Tagovi

Je li 2016. za Hrvatsku prijelomna godina?

Kad se analiziraju politički događaji kroz koje je Hrvatska prošla u ovoj godini onda bi se moglo zaključiti da je na izvjestan način 2016. prijelomna godina za razvoj države i hrvatskog društva. Treba podsjetiti da Republika Hrvatska postoji već četvrt stoljeća, ali da još ideološki, politički, ekonomski i demografski nije izišla iz dječjih bolesti karakterističnih za zemlje u tranziciji nakon raspada komunizma i prijelaza u demokratski ustrojene države s tržišnom ekonomijom.

Težak udarac hrvatskoj politici prema Bosni i Hercegovini

Uhićenje deset hrvatskih branitelja Orašja s obzirom da se dogodilo samo dva dana nakon tobože uspješnog posjeta premijera Andreja Plenkovića poticaj je da se ozbiljno „sine ira et studio“ razmotri cjelokupna državna politika Republike Hrvatske prema, htjeli ne htjeli, provizornoj državi Bosni i Hercegovini. Temeljno je pitanje kakvo stajalište u međunarodnim odnosima treba zauzeti Republika Hrvatska prema susjednoj državi gdje živi jedan dio hrvatskog nacionalnog korpusa koji je na određeni način zaštićen Ustavom Republike Hrvatske. To je jedna dimenzija odnosa Zagreba prema Sarajevu, a druga je dimenzija kako u susjednoj državi s hrvatskim narodom kao najslabijim kontitutivnim čimbenikom gledaju na odnose s Republikom Hrvatskom. U sve to, kao treću važnu dimenziju, treba uključiti i nesavršen Daytonski sporazum koji je stvorio nefunkcionalnu državu i sukob interesa velikih sila na Balkanu.

Je li Andrej Plenković s Davorom Božinovićem i Vladimirom Šeksom vjerodostojan. Nije.

Dok je javnost očekivala od mandatara nove hrvatske Vlade Andreja Plenkovića da već na početku svojeg mandata pokaže da zemlju u suradnji s partnerima, prije svega s MOST-om, želi povesti u novom smjeru, njegov prvi potez doveo je u pitanje ta očekivanja. Imenovanjem Davora Božinovića, bivšeg ministra obrane u Vladi Jadranke Kosor, za šefa Vladinog kabineta taj prvi potez Andreja Plenkovića dovodi u pitanje njegovu vjerodostojnost s kojom je devizom na čelu HDZ-a pobijedio na prošlim izborima. Budući da u parlamentarnim demokracijama ne postoje kadrovska rješenja u izboru političkih dužnosnika nego se radi o političkom personalnom izboru temeljenom na sposobnosti i stranačkoj hijerarhiji, odabir Andreja Plenkovića da mu šef Vladinog kabineta bude Davor Božinović loš je znak, jer se radi o modelu kadrovske politike naslijeđene iz prethodnog komunističkog režima.

Ovi izbori ne mogu riješiti duboku strukturnu krizu države

Već sama činjenica da su hrvatski birači prvi put nakon četvrt stoljeća parlamentarne demokracije izašli na prijevremene saborske izbore je znakovita, jer ukazuje da politički sustav u državi više ne može funkcionirati na dosadašnji način u okviru postojećeg Ustava i zakonodavstva. Hrvatsko društvo je jednostavno dospjelo pred zid koji se mora razbiti da bi se iskoraknulo u potpuno novom smjeru. Ni jedna od dviju vodećih stranaka nije u stanju u sadašnjim okolnostima ponuditi takvu viziju i politički program, jer bi se time dovela u pitanje opstojnost sadašnjeg ekskluzivnog duopolnog vladanja državom. Taj model vladanja državom postoji od 2000 godine kad je dotadašnji Tuđmanov Ustav promijenjen u nekakav hibridni polukancelarski model s kancelarima Račanom, Sanaderom, Kosoricom i Milanovićem. Model je pukao na posljednjim izborima kad pobjednička stranka s nedovoljnom relativnom većinom nije mogla sastaviti Vladu, a upitno je kako će se i nakon ovih izbora sastaviti Vlada.

Novi hrvatski ustupak Srbiji – Memorandum2 SANU se ostvaruje

Bilo kako bilo privola Hrvatske da se Srbiji otvore ključna poglavlja 23. i 24. u pristupnim pregovorima za članstvo u Europskoj uniji predstavlja novi ustupak istočnom susjedu i praktički još jedan mirnodopski poraz hrvatske politike prema politici Beograda. Svakako najvažnija točka u dokumentu „Zajednička pozicija EU“ s 50 prijelaznih mjerila koje Srbija u tom pregovaračkom procesu mora ispuniti tiče se univerzalne jurisdikcije za ratne zločine ne području bivše Jugoslavije koje je Beograd u svom zakonu preuzeo od Haaškog tribunala. Po tom zakonu Srbija uzima sebi za pravo da kazneno goni hrvatske branitelje, jednostavnije rečeno Beograd se ponaša kao da još uvijek postoji komunistička Jugoslavija. U novim okolnostima u Beogradu više ne vladaju komunisti nego deklarirani četnici na čelu ns predsjednikom države i premijerom, pa hrvatska politika o toj činjenici treba i te kako voditi računa.

Odgovornost liberala

Na jesen se neće održati ponavljanje izbora, održat će se nešto više. Da stvar odvedemo i malo dalje, neće se održati ni samo novi hrvatski izbori, održat će se nešto više.

Možda se sve čini tiho i možda je sumnjiva odsutnost barikada na cestama, ali odvija se jedna revolucija u kojoj će biti neusporedivo važnije kako će se ponašati i što će učiniti građani svake one zemlje u kojoj se ta revolucija ne spriječi/zaustavi/blokira/iznevjeri... Jednostavnije, u kojoj ta revolucija neće svojim propadanjem osnažiti fašizam.

Posljednjim presudama Haaški tribunal provodi Memorandum2 SANU

Samo za neupućene u političku strukturu, pa onda i za pravdu koju provodi, posljednja presuda Haaškog tribunala kojom se u porvostupanjskom postupku optuženog ratnog zločinca Vojislava Šešelja oslobađa od svih točaka optužnice, može biti neugodno iznenađenje. Ona se na neki način mogla i očekivati nakon što je Radovan Karadžić kao tvorac i izvršitelj genocidne politike u Bosni i Hercegovini dobio kaznu od samo 45 godina, dok su neki drugi srpski niže rangirani vojni dužnosnici dobili doživotni zatvor.

Hrvatska projektom Baltik-Jadran-Crno More konačno izlazi iz „regiona“

Od stvaranja hrvatske države vanjska politika Zagreba vrludala je bespućima stvarnog položaja države koja je istodobno balkanska, mediteranska i srednjeeuropska, ali je bila i još je uvijek pod pritiscima velikih svjetskih i europskih sila koje na ovom području imaju geopolitičke interese. Sam se predsjednik Tuđman iako je gledao prema Europi u svojoj iluziji da bi Hrvatsku mogao vratiti u nekakve nove granice bivše banovine dao uvući u dugotrajnu ratno-pregovaračku igru sa Slobodanom Miloševićem kojemu je s druge strane jedini cilj bio da proširi granice Srbije prema Zapadu. Kad sam bio vanjskopolitički komentator „Slobodne Dalmacije“ jedan se američki univerzitetski profesor za posjeta Hrvatskoj 1992. godine u intervju čudio zašto se Hrvatska nije vezala za tzv. Višegradsku skupinu koju su tada činile Poljska, Čehoslovačka i Mađarska.

Je li SDP režirao „sukob“ sa Srbijom

Izbjeglička, preciznije rečeno migrantska, kriza kroz koju prolazi Hrvatska posljednjih desetak dana, otkad je rijeka migranata iz Srbije s mađarske rute skrenuta prema Hrvatskoj, postala je prvorazredni izborni adut prije svega Milanovićevoj koaliciji. Svo to bildanje tobože patriotskih mišića prema Srbiji, Mađarskoj i Sloveniji, sve te populističke parole koje u posljednjih dana izvikuje Zoran Milanović koji se tek na kraju mandata sjetio da je Hrvat i da treba braniti hrvatske državne i nacionalne interese, pa se čak poziva na Tuđmana, imaju prije svega za cilj na početku izborne kampanje poboljšati rejting SDP-a i njegovih saveznika u koaliciji „Hrvatska raste“.

Njemačka i Vatikan nisu više glavni saveznici Hrvatske

Glavna deviza u kreiranju vanjske politike svake države polazi od gole činjenice da za svaku državu postoje samo stalni interesi, a u skladu s promijenjenim političkim i međunarodnim okolnostima prijatelji i saveznici su prolazni. To važi i za Hrvatsku kao novu državu na još uvijek nestabilnom Balkanskom poluotoku. Na njemu s obzirom na neriješeni status daytonske Bosne i Hercegovine, gubitak pijemontske uloge Srbije, pojavu Kosova kao druge države s većinskim albanskim pučastvom i neriješennog međunarodnog statusa Makedonije, u ovom dijelu Europe postoji realna opasnost eskalacije napetosti, k tome potencirana ukrajinskom krizom a sad i s izbjegličkom krizom.

Novi dnevnici

  1. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
  2. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
  3. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
  4. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  5. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  6. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
  7. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 95
  8. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  9. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0
  10. Trg maršala Tita od aluzija komentara 1
  11. UMJETNI VLASNIK od petarbosni4 komentara 6
  12. Stanje Firmi U Bosni I Hercegovini od AlexD komentara 0
  13. Mala analiza od drvosjek komentara 46
  14. gospodari naši od aluzija komentara 0
  15. imati NOVO za posljedicu NOVU od aluzija komentara 0
  16. zadomspremni od drvosjek komentara 5
  17. NE jednakost zašto postoji od aluzija komentara 0
  18. Razotkrivanje: „Istanbulska konvencija“ je agresija na sve države koje su zaštitile brak kao zajednicu muškarca i žene od ppetra komentara 9
  19. I meni je žao svih nevinih od drvosjek komentara 31
  20. porezoPrimci naredboDavci ŠEFovi od aluzija komentara 0
  21. VLASNITVO I UPRAVLJANJE NJIME - ius gubernandi od petarbosni4 komentara 15
  22. Ne prestanete li s „pomirbom“, zakrvit ćemo se još i više od Feniks komentara 26
  23. kobna diktatura ŠEFovanja - ažuriranje 2017-08-16 od aluzija komentara 0
  24. naređenje/izvršenje (a za NE poslušnost kažnjavanje) od aluzija komentara 0
  25. Vlada treba služiti građanima od Mucke komentara 0

Tko je online

  • indian

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 35

Novi korisnici

  • mmarijan
  • Crvena
  • gived
  • AlexD
  • Voltron