Tagovi

O mlijeku i o čeliku

Pozdrav ljudi!

Evo, svi pričaju o tom velebnom ugovoru s tetom Eunijom pa sam našao shodnim da i ja graknem o toj temi kako cijenjena publika pollitike ne bi ostala zakinuta za moje veleumno mišljenje. Osobno nit sam se borio u domovinskom ratu, nit mi se sviđa na što je ova zemlja ispala. U kratko, gubljenje dijelova suvereniteta mi zato ne znači puno i ne pišem ovo iz pro-kontra-EU sentimenta. Pa kaj sad, proračun će nam odobravati u EU, a što se može? Više me buni što se puno priča o mlijeku i o brodogradilištima, a malo o čeliku, tako da ja jadan zbunjen još ne znam na koju stanu papira će mi se ruka djenuti i što će zaokružiti na skorom referendumu, a građanska se dužnost mora ispuniti. Je l' tako ili je to samo farsa? Ne znam, još sam mlad i vjerujem da nešto odlučujem glasovanjem!

Ekologija i promet

E sad, ekologija je popularna pa se svašta pokušava utrpati pod ekološko. A imamo i ministricu koja koristi ekološko vozilo i tako to. I neka ga vozi.

Ono što mislim jest da bi bilo puno ekološkije, ali i bolje za sve građane i njihove novce je bolji i jeftiniji javni prijevoz. Neki će navijati za bicikle i to je u redu, ali bicikli nisu rješenje za sve. Ako netko stanuje daleko od posla, ako mora putovati po lošem vremenu, ako mora nositi i neki teret sa sobom ili ako vodi djecu u školu i vrtić onda bicikle i nisu najbolje rješenje.

Dobar javni prijevoz bi uvelike olakšao život ljudima. Smanjile bi se gužve na cestama, na parkiralištima, a i uštedjeli bi novce. Manje auta znači i manje potreba da se grade nove ceste ili proširuju stare, da se troši prostor na parkirališta i slično.

Cilj bi trebao biti javni prijevoz koji ima dobar vozni red koji će zadovoljavati potrebe građana, koji ima uredne i udobne autobuse, tramvaje, i koji je jeftin. Nabolje bi bilo da je i besplatan, barem za većinu ljudi.

Financirati ga se može od naplate parkiranja i to privatnih i javnih parkirališta, zatim od trošarina na gorivo i nove automobile.

Kako smanjiti uvoz i potaknuti doma?u proizvodnju

Tu imamo nekoliko razli?itih problema, s razli?itim uzrocima i na?inima rješavanja.

Uvoz ili doma?i proizvod, to je izbor svakog trgovca posebno. Svaki za sebe odlu?uje da li ?e i?i s doma?im ili stranim proizvodom. Izbor dobavlja?a je sastavljen od nekoliko važnih faktora: tražena kvaliteta proizvoda (naj?eš?e je ona niska), odnos cijena/kvaliteta, stabilnost dobavlja?a (sigurnost isporuke, stabilnost kvalitete..), raspored mo?i u odnosu s dobavlja?em, projekcija budu?e mogu?nosti konkuriranja, osobni odnosi (like/dislike), slika drugih o našem odnosu s dobavlja?em (da li je poželjan ili ne kao deklarirani dobavlja?)...

Sigurno sam neke stvari ispustio, ali i iz ovoga se vidi kompleksnost izbora dobavlja?a. Postavlja se pitanje kako doma?eg proizvo?a?a postaviti u bolju poziciju od uvoznog. Koji su to faktori od navedenih koji nose prevagu na stranu uvoza?

Podignimo zidove, budimo svoji na svome

Pa dobro, zašto ne bismo zabranili taj uvoz? Jednostavno, stavimo specijalni, interventni, krizni porez na uvoznu robu od 100%. Nije nas briga za WTO, za sporazum s EU, sada je kriza, a kriza je iznad svih zakona.

Zašto ne?

Zašto da? Zato što, svi znaju, Hrvatska previše uvozi. Zato što, svi znaju, Hrvatska proizvodnja trpi.

Adam Smith i Ricardo su pisali o komparativnim prednostima i efikasnosti specijalizacije, ali nijedna zemlja, osim eventualno supermalih država tipa San Marino, se nije specijalizirala. Svi proizvode sve. Kako izgleda, na kraju ?e Kina proizvoditi sve, a ostali ?e kupovati...

Zašto proizvoditi goveda u Hrvatskoj, kad to u Argentini na njihovim prostranstvima naprave za djeli? cijene? Zato što ?emo u suprotnom morati platiti i govedo i socijalnu pomo? onom tko je ostao bez posla jer se zatvorila farma goveda u Hrvatskoj — kaže jedna teorija.

Broj svih brojeva

U Hrvatskoj postoji jedan broj svih brojeva: ispisan je na mnogim mjestima po gradu, obično kao "kupujemo 7.30 prodajemo 7.40" ili slično. Nalazi se u svim novinama, na brojnim internetskim portalima. Radi se naravno o tečaju kune prema euru.

Sama pojava tog broja ukazuje da postoji neka sudbonosna veza između kune i eura, između Hrvatske i EU. Što mislite, ima li u SAD mjenjačnica po ulicama, kupuju li tamo ljudi masovno eure i prodaju ih. Naravno, ne. SAD je velika ekonomija, a Hrvatska mala. Ne znam mogu li jače podcrtati tu razliku, mi ne kreiramo ponudu koja utječe na cijene na svjetskom tržištu, oni da.

Pratim tečaj marke, a kasnije eura otkad se sjećam. Uvijek je taj broj bio sudbonosan na neki meni neshvatljiv način dok sam bio dijete. Niti kasnije nisam sve shvaćao. I sada ne shvaćam sve. Vodio sam evidenciju tečaja, ali sam je negdje zagubio. Srećom, dobri ljudi u HNB su stavili na Internet dugogodišnje mjesečne prosjeke, kojima sam ja dodao par najnovijih datuma:

Trošarine kao antirecesijska mjera - Trošarine na odjeću

Već su dolazile neke ideje da bi se manjak novca u proračunu mogao popuniti dodatnim oporezivanjem građana. Kad nema drugdje para onda bi se mogao još malo derati narod.
Između ostalih javila se i ideja da se oporezuje korištenje mobitela. Pošto ne trošim puno na mob. nije da bi to mene nešto pogodilo, a valjda bi malo i umukli i oni koji stalno grintaju da Hrvati previše troše na mobitele. Taj porez bi bio samo još jedan namet koji bi pomogao punjenju proračuna, ne bi pomogao gospodarstvu, a bila bi to izlika da teleoperateri i njihovi vođe na čelu s T-seronjom dignu cijene i povećaju dividende svojim gospodarima.
Mogu li ipak trošarine pomoći i državi i gospodarstvu i radnicima?

Trošarine na odjeću

Osim što se grinta da puno trošimo na mobitel, stalno se grinta i da se puno troši na odjeću i obuću.

O zelenoj salati

Hrvatski san je oduvijek bio refleksija života sa filmskog platna, holivudskih zvijezda ili eventualno kakve evropske kraljevske obitelji.
Uvoznički lobiji osvanuli su s početkom stvaranja hrvatske države kada su fantomske tvrtke dobivale nevjerojatne ugovore za opskrbu vojske i većih državnih potrošača u hrani, piću i cigaretama, a automobila po potrebi i osobnim željama. Iz tog razdoblja potječu naši veliki i uspješni poduzetnici poznati u zemlji i inozemstvu. Neki su i danas toliko traženi da je za njima raspisana međunarodna tjeralica. No, to sada više nije bitno. Njihov zajednički nazivnik je ratno profiterstvo i siva ekonomija djeljivo s mnoštvom nula. Ne važno je također dali su bili ili još uvijek jesu visoko pozicionirani političari ili vozači na četiri kotača, jer neki od njih danas lete, i time su ostvarili hrvatski san.

Sjećate li se Hrvatske izvozne ofenzive?

Ja je se sjećam jedva. Imam osjećaj kao da je to bilo nešto od prije 50 godina. Gotovo sam je već počeo brkati s 4. neprijateljskom ofenzivom. Tko zna, možda ćemo za 50 godina i o Hrvatskoj izvoznoj ofenzivi slušati kao o nečemu junačkom i herojskom, nečemu što je preokrenulo smjer okretanja kotača povijesti. A sve na temelju genijalne strategije maršala Polančeca i hrabrih hadezeovaca oboljelih od tifusa koji su junački probijali obruč. Kad bi još u cijelu priču ubacili i kakav most (onaj Pelješki bi bio idealan), vječnost ofenzive je zajamčena. Dala bi se tu i snimiti kakva dobra koprodukcija koja bi kandidirala za Oscara, s Georgom Cloonyjem u ulozi Polančeca. Ili bi Liam Neeson bio bolje rješenje?

Obzirom kako je zamišljena, Hrvatska izvozna ofenziva (u nastavku: HIO) bi zaista mogla tako i završiti. Bijegom hrvatskog izvoza od nadmoćnog neprijatelja (europskog tržišta) u istočnu Hercegovinu, pa u istočnu Bosnu i Sandžak, čekajući neka bolja izvozna vremena.

HDZ-EKONOMIJA

Ja ne znam , ti ne znaš , on ne zna ....

Proljetos se u našim medijima povela dosta ozbiljna rasprava o uvozu mesa u Hrvatsku.
Jedni su tvrdili da uvozimo previše mesa, drugi su nas umirivali s tvrdnjama da uvezene količine nisu alarmantne, treći su problematizirali kvalitetu i ispravnost uvezenog mesa a četvrti su trvdili da iza rasta uvoza stoji „mesni“ lobi. Zajedničko svima pak je bilo to da nitko nije davao službene podatke pa se stoga nije moglo razaznati tko je u pravu.
Tema me je zainteresirala i zbog odgovora na moje zastupničko pitanje postavljeno tadašnjem ministru poljoprivrede Čobankoviću o kontroli ispravnosti uvezene hrane koji bi morala provoditi Granična veterinarska inspekcija.
Prema njegovom odgovoru, u cijeloj 2006. ta je inspekcija kontroli podvrgla svega 775 uzoraka hrane na četiri granična prelaza ( Rupa, Rijeka, Goričan i Ploče) a za ostale granične prelaze ministar je ustvrdio da ne postoje uvjeti za uzorkovanje hrane.
Više o tome možete pročitati ovdje:

http://pollitika.com/sto-jedemo-ministre-cho

Tmurno, tmurnije, Hrvatska


Sjećate li se pompozno najavljivane „Hrvatske izvozne ofenzive“? Čak postoji i web site www.izvoz.hr koji ima i rubriku vijesti (zadnja najnovija vijest je iz tek „nedavnog“ svibnja ove godine). Taj projekt tzv. izvozne ofenzive lansiran je tamo negdje u predizbornoj godini s kojim je HDZ-ova vlada htjela poručiti kako se ozbiljno namjerava pozabaviti povećanjem izvoza. Ovih dana surova statistika govori da je izvozna ofenziva doživjela svoj krah. Pokrivenost uvoza izvozom je s 46,9% iz 2006. pala na ovogodišnjih 43,8%.

Novi dnevnici

  1. Zna Indijanac ali ne zna Plenković!!!! od otpisani komentara 1
  2. Obranimo HEP, ne dajmo naše svjetlo onima koji bi ga odnijeli drugima! od ppetra komentara 6
  3. president Trump od Zlatno doba kap... komentara 6
  4. Pernarov teror ima dalekosežne posljedice po Hrvatsku / Domovinski zakon i Domovinska sigurnost jedini jamac stabilnosti od Laganini komentara 21
  5. Human Rights Watch, slučajno ili namjerno, pridružuje se naci-četničkom hibridnom ratu Četničke Džamahirije protiv Hrvatske od Laganini komentara 5
  6. Godina boli od otpisani komentara 5
  7. Plenković nastavlja izgubljenu Arbitražu s MOL-om, da bi krivnju za 5 milijardi kuna gubitka svalio s MOST-a i B.Petrova na HDZ od ppetra komentara 49
  8. NAŠA MISIJA od petarbosni4 komentara 0
  9. ŠEFovi reformiraju Republiku Hrvatsku od aluzija komentara 2
  10. Hrvatski nacionalni interes i kako ga steći od Feniks komentara 40
  11. Vrh HDZ-a onemogućava HDZ-u preuzimanje vlasti od ppetra komentara 3
  12. Može li Trump doživjeti i preživjeti inauguraciju od sjenka komentara 17
  13. Kao i hrvatsku državu, INU je prodala detuđmanizacija od MKn komentara 15
  14. Putevi i stranputice: Dvije godine mandata Kolinde Grabar Kitarović od sm komentara 6
  15. Fašizacija hrvatskog društva nesmetano napreduje od Feniks komentara 12
  16. Svemir je integralni organizam; uključuje i Kolindu od bube komentara 6
  17. Leakovina - Autodanuncijada - Nije li ljevica preživjela dovoljan broj 'Markovina'? od doza komentara 4
  18. iskustvo proizvodi vrijednost preživljavanja od aluzija komentara 0
  19. Božo Petrov i MOST napravili su 250 puta veću štetu RH, nego Hanžeković svojim ovrhama i spinovima od ppetra komentara 22
  20. Stop formatiranju diskova od robot komentara 13
  21. čovjek (SLUGA) MORA biti pokoran i poslušan čovjeku (ŠEF) od aluzija komentara 0
  22. dama s hermelinom i još 86 000 umjetnina od indian komentara 7
  23. Šteta od preko 5 milijardi kn građanima RH, traži ostavku Bože Petrova i hitnu akciju DORH-a od ppetra komentara 14
  24. Je li 2016. za Hrvatsku prijelomna godina? od vkrsnik komentara 11
  25. Politika Donalda Trumpa: ako su znanstvene činjenice suprutne mojoj politici, treba ukinuti znanost od Zoran Oštrić komentara 23

Tko je online

  • hlad

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 36

Novi korisnici

  • F1
  • valentino
  • justiceforall
  • sandy199
  • Puležan