Nevjerojatan je odnos sudova prema „neprijateljima“ sistema i kriminala. Imam strahovitu nesreću da jeadnajstu godinu pokušavam sudski riješiti otkaz ugovora o radu. Do sada sam napisao i poslao, na stotine stranica, pritužbi, žalbi, dopisa podnesaka, telefonskih upita ...
Foto: Darko Mihalić i Roberto Orlić (Globus)
Globus potvrdio, USTAVNI SUCI ULOVLJENI U NERADU
Dakle, na moj prijedlog Ustavnom sudu da ocijeni ustavnost Uredbe vlade o „smještaju“ vojnog ordinarijata unutar MORH-a - u organizam same države koja je po čl 41. Ustava sekularna, Jasna & Co su zaključili da je Uredba suglasna domaćim zakonima i međunarodnom ugovoru sa Sv.Stolicom a čiju ustavnost US nije ovlašten propitivati... alllooooooooooooooo...!
Ustavni sud proglasio se nenadležnim u provjeri suglasnosti „i drugih“ propisa sa Ustavom što je protuustavno sa aspekta čl 128. Ustava koji glasi;
Članak 128.
Ustavni sud Republike Hrvatske:
– odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom,
– odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom,
– prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor,
– obavlja druge poslove određene Ustavom.
Sramota!
Sramota!
Sramim se države u kojoj živim!
SUSH
SAVEZ UDRUGA STANARA HRVATSKE
(ALLIANCE OF TENANTS’ ASSOCIATIONS OF CROATIA)
Laginjina 11, 10000 Zagreb, Croatia
Tel+Fax: 4833 449 / 091 52 57 909 & 098 52 00 22
Članica/Member
International Union of Tenants
Stockholm, Sweden
Consultative Status with UN
Economic and Social Council.
Participatory Status with the
European Council.
Consultative Status with the
Council of Europe.
Pro aris et focis Za ognjište i za dom For hearth and home
PROTUPRAVNO KRŠENJE PRAVA NOSITELJA STANARSKOG PRAVA
Za vrijeme SFRJ stanari (nositelji stanarskog prava) i njihove obitelji stekli su zauvijek jednaka stanarska prava u društvenim stanovima, kao i u privatnim stanovima (t.j. u tzv. privatnim neuseljivim stanovima, nacionaliziranim i konfisciranim).
Nakon 7 godina šutnje i nečinjenja oglasio se Ustavni sud i donio rješenje da su Pretpostavke za vođenje ustavnosudskog postupka prestale postojati jer je vlada ukinula staru uredbu i donijela novu - "istovjetnu staroj"!!! Politički prasci i rektalni speleolozi na ustavnom sudu...
Zamisli bogati birokratskog lukavstva; Na temelju članka 63. stavka 2. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, broj 150/2011) i članka 40. stavka 1. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (»Narodne novine«, broj 150/2011), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 16. veljače 2012. godine donijela
UREDBU O UNUTARNJEM USTROJSTVU MINISTARSTVA OBRANE
(„Narodne novine“, broj 26/12) ili http://www.propisi.hr/print.php?id=11612
Dakle, nova uredba i vojni ordinarijat;
12. SAMOSTALNI ODJEL ZA POTPORU VOJNOM ORDINARIJATU U REPUBLICI HRVATSKOJ
Članak 163.
Ustavni sud Republike Hrvatske
Trg svetog Marka 4
10000 Zagreb
DOPUNA USTAVNE TUŽBE
predate Ustavnom sudu dana 18. 12. 2009. godine
temeljem članka 62. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH
I PODACI O PODNOSITELJU DOPUNE USTAVNE TUŽBE
MILJENKO STRIČAK IZ Varaždina, Čanjevo 5 a, sada u kaznionici u Lepoglavi,
Ulica Hrvatskih Pavlina 1, Lepoglava
II PODACI O OSPORAVANIM AKTIMA
POJEDINAČNI AKT KOJI SE OSPORAVA, A PROTIV KOJEG SU ISCRPLJENA SVA SREDSTVA PRAVNE ZAŠTITE
Presuda Županijskog suda u Zadru, posl. Oznake KŽ-437/08 od 4. studenog 2009. godine, u kaznenom postupku povodom odlučivanja o mojoj žalbi u pravnoj stvari radi kaznenog djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće iz članka 272. stavak 3. u vezi sa stavkom 1. i drugim kaznenog zakona.
Datum primitka citirane presude je 23. studeni 2009. godine.
DRUGI POJEDINAČNI AKT KOJI SE OSPORAVA
Presuda Općinskog suda u Zadru posl. oznaka K-793/ 08 od 23. rujna
2008. godine.
Institutionalisation of ethnicity is a phenomenon known, wide present and researched in the Western Balkans politics. Another phenomenon, that has not been seriously researched yet is a fact that ethnicity is being used for assuring certain positions and assuring benefits. Simultaneously, clientelistic position of minority political elites is prevailing factor for creation of governments in e.g. Croatia, Macedonia and Kosovo. In spite of normatively well developed minority protection across the Western Balkan region, being a minority is beneficial only for a narrow segment of minority population; predominantly those who were smart enough to recognize and use the normative-institutional settings that assure minority representation in politics. As a result, there are minority political elites, who are close to the state controlled funds entitled to minorities and often benefit on a private basis too.
S krajem srpnja Ustavni je sud ostao vjeran svojoj proljetnoj najavi, te je dao pravorijek na zahtjev za ocjenom ustavnosti Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina te izmjena Zakona o izboru zastupnika. Kao što je čitateljima poznato, i ja sam jedan od podnositelja tog zahtjeva - na mom ste blogu mogli čitati o argumentima na osnovu kojih propitujem ustavnost tih zakona («Ustavna kriza na čekanju»), a potrudio sam se i prenijeti informacije sa javne rasprave koju je o tom pitanju proveo Ustavni sud («Ustavni sud - pogled iznutra na javnu raspravu»). Utoliko je jasno da kao involvirana strana imam subjektivan pogled na cijelu priču, kojeg donosim današnjim upisom.
Ukratko, ovaj me pravorijek ugodno iznenadio, i to ne toliko samom presudom (koja je na temelju neslužbenih najava bila i očekivana), koliko argumentacijom iznesenom u rješenju. Ustavni je sud ovoga puta napravio temeljit i kvalitetan posao, te se u svojoj analizi ustavne utemeljenosti zakona nije zadržao samo na osporenim člancima, i argumentima iz tužbi, već je proanalizirao širi ustavno-pravni kontekst svih članaka zakona, te je iznio još nekoliko novih, do sada u javnosti neartikuliranih, argumenata. Štoviše, ovim rješenjima Ustavni sud je postavio smjernice kojih će se morati pridržavati Sabor pri budućim uređivanjima (izbornog) prava manjina – naravno, ukoliko želi da doneseni zakoni budu u skaldu s Ustavom.
Evropo, ne zatvaraj poglavlje 23, zatvaraj i sudi lopinama!
Jedno kratko pismo Evropi!
Pišem duge dnevnike, a sada bih htio bez puno obrazlaganja i bez opširnog navođenja argumenata (ipak, uz ključne podatke!), ali pretežno onako kako me emocije vode, poručiti Evropi - Barosu, Fuelleu, Swobodi i drugim evropskim činovnicima da bez obzira na izvještaj koji su dobili, ova moja država Hrvatske ne zaslužuje da zaključi predpristupni ugovor s EU...
Mi gospodo, mnijenja sam, nismo pravno zreli za evropsko društvo, mada ne držim ni do vašeg pravnog sustava koji nije bog zna što. Živio sam u Austriji pa mi je dosta toga negativnoga ostalo u sjećanju – od šume zakona, carovanja birokrata, šetnje od šaltera do šaltera, ukratko da su moćni i pred sudovima moćni, činjenice su da i u vas caruje novac, da ima jednakijih među jednakima, da je PRAVDA san mnogih, posebno stranaca koji su u većini građani drugog reda.
Nemojte misliti gospodo da vam pišem samo na osnovu osobnog i lošeg obiteljskog iskustva s pravom i pravdom: dinamitom srušena vikendica 1992., izostanak odštete, bezočna prevara obitelji u vrijeme pretvorbe odnosno u postupku denacionalizacije…
Ustavni sud ukinuo dijelove zakona o poljoprivrednom zemljištu.
HINA prenosi: http://www.agroburza.hr/2011/04/ustavni-sud-ukinuo-dio-zakona-o-poljopri...
Ustavni sud je ukinuo članke Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojima se, među ostalim, neobrađeno zemljište moglo privremeno oduzeti vlasnicima i dati u zakup uz naknadu, ali bez njihova znanja. Po ukinutim odredbama neobrađenim je površinama trebala raspolagati Agencija za poljoprivredno zemljište. Zakon je sredinom prošle godine osporilo više pojedinaca, seljačkih udruga i Srpski demokratski forum, a Ustavni sud je tada, do donošenja konačne odluke, privremeno suspendirao primjenu spornih članaka.
U obrazloženju ustavni suci zauzeli su stav da osporene odredbe predstavljaju nesrazmjerno miješanje u prava vlasnika kojima se pritom ne pruža dovoljna pravna zaštita....
Kao što piše u gornjem članku, prijedlog za ocjenu ustavnosti podnijelo je nekoliko pojedinaca, Srpski demokratski forum (SDF), i jedna udruga iz Kaštela.
U ponedeljak je Ustavni sud održao savjetodavnu sjednicu na kojoj je tema bila propitivanje ustavnosti Zakona o izboru zastupnika (tj. točnije, Zakona o izmjenama i dopunama tog zakona) te Ustavnog zakona o pravima manjina. Ta sjednica je najavljena još prije mjesec dana (kada sam na svom blogu uputio i kritiku što je uopće trebalo toliko vremena da taj zahtjev za ocjenom ustavnosti ugleda svjetlo dana), a jučer smo imali priliku čuti što razne strane u ovom ustavno-pravnom konfliktu misle o temi, te na koji način argumentiraju svoje pozicije. Moram priznati da sam ostao razočaran upravo razinom argumentacije (što, u retrospektivi, zapravo i nije čudno). Pogotovo zato što se radi o temi koja će u bitnome utjecati na naredni izborni ciklus, i to na više razina – ukidanjem promjena izbornog zakona izgubio bi se i velik dio opravdanja za namjeru promjene izbornih jedinica. To je zbog toga što se posljednjim izmjenama izbobornog zakona glasači svih manjina uklapaju u izborno tijelo (više nema 12. izborne jedinice), te se pored "fantomskih" birača, biračima manjina potencira nejednolik raspored birača po izbornim jedinicama.
Prije nego li pređem na vlastite dojmove i komentare, naveo bih medijske izvore u kojima više ili manje detaljno možete pročitati što se na Ustavnom sudu govorilo. Po mom mišljenju, najiscrpniji je tekst Andreje Žapčić na t-portalu, Novi list donosi standardno dobar tekst Nataše Božić, a izdvojio bih još i tekst sa HRT-a, prvenstveno radi video priloga iz emisije Hrvatska uživo, u kojoj možemo čuti desetminutni razgovor sa Miloradom Pupovcem (a koji sadrži elemente spina na koje ću se posebno osvrnuti).
