Tagovi

O mlijeku i o čeliku

Pozdrav ljudi!

Evo, svi pričaju o tom velebnom ugovoru s tetom Eunijom pa sam našao shodnim da i ja graknem o toj temi kako cijenjena publika pollitike ne bi ostala zakinuta za moje veleumno mišljenje. Osobno nit sam se borio u domovinskom ratu, nit mi se sviđa na što je ova zemlja ispala. U kratko, gubljenje dijelova suvereniteta mi zato ne znači puno i ne pišem ovo iz pro-kontra-EU sentimenta. Pa kaj sad, proračun će nam odobravati u EU, a što se može? Više me buni što se puno priča o mlijeku i o brodogradilištima, a malo o čeliku, tako da ja jadan zbunjen još ne znam na koju stanu papira će mi se ruka djenuti i što će zaokružiti na skorom referendumu, a građanska se dužnost mora ispuniti. Je l' tako ili je to samo farsa? Ne znam, još sam mlad i vjerujem da nešto odlučujem glasovanjem!

Ekologija i promet

E sad, ekologija je popularna pa se svašta pokušava utrpati pod ekološko. A imamo i ministricu koja koristi ekološko vozilo i tako to. I neka ga vozi.

Ono što mislim jest da bi bilo puno ekološkije, ali i bolje za sve građane i njihove novce je bolji i jeftiniji javni prijevoz. Neki će navijati za bicikle i to je u redu, ali bicikli nisu rješenje za sve. Ako netko stanuje daleko od posla, ako mora putovati po lošem vremenu, ako mora nositi i neki teret sa sobom ili ako vodi djecu u školu i vrtić onda bicikle i nisu najbolje rješenje.

Dobar javni prijevoz bi uvelike olakšao život ljudima. Smanjile bi se gužve na cestama, na parkiralištima, a i uštedjeli bi novce. Manje auta znači i manje potreba da se grade nove ceste ili proširuju stare, da se troši prostor na parkirališta i slično.

Cilj bi trebao biti javni prijevoz koji ima dobar vozni red koji će zadovoljavati potrebe građana, koji ima uredne i udobne autobuse, tramvaje, i koji je jeftin. Nabolje bi bilo da je i besplatan, barem za većinu ljudi.

Financirati ga se može od naplate parkiranja i to privatnih i javnih parkirališta, zatim od trošarina na gorivo i nove automobile.

Kako smanjiti uvoz i potaknuti domaću proizvodnju

Tu imamo nekoliko različitih problema, s različitim uzrocima i načinima rješavanja.

Uvoz ili domaći proizvod, to je izbor svakog trgovca posebno. Svaki za sebe odlučuje da li će ići s domaćim ili stranim proizvodom. Izbor dobavljača je sastavljen od nekoliko važnih faktora: tražena kvaliteta proizvoda (najčešće je ona niska), odnos cijena/kvaliteta, stabilnost dobavljača (sigurnost isporuke, stabilnost kvalitete..), raspored moći u odnosu s dobavljačem, projekcija buduće mogućnosti konkuriranja, osobni odnosi (like/dislike), slika drugih o našem odnosu s dobavljačem (da li je poželjan ili ne kao deklarirani dobavljač)...

Sigurno sam neke stvari ispustio, ali i iz ovoga se vidi kompleksnost izbora dobavljača. Postavlja se pitanje kako domaćeg proizvođača postaviti u bolju poziciju od uvoznog. Koji su to faktori od navedenih koji nose prevagu na stranu uvoza?

Podignimo zidove, budimo svoji na svome

Pa dobro, zašto ne bismo zabranili taj uvoz? Jednostavno, stavimo specijalni, interventni, krizni porez na uvoznu robu od 100%. Nije nas briga za WTO, za sporazum s EU, sada je kriza, a kriza je iznad svih zakona.

Zašto ne?

Zašto da? Zato što, svi znaju, Hrvatska previše uvozi. Zato što, svi znaju, Hrvatska proizvodnja trpi.

Adam Smith i Ricardo su pisali o komparativnim prednostima i efikasnosti specijalizacije, ali nijedna zemlja, osim eventualno supermalih država tipa San Marino, se nije specijalizirala. Svi proizvode sve. Kako izgleda, na kraju će Kina proizvoditi sve, a ostali će kupovati...

Zašto proizvoditi goveda u Hrvatskoj, kad to u Argentini na njihovim prostranstvima naprave za djelić cijene? Zato što ćemo u suprotnom morati platiti i govedo i socijalnu pomoć onom tko je ostao bez posla jer se zatvorila farma goveda u Hrvatskoj — kaže jedna teorija.

Broj svih brojeva

U Hrvatskoj postoji jedan broj svih brojeva: ispisan je na mnogim mjestima po gradu, obično kao "kupujemo 7.30 prodajemo 7.40" ili slično. Nalazi se u svim novinama, na brojnim internetskim portalima. Radi se naravno o tečaju kune prema euru.

Sama pojava tog broja ukazuje da postoji neka sudbonosna veza između kune i eura, između Hrvatske i EU. Što mislite, ima li u SAD mjenjačnica po ulicama, kupuju li tamo ljudi masovno eure i prodaju ih. Naravno, ne. SAD je velika ekonomija, a Hrvatska mala. Ne znam mogu li jače podcrtati tu razliku, mi ne kreiramo ponudu koja utječe na cijene na svjetskom tržištu, oni da.

Pratim tečaj marke, a kasnije eura otkad se sjećam. Uvijek je taj broj bio sudbonosan na neki meni neshvatljiv način dok sam bio dijete. Niti kasnije nisam sve shvaćao. I sada ne shvaćam sve. Vodio sam evidenciju tečaja, ali sam je negdje zagubio. Srećom, dobri ljudi u HNB su stavili na Internet dugogodišnje mjesečne prosjeke, kojima sam ja dodao par najnovijih datuma:

Trošarine kao antirecesijska mjera - Trošarine na odjeću

Već su dolazile neke ideje da bi se manjak novca u proračunu mogao popuniti dodatnim oporezivanjem građana. Kad nema drugdje para onda bi se mogao još malo derati narod.
Između ostalih javila se i ideja da se oporezuje korištenje mobitela. Pošto ne trošim puno na mob. nije da bi to mene nešto pogodilo, a valjda bi malo i umukli i oni koji stalno grintaju da Hrvati previše troše na mobitele. Taj porez bi bio samo još jedan namet koji bi pomogao punjenju proračuna, ne bi pomogao gospodarstvu, a bila bi to izlika da teleoperateri i njihovi vođe na čelu s T-seronjom dignu cijene i povećaju dividende svojim gospodarima.
Mogu li ipak trošarine pomoći i državi i gospodarstvu i radnicima?

Trošarine na odjeću

Osim što se grinta da puno trošimo na mobitel, stalno se grinta i da se puno troši na odjeću i obuću.

O zelenoj salati

Hrvatski san je oduvijek bio refleksija života sa filmskog platna, holivudskih zvijezda ili eventualno kakve evropske kraljevske obitelji.
Uvoznički lobiji osvanuli su s početkom stvaranja hrvatske države kada su fantomske tvrtke dobivale nevjerojatne ugovore za opskrbu vojske i većih državnih potrošača u hrani, piću i cigaretama, a automobila po potrebi i osobnim željama. Iz tog razdoblja potječu naši veliki i uspješni poduzetnici poznati u zemlji i inozemstvu. Neki su i danas toliko traženi da je za njima raspisana međunarodna tjeralica. No, to sada više nije bitno. Njihov zajednički nazivnik je ratno profiterstvo i siva ekonomija djeljivo s mnoštvom nula. Ne važno je također dali su bili ili još uvijek jesu visoko pozicionirani političari ili vozači na četiri kotača, jer neki od njih danas lete, i time su ostvarili hrvatski san.

Sjećate li se Hrvatske izvozne ofenzive?

Ja je se sjećam jedva. Imam osjećaj kao da je to bilo nešto od prije 50 godina. Gotovo sam je već počeo brkati s 4. neprijateljskom ofenzivom. Tko zna, možda ćemo za 50 godina i o Hrvatskoj izvoznoj ofenzivi slušati kao o nečemu junačkom i herojskom, nečemu što je preokrenulo smjer okretanja kotača povijesti. A sve na temelju genijalne strategije maršala Polančeca i hrabrih hadezeovaca oboljelih od tifusa koji su junački probijali obruč. Kad bi još u cijelu priču ubacili i kakav most (onaj Pelješki bi bio idealan), vječnost ofenzive je zajamčena. Dala bi se tu i snimiti kakva dobra koprodukcija koja bi kandidirala za Oscara, s Georgom Cloonyjem u ulozi Polančeca. Ili bi Liam Neeson bio bolje rješenje?

Obzirom kako je zamišljena, Hrvatska izvozna ofenziva (u nastavku: HIO) bi zaista mogla tako i završiti. Bijegom hrvatskog izvoza od nadmoćnog neprijatelja (europskog tržišta) u istočnu Hercegovinu, pa u istočnu Bosnu i Sandžak, čekajući neka bolja izvozna vremena.

HDZ-EKONOMIJA

Ja ne znam , ti ne znaš , on ne zna ....

Proljetos se u našim medijima povela dosta ozbiljna rasprava o uvozu mesa u Hrvatsku.
Jedni su tvrdili da uvozimo previše mesa, drugi su nas umirivali s tvrdnjama da uvezene količine nisu alarmantne, treći su problematizirali kvalitetu i ispravnost uvezenog mesa a četvrti su trvdili da iza rasta uvoza stoji „mesni“ lobi. Zajedničko svima pak je bilo to da nitko nije davao službene podatke pa se stoga nije moglo razaznati tko je u pravu.
Tema me je zainteresirala i zbog odgovora na moje zastupničko pitanje postavljeno tadašnjem ministru poljoprivrede Čobankoviću o kontroli ispravnosti uvezene hrane koji bi morala provoditi Granična veterinarska inspekcija.
Prema njegovom odgovoru, u cijeloj 2006. ta je inspekcija kontroli podvrgla svega 775 uzoraka hrane na četiri granična prelaza ( Rupa, Rijeka, Goričan i Ploče) a za ostale granične prelaze ministar je ustvrdio da ne postoje uvjeti za uzorkovanje hrane.
Više o tome možete pročitati ovdje:

http://pollitika.com/sto-jedemo-ministre-cho

Tmurno, tmurnije, Hrvatska


Sjećate li se pompozno najavljivane „Hrvatske izvozne ofenzive“? Čak postoji i web site www.izvoz.hr koji ima i rubriku vijesti (zadnja najnovija vijest je iz tek „nedavnog“ svibnja ove godine). Taj projekt tzv. izvozne ofenzive lansiran je tamo negdje u predizbornoj godini s kojim je HDZ-ova vlada htjela poručiti kako se ozbiljno namjerava pozabaviti povećanjem izvoza. Ovih dana surova statistika govori da je izvozna ofenziva doživjela svoj krah. Pokrivenost uvoza izvozom je s 46,9% iz 2006. pala na ovogodišnjih 43,8%.

Novi dnevnici

  1. Zašto političari toliko zaziru od preferencijalnog glasanja? od spvh komentara 2
  2. Josipovićeva stoka sitnog zuba. od Papar komentara 8
  3. MOLovanje od Feniks komentara 0
  4. Karamarkova Kolinda razočarala... od aluzija komentara 3
  5. Zašto se Josipović, Karamarko, Milanović i Zelić znoje kao svinje? od StarPil komentara 8
  6. Kako Europa po treći puta gubi nevinost od Molotov komentara 11
  7. Skoti izgubili državnost i državu od aluzija komentara 0
  8. A tko nas štiti? od Weteran komentara 17
  9. Škotski referendum , a zašto izbjegavate teme koje su važne i znakovite...? od Busola komentara 19
  10. Moratorij na zdrav razum od MKn komentara 34
  11. Korisni 'uhljebi' i 'paraziti' od hrvoje štefan komentara 28
  12. Korisni 'uhljebi' i 'paraziti' od hrvoje štefan komentara 1
  13. Korisni 'uhljebi' i 'paraziti' od hrvoje štefan komentara 1
  14. USA planetarni poredak jest u krizi od aluzija komentara 0
  15. Propagandne laži od Kvarner komentara 15
  16. Uvijek se trudi pozdraviti i manje ogovoraj (isprika zlata vrijedi ili ne…) ! od Busola komentara 1
  17. KADA LJUDSKA PROKLETOST POSTANE PREVELIKA … ! od Busola komentara 43
  18. Mali traktat o Ustavu RH i etici od spvh komentara 13
  19. panSlavizam tko je zabranio? od aluzija komentara 5
  20. GMO OMG od z00ey komentara 35
  21. Valcer s Mefistom od Atomos komentara 302
  22. rat za eutanaziju Rusije i €U-ropske unije od aluzija komentara 0
  23. Lupeži i ološ u Saboru od spvh komentara 18
  24. Odnos "mi" i "Oni", gdje je posve jasno tko smo "mi" ali tko su "Oni" ? od lunoprof komentara 64
  25. Najveći "uspjeh" detuđmanizacije: ograničavanje slobode govora od MKn komentara 66

Preporučeni dnevnici

Najkomentiraniji dnevnici

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 31

Novi korisnici

  • caye
  • mislavru
  • Jura
  • DamirFerd
  • Buddha