u usporedbi sa ratnim vremenima i možda je ovo jedna od posljednjih prilika skretanja na bolji put.

Hrvatski politi?ki zatvorenik Rado Peji? 144 dana pod vedrim nebom

Evo prošlo je u red pet mjeseci odkad je hrvatska udbaška i zlo?ina?ka vlast izbacila na ulicu bivšeg hrvatskog politi?kog zatvorenika i predsjednika udruge hrvatskih politi?kih zatvorenika Goli Otok, Radu Peji?a. Tom prilikom je namjerno uništena arhiva, uredska oprema, poku?stvo etc. tako da se šteta procjenjuje na više desetaka tisu?a eura.

Ne zaboravimo Vladu Gotovca!

Prije nekoliko tjedana, bivša stranica bivše Liberalne stranke, liberali.hr ugašena je i preusmjerena na hsls.hr.
Zajedno sa njom otišli su i govori Vlade Gotovca, njegova biografija i pojmovnik.

Time se koli?ina Gotov?eva rada na internetu svela na poznati govor, i pokoju kolumnu o njemu. Postoji stranica Instituta Vlado Gotovac , ali na njoj nema ništa - doslovno.

Kako se otprije bavim Gotov?evim radom, posebno onim politi?kim, odlu?io sam pokrenuti stranicu posve?enu njemu:

http://vladogotovac.wordpress.com/

Umrla je Savka Dab?evi? Ku?ar

Upravo sam doznao da je danas u dubokoj starosti umrla Savka Dab?evi? Ku?ar. Sje?am je se s poštivanjem jer je svojim radom ozna?ila važne trenutke moje mladosti. Bez nje, ali i bez ekipe koju je okupila mislim da ne bi bilo Masovnog pokreta, ne bi bio mogu? razvoj Matice hrvatske u drugu politi?ku snagu u Hrvatskoj sedamdesetih godina prošlog stolje?a a ne bi onda bilo ni Hrvatskog tjednika i Studentskog lista u kojima sam u?inio svoje prve korake u javnost.

Savka Dab?evi? Ku?ar je bila hrabra žena. Obrazovana i odlu?na. Iako ju tada, dakle sedamdesetih godina nisam nikad susreo njeni javni nastupi su me impresionirali.

Ona je vodila politiku za koju je smatrala da je u tom trenutku najbolja i u stvari jedino mogu?a. Njene procjene su se nažalost pokazale krivima.

Bilo mi je žao kad je došlo do loma izme?u mojih šefova u Matici hrvatskoj i CK KPH jer sam u tome slutio kraj našeg djelovanja. Mislim da se taj lom dogodio zbog izbacivanja Šime ?odana i Marka Veselice iz KPH.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci