Tagovi

Jasenovačka histerija radi prikrivanja zločina komunizma

Proboj logoraša iz ustaškog logora Jasenovac i komemoracija koja se 22. travnja održava tim povodom postao je ove godine odjednom prvorazredna tema koja je u drugi plan stavila sve druge probleme s kojima se suočava hrvatska javnost. Kako će se održati komemoracija, tko će na njoj sudjelovati, kakve poruke ona treba poslati odjednom je postala mnogo važnije od toga kako funkcionira ili ne funkcionira Vlada, kako će se zemlja barem pokušati izvući iz ozbiljne dugogodišenje krize, kako će funkcionirati Hrvatski sabor i stranke zastupljene u njemu, kako će se riješiti sporna pitanja sa Srbijom, te kako će se demokratizirati Hrvatska nakon četverogodišnjeg mandata Kukuriku koalicije. Odjednom je jedno povjesno i ideološko pitanje iz daleke prošlosti s kojom je Hrvatska raskrstila bilo kao sastavnica koimunističke Jugoslavije bilo kao novostvorena država u nametnutom velikosrpskom ratu.

Prozirna inicijativa predsjednika Josipovića za novi Ustav

Predsjednik Josipović predstavio je prve dvije teme u njegovom prijedlogu za sveobuhvatnu promjenu Ustava. To su decentralizacija i regionalizacija, te sadržaj i pravo na referendum.
Nakon dva desetljeća hrvatske državnosti jasno je da Ustav kao vrhovni zakonski akt mora biti promijenjen u skladu s potrebama hrvatskog društva. Zato treba pozdraviti inicijativu za njegovu promjenu, ne kozmetsku kakve su bile dosadašnje nego cjelovitu. U cijelom nastojanju upitno je, je li baš predsjednik Josipović prava osoba da se pokrene ta inicijativa. Na mjestu su kritike da je tu inicijativu predsjednik Josipović pokrenuo kao dio izborne kampanje za drugi mandat što mu istječe početkom godine. Njemu se međutim ne može osporiti pravo da predlaže promjenu Ustava, ali je tajming za takvu inicijativu sasvim proziran.

Da li pravo na život negira pravo na smrt? (ili potencijalne zamke bioetike)

http://www.jutarnji.hr/nisam-razmisljala-o-posljedicama--zeljela-sam-da-...

Ponukana ?itanjem ovog ?lanka, odlu?ila sam napisati ovaj dnevnik, iako bi možda bilo pravednije re?i, da sam prikupila razli?ite materijale koje ovdje predstavljam i da je moj doprinos osim uloženog truda, zanemariv. Iz odabira sam citirala neke dijelove, ponajviše jer su materijali opsežni i da bolje prezentiram razli?itost stavova, ispod svakog citiranog materijala, nalazi se i link na citirano za one koji imaju vremena i volje pro?itati sve. Vjerujem da je to jedno ozbiljno i podosta 'vru?e' pitanje oko kojeg se lome koplja struke, vjerskih zajednica, zakonske regulative i mišljenja pojedinaca.

Ratni zlo?in ne zastarijeva !?

Koliko ste puta do sada ?uli ovu laž?
Jeste li znali da je Konvenciju UN-a o nezastrijevanju ratnih zlo?ina potpisalo svega 52 države – ?lanica UN-a?

Tema ratnih zlo?ina i zlo?inaca u Hrvatskoj je pristutna od po?etka Domovinskog rata.
Gotovo svi i gotovo uvijek u tim rasprava iznose tvrdnju da ratni zlo?in ne zastarijeva.
Ako se pri tome misli na Ustav i zakone Hrvatske onda je ta konstatacija to?na. Ali ako se misli na me?unarodno pravo onda je to samo djelomi?no to?no. Preciznije, to je to?no ako se misli samo na onih 52 države, me?u kojima je i Republika Hrvatska, koje su ratificirale Konveciju UN-a o nezastarijevanju ratnih zlo?ina. A ni jedna država-?lanica G7 to nije u?inila.
Jeli vam sada jasnije zašto ratni zlo?inci biježe u Veliku Britaniju, Italiju, Francusku, Kanadu ili SAD?
I tu dolazimo do svaršenog cinizma me?unarodne politike: države koje nisu ratificirale spomenutu konveciju, vršile su i vrše najve?i pritisak na Hrvatsku .

Kad (i) kardinali prolupaju

Nije tajna a ni iznena?enje kako institucionalna Crkva misli da jedino ona zna i u pravu je oko svega u vezi postanka života na Zemlji kao i oko toga na kojim bi vrijednostima trebalo po?ivati ljudsko društvo, uklju?uju?i naravno i to kako bi ono trebalo biti ure?eno. Katoli?ka Crkva u Hrvatskoj nije izuzetak a u odnosu na dijelove njene institucije koji djeluju u drugim zemljama, ostvarila je svakovrsne i vrlo zna?ajne probitke, tolike da joj vjerojatno zavide. Dio tih je uglavljen sporazumima izme?u Sveze Stolice i Republike Hrvatske a dio je rezultat vještog iskorištavanja turbulentnih doga?anja u Hrvatskoj nastalih po?etkom devedesetih i kasnije bolesne potrebe novonastalih politi?kih elita da joj se umile i tako zadobiju njenu podršku.

Upravo je strah aktualne vlasti da joj se ne zamjeri, barem ne previše, ohrabrio Crkvu da sve otvorenije atakira na državne institucije i pokuša se staviti iznad njih. Kad god bi se u Hrvatskom Saboru donosili zakoni koji joj nisu po volji, Crkva bi dizala svoj glas. Jer se još uvijek nije pomirila sa sekularnim karakterom hrvatskog društva, Crkva i dalje pokušava promijeniti svoj ustavni položaj, sre?om bezuspješno. Možda zato ili zato što druga?ije ne zna, svaki svjetonazor razli?it od svoga nastojat ?e prikazati ostatkom komunisti?kog mentaliteta pa bi se shodno tome i oni koji se s Crkvenim svjetonazorom ne slažu valjda imali smatrati komunistima.

Europski sud za ljudska prava

Proteklih nekoliko dana proveo sam u Vijeću Europe, Europskom sudu za ljudska prava i Europskom parlamentu. Iako ovo nije nužno tema koja se bavi politikom, možda je dobro da pročitate (ostatak se nalazi na mrak.org)

Ostao sam dužan neke fotografije. Ova prva je snimljena u velikoj dvorani Europskog suda za ljudska prava. Vijeće Europe kao svoj temeljni dokument koristi Europsku povelju o ljudskim pravima te je riječ o jednoj pravoj političkoj organizaciji. Jedan od najjačih i daleko najefikasnijih instrumenata vijeća europe je upravo Europski sud za ljudska prava. Svaka od zemalja članica ima jednog suca (ili sutkinju) koji se bira na mandat od devet godina. Suce predlažu države članice i to na način da parlamentarnoj skupštini moraju predložiti tri kandidata sličnih karakteristika s time da najmanje jedan mora biti žena (tako da se postigne spolna jednakost suda). Parlamentarna skupština potom odabire jednog od sudaca. Suci su organizirani u sekcije koje se sastoje od 5+2 suca. Svi suci mogu sudjelovati u diskusijama o nekom predmetu, no samo njih 5 smije glasati. Ako se stranke žale/prigovore na odluku sekcije, predmet je moguće prebaciti na veliko vijeće sudaca u kojem sudjeluje 17+3 suca, od kojih svi mogu sudjelovati u raspravi no njih 17 donosi odluku. Ova dvorana koju ovdje vidite je dvorana u kojoj se sastaje veliko vijeće.

Novi dnevnici

  1. BUDUĆE DRUŠTVO I GLOBALNA DRŽAVA od petarbosni4 komentara 0
  2. državni politički rashod od aluzija komentara 0
  3. pobačaj i lopovi tuđe pameti od aluzija komentara 0
  4. čovjek kako živi svoj opstanak od aluzija komentara 0
  5. znanje pojedinca od aluzija komentara 0
  6. Dan neovisnosti od smogismogi komentara 1
  7. Pred izbore u Austriji: “mali Kenedy” postaje kancelar? od Zoran Oštrić komentara 0
  8. NEW SOCIETY AND GLOBAL STATE od petarbosni4 komentara 0
  9. ministri sumnjive vrijednosti od aluzija komentara 0
  10. Istru i Rijeku je oslobodila i matici zemlji priključila KC od Feniks komentara 68
  11. Pred referendum o otcjepljenju Katalonije od Zoran Oštrić komentara 28
  12. Fašistička obilježja od Skviki komentara 0
  13. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
  14. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
  15. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
  16. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  17. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  18. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
  19. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 98
  20. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  21. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0
  22. Trg maršala Tita od aluzija komentara 1
  23. UMJETNI VLASNIK od petarbosni4 komentara 6
  24. Stanje Firmi U Bosni I Hercegovini od AlexD komentara 0
  25. Mala analiza od drvosjek komentara 46

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 17

Novi korisnici

  • psyPEbl
  • mmarijan
  • Crvena
  • gived
  • AlexD