Tagovi

Hrvatska projektom Baltik-Jadran-Crno More konačno izlazi iz „regiona“

Od stvaranja hrvatske države vanjska politika Zagreba vrludala je bespućima stvarnog položaja države koja je istodobno balkanska, mediteranska i srednjeeuropska, ali je bila i još je uvijek pod pritiscima velikih svjetskih i europskih sila koje na ovom području imaju geopolitičke interese. Sam se predsjednik Tuđman iako je gledao prema Europi u svojoj iluziji da bi Hrvatsku mogao vratiti u nekakve nove granice bivše banovine dao uvući u dugotrajnu ratno-pregovaračku igru sa Slobodanom Miloševićem kojemu je s druge strane jedini cilj bio da proširi granice Srbije prema Zapadu. Kad sam bio vanjskopolitički komentator „Slobodne Dalmacije“ jedan se američki univerzitetski profesor za posjeta Hrvatskoj 1992. godine u intervju čudio zašto se Hrvatska nije vezala za tzv. Višegradsku skupinu koju su tada činile Poljska, Čehoslovačka i Mađarska.

Njemačka i Vatikan nisu više glavni saveznici Hrvatske

Glavna deviza u kreiranju vanjske politike svake države polazi od gole činjenice da za svaku državu postoje samo stalni interesi, a u skladu s promijenjenim političkim i međunarodnim okolnostima prijatelji i saveznici su prolazni. To važi i za Hrvatsku kao novu državu na još uvijek nestabilnom Balkanskom poluotoku. Na njemu s obzirom na neriješeni status daytonske Bosne i Hercegovine, gubitak pijemontske uloge Srbije, pojavu Kosova kao druge države s većinskim albanskim pučastvom i neriješennog međunarodnog statusa Makedonije, u ovom dijelu Europe postoji realna opasnost eskalacije napetosti, k tome potencirana ukrajinskom krizom a sad i s izbjegličkom krizom.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci