pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Sukladno članku 38. Ustava, koji jamči slobodu mišljenja i izražavanja misli, pišem sljedeći tekst:

U članku Večernjaka (http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/3070558/index.do) izneseno je da je Ustavni sud donio odluku da će prednost pri zapošljavanju u upravnim i pravosudnim tijelima imati nacionalne manjine pred Hrvatima.
Dakle, između ostalog i Srbi, pred Hrvatima.

Dakle, Ustavni sud se NE zalaže za ravnopravnost, već favorizira određenu skupinu građana u odnosu na ostale. Na djelu je diskriminacija manjine nad većinom.

Ne priznajem termin pozitivna diskriminacija. Postoji isključivo diskriminacija. To je najobičnija matematika. Kad samo dvije osobe predaju isprave na natječaj, od kojih je jedna član manjine, a druga član većine, onda znači da će manjina dobiti posao, a većina izgubiti, samo iz razloga jer je većina.

Ustavni sud ovom odlukom prekršio je članak 14 Ustava:

Članak 14.

Sudac Ustavnog suda Marko Babić iz Vinkovaca utajio je 270.000 kuna poreza. No, Babić svoj dug nikad neće morati platiti jer je za njegov prijestup nastupila zastara. Godinama je radio kao uspješan odvjetnik, no državi nije plaćao porez na promet i usluge te na godišnji promet svoga odvjetničkog ureda, javlja Nova TV - Ustavni sudac državi utajio 270.000 kuna!. Porezna uprava inače svim dužnicima s dugom većim od 10.000 kuna prvo šalje opomene, a zatim blokira račune kako bi naplatila dugovanje. Njemu nijedan račun nije blokiran. Pogledajte prilog s TV Nova, kojoj svaka čast na otvaranju ove priče - valjda još u Hrvatskoj postoji koji medij koji misli svojom glavom.

Ajde da se odmorimo malo od "teških" tema
Da podijelim s vama moje novogodišnje odluke...

Više ću učit
Manje ću pušit (eventualno prestat)
Prestat ću se sekirat zbog Dinama
Preći sa normalne majoneze na majonezu light
Koristiti isključivo ulje sa omega 3 masnim kiselinama
Prestat jesti sve što je nekad imalo oči
Koristit ću samo umjetna krzna
Smanjit ću uporabu kućanskih aparata koji povećavaju stakleničke plinove
Gledat ću ove godine Big Brother tako da budem tipičan Hrvat
Počet ću sljedit Sai Babu, šintoizam, hinduizam, budizam, i sve ultra-turbo-mega-cool religije
Podignit ću svoj [i]chi[/i] na višu energetsku razinu
Sjedinit ću se sa Svemirom
Počet ću slušat sve ono što sam do danas tvrdio da je sranje (Ramirez, Elemental, novi albumi Hladnog Piva, r'n'b...) tako da i ja konačno postanem urban, a prestat ću slušat zastarjelu muziku poput Azre, Pušenja, Hladnog Piva (ali samo stari albumi), tako da i ja (ponovimo) konačno postanem urban
Prijavit ću svoju malu na "Mijenjam ženu"
Počet ću koristiti izraze kao što su: brand, public relations, lounge bar, after party, gadget,..., tako da više ne budem hebena seljačina

Prije desetak dana na pollitika.com se krenulo pisati o problemu koji proizlazi iz neusklađenosti Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, Zakonu o izbornim jedinicama i biračkim popisima.

Naime, ovdje ima više problema koje su mnogi detektirali i nisam osobiti originalan u tome (iako sam možda o tome krenuo pisati prije drugih, iako niti to ne isključujem). Prvi i očigledni problem je problem neusklađenosti popisa birača i stvarnog broja birača; nekim bizarnim slijedom događaja ako netko umre ili se odseli izvan hrvatske ne postoji mehanizam koji bi automatski evidentirao te promjene. Kao krajnji rezultat, ispada da u Hrvatskoj ima otprilike pola milijuna birača više nego što ih doista ima. Jedan dio žalbi i pritužbi stranaka i kandidata DIPu i Ustavnom sudu odnosio se upravo na tu činjenicu. Svi prigovori i tužbe su redom odbijene.

Ovih dana Vici Vukojeviću istekao je mandat ustavnog suca, a samim time prestaje i imunitet koji ga je do tad štitio od kaznenog progona. Radi se o optužbi za silovanje koje je Vukojević navodno počinio za vrijeme trajanja hrvatsko – muslimanskog sukoba u logoru pored Mostara. CNN blog još je 17. Veljače 2005 pod naslovom „Koliko je ustavni sud častan i pošten?“ pisao o tom slučaju u sklopu kraće biografije o Vici Vukojeviću.

Neki dan malo prošireniju biografiju o Vukojeviću napisao je i Ivan Cerovac, koji ga za razliku od mnogih poznaje osobno. Cerovac navodi da ne vjeruje u priču o silovanju, ali isto tako nema ni lijepih riječi za Vukojevića koji mu se za sve ono što su njegovi učinili za Vicu, devedesetih zahvalio progonom kao u doba mračnog komunizma. Cijeli tekst pročitajte na cerovac.blog.hr.

Evo imam jednu konkretnu ideju kroz koju bi mogli kanalizirati sve talente koji pišu i sudjeluju na pollitika.com. Naime, gledajući kroz posljednjih nekoliko dana igre s ustavnim sudom, na svoje zaprepaštenje sam shvatio da neki (većina) ustavnih sudaca u stvari nikada nisu niti bili suci, a neki od njih nisu čak niti pravnici. Ovo je strašno zanimljivo jer ispada da za vrhovnu sudsku instancu ne moraš imati nikakvu kvalifikaciju, što donekle i objašnjava razloge zašto nam je pravosuđe tu gdje je.

Jedna od mojih obzervacija je također da mnogobrojni zakoni nisu usklađeni sa ustavom, a pojedini zakoni su u međusobnom konfliktu jedni s drugima. Eto prije nekoliko dana je netko (sorry, fakat nisam našao link) napisao dnevnik s usporedbom broja birača u biračkim popisima po izbornim jedinicama.

Moj prijedlog je slijedeći;
1. Uzmemo službene rezultate izbora i službene brojke DIPa s brojem birača po izbornim jedinicama.
2. Pronađemo stavke Zakona o izboru zastupnika i odredbe koje definiraju ujednačenost broja birača po izbornim jedinicama.

Bio bih zaista razočaran ako biste ovaj post smatrali mojim političkim inženjeringom, jer je tema u prvom redu principijelnost, a u drugom pitanje kako se u toj dimenziji snalazi hrvatsko sudstvo.

Maloprije na HTV – „Hrvatska uživo“ sam čuo da je odbijena "izborna žalba" SDP-a. Pogledao sam na uobičajenim novinskim portalima ali to je bila još previše svježa vijest, pa sam pošao direktno na HTV i doista pronašao vijest:

03/12/2007 Ustavni sud odbio je žalbu SDP-a, koji je tražio da se izbori na jednom biračkom mjestu u Negoslavcima ponove u cijelosti, a ne samo za izbor kandidata srpske nacionalne manjine. U nedjelju će se izbori ponoviti na pet biračkih mjesta u Hrvatskoj…

Hrvatska se svakako može pohvaliti zanimljivim izborom sudaca Ustavnog suda.
Državno odvjetništvo je još 1999. zatražilo od MUP-a istragu o Vici Vukojeviću, aktualnom sucu Ustavnog suda, kojeg se tereti za silovanje Bošnjakinje u logoru Vojno kod Mostara, čije smo svjedočanstvo imali prilike čuti u emisiji HRT-a Latinica od 24. travnja prošle godine. Anonimno svjedočanstvo originalno je objavljeno u knjizi “Molila sam ih da me ubiju - Zločin nad ženom Bosne i Hercegovine” u srpnju 1999. u izdanju Centra za istraživanje i dokumentaciju Saveza logoraša BiH.

Milana Vukovića sigurno svi pamtimo po legendarnoj izjavi da se u obrambenom ratu ne može počiniti zločin.

Protivim se HDZ-ovu inzistiranju da se osmero sudaca Ustavnog suda izabere na tekućoj sjednici Sabora te u tome niti ja osobno niti moje kolege iz HNS-a nećemo sudjelovati jer smatramo kako se radi o podcjenjivanju značaja Ustavnog suda kao najvišeg tijela u državi. Smatramo kako s izborom sudaca Ustavnog suda nikako ne treba brzati te da javnost, i stručna i civilna, ima pravo dobro biti upoznata sa svim kandidatima za ovu prevažnu funkciju.

Pravo glasovanja Hrvata Bosne i Hercegovine na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj lajtmotiv je dva moguća razloga zapodijevanja ove tendeciozno supstancijalne teme. Jedan jesu hrvatske dnevno političke, po potrebi - kao sada, predizborne svrhe, a drugi; na razini nevezani argumentirani dijanoetički razgovor (koji uzgred; u hrvatskoj javnosti redovito izostaje) o temi u kontekstu preispitivanja i reviziranja održivosti za sada još uvijek Ustavom potkrijepljenih činjenica - Hrvati Bosne i Hercegovine glasaju na parlamentarnim izborima RH.

Ne zamjera "Europa" Hrvatskoj zavraga neovisno i korumpirano pravosuđe. Naime, odluka Ustavnoga suda o referendumu, kao, vjerujem, politička odluka, kojem po novom mogu pristupiti svi državljani RH, tako i oni koji ga posjeduju u BiH, a ne kao prije samo oni sa najmanje jednogodišnjim prebivalištem u Hrvatskoj dio je zasigurno prvotno spomenutih, nečijih ideološki prepoznatljivih, dnevno političkih, predizbornih svrha, a vezano za prava Hrvata BiH da glasaju na izborima u Hrvatskoj. Naime, znakovito jest da paralelno toj odluci u hrvatskoj javnosti trenutno egzistira, tobože koincidentno, i inicijativa SDP-ova čelnika o ukidanju prava glasovanja Hrvata BiH na izborima u Hrvatskoj.

Tako piše u podnaslovu članka u Večernjem od 12.06.2007 . I nije me prviše konsterniralo jer u našem sudstvu Ustavni sud je dno dna (u kojeg su se ukrcali neki kojima očito tamo nije mjesto, a nekima je mjesto po svoj prilici negdje drugdje - uz časne izuzetke onih kojima se ljudski i profesionalno nema što zamjeriti). Dok bi Ustav trebao biti najuzvišeniji dokument jedne države, Ustavni sud bi trebao biti „izvan trodiobe vlasti da bi kao čuvar Ustava obvezao sve i svakoga“. To je fino objasnio negdašnji sudac Ustavnog suda Jadranko Crnić u ovom članku.

Danas mi je svrnuta pozornost na činjenicu da je Sveučilište u Zagrebu objavilo Natječaj za upis studenata u I. godinu studija u akademskoj godini 2007./2008 link

I odmah na početku, kod popisa dokumenata koje treba priložiti kaže 'vako:

Uz prijavu treba priložiti sljedeće dokumente:
a) ...
...
f) pod uvjetom da prijeđu bodovni, odnosno razredbeni prag i zadovolje na eventualnom ispitu sposobnosti i darovitosti, bit će upisani svi pristupnici:
- branitelji i hrvatski ratni vojni invalidi (HRVI) iz Domovinskog rata te djeca smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih branitelja i 100%-tnih HRVI Domovinskog rata prve skupine

Poštovane gospođe sutkinje i poštovana gospodo suci Ustavnog suda Republike Hrvatske,

obraćam vam se ovim otvorenim pismom, ne želeći da ga shvatite kao pokušaj utjecaja ili bilo kakvog obilka pritiska na neovisnost sudstva, instituciju Ustavnog suda Republike Hrvatske i vas osobno jer mi to nikako nije namjera. Naprotiv, želio bih skrenuti vašu pozornost na jedan veliki problem i apelirati na vašu profesionalnost i stručnost.

U studenom 1999. godine Ustavnom sudu Republike Hrvatske podnešen je Prijedlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju, koje se tiču invalidskih mirovina invalida rada. Naime, reformom prava invalida rada njihova su primanja znatno umanjena, ne omogućujući im zadovoljenje najsonovnijih životnih potreba, a kamoli dostojan život njima i njihovim obiteljima. Nakon primjene Zakona o mirovinskom osiguranju iz 1998. (od 1. siječnja 1999.) visina invalidske mirovine prevedene ili kasnije priznate zbog utvrđene okolnosti "profesionalne nesposobnosti za rad", ovisi o činjenici je li takav korisnik i nadalje u radnom odnosu ili je izvan radnog odnosa, odnosno izvan mirovinskog osiguranja po bilo kojoj osnovi.

Uvaženi sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske obratio se Hrvatskom saboru i od njegovog Odbora za ustav, poslovnik i politički sustav zatražio mišljenje. Pa kaže on:
„Posebice molimo da se očitujete o tome jesu li se osporena Pravila o postupanju elektroničkih medija s nacionalnom koncesijom u Republici Hrvatskoj tijekom izborne promidžbe odnosila samo na izbore za zastupnike u Hrvatski sabor koji su održani 23. studenog 2003. godine, ili su ona i danas na snazi, odnosno bi li se ako se ne donesu nova primjenjivala i na predstojeće izbore. Na ovo pitanje, koje je bitno za ocjenjivanje njihove ustavnosti i zakonitosti, ne može se nedvojbeno odgovoriti iz cjeline teksta samih Pravila.“

Ustajem protiv muškaraca i njihovog smisla za ravnopravnost!

Upravo smo imali prilike u dnevnom tisku pročitati sramotnu presudu sudaca ustavnog suda u korist još veće «ravnopravnosti» na muški način.
Piše Večernjak

Ustavni sud bivše države presudio je da žene koje žele raditi do 65. godine kao i muškarci na to imaju pravo i da im se to pravo mora omogućiti. Po istoj logici, ako nema diskriminacije, ako muškarac želi sa 60 godina starosti ići u mirovinu, to mu se treba i omogućiti objašnjava Velimir Milošević što ga je ponukalo da se obrati Ustavnom sudu. Kao muškarac, ovakvim se mirovinskim zakonom osjeća diskriminiran.