Tagovi

Malo je pravih liberala

Pobornici liberalne ekonomije s pravom tvrde da više tržišta i više tržišnih sloboda uglavnom znače jaču ekonomiju i bogatije te demokratičnije društvo.
Njima u prilog idu činjenice da su sve razvijene i bogate zemlje redom tržišno orijentirane ekonomije.

Svjetska financijska kriza nekako je poljuljala vjeru naroda u liberalnu i tržišnu ekonomiju.
Pobornici liberalne ekonomije su kao odgovor na krizu zahtijevali više tržišta, više ekonomskih sloboda a manje države i državnog intervencionizma.

Kao protivnike tržišnoj ekonomiji liberali su često isticali političare ( posebno ljevičare ) birokrate, sindikate i radnike, a samo su rijetki kao protivnike slobodnog tržišta isticali poduzetnike, menadžere, banke i korporacije.

Istina je da svi ( uključujući banke, poduzetnike ali i birokrate te sindikate ) zavisno od svojih interesa i razine društvene moći s kojom raspolažu nastoje ograničiti slobodno tržište kako bi za sebe ili svoje poduzeće osigurali privilegirani položaj a time i veću zaradu ili dobit.

Primjerice,

Stranputice liberalnog tržišta i demokracije - Ima li izlaza?

Ovaj dnevnik namjenjen je jednako i poklonicima i protivnicima tržišta. Ovim prvima da protrese njihov kristalni dvorac izgradjen na navodno najprirodnijim temeljima logike i morala, a drugima da uvide uzaludnost i beznadnost svog protivljenja tržištu. U tekstu, koji btw. nije moj, nego je (gotovo) prepisan od filozofa Ole Thyssena, profesora na Institutu za management, politiku i filozofiju (Copenhagen Business School), lijepo se iz ptičje perspektive analizira pojam tržišta u najširem smislu, njegova veza s demokracijom i slobodom, te njegova sveprisutnost i implikacije po dobru i po zlu. Najvažniji je zaključak o gabuli u kojoj smo se (zbog tržišta i slobode kojoj stremimo) kao svjetsko društvo našli, i o nepostojanju (barem ne na vidiku) rješenja koja bi Svijet izvukla iz te gabule.

Nije naš izbor "tržište ili socijalizam". Trebamo više jednog i više drugog, istovremeno

Povodom nekih recentnih ideoloških diskusija u javnosti.

Kapitalizam = vladavina kapitala.

U tržišnoj privredi vlada borba za višak vrijednosti između nadničara, profitera i rentijera. (Doduše i kamatara također, što bismo mogli odvojiti od profitera, pa onda imamo dominaciju financijskog kapitala nad industrijskim - u čemu je za razumijevanje važan Marx, 3. knjiga "Kapitala".)

We are all socialist now (Newsweek 2010)Kapitalizam je sustav u kojem profiter dominira nad drugom dvojicom. U tom svijetu živimo. (Rast tržišta u Europi od doba Karla Velikoga doveo je do uspostave feudalizma, oblika vladavine rentijera.).

"Država blagostanja" nakon katastrofe Drugog svjetskog rata donijela je "klasni kompromis". Od početka 1980-ih, "neoliberalizam" obnavlja klasni rat u kojem, kako reče jedan veliki kapitalist "mi pobjeđujemo". Moderno globalizirano "slobodno tržište" ovisno je o nizu odluka koje su dovele države (a preduvjet je bilo američko napuštanje zlatne podloge 1970.). To je, kao i država blagostanja, politički projekt (projekc cijelog POLISA ili u ime polisa), kako kaže jedan nobelovac za ekonomiju, a ne "prirodni" sustav. (a sigurno nije ni "kraj povijesti").

Tko će objaviti bankrot Hrvatske? (II)

..................................(nastavak:)
KAKO JE POČELO?
Hrvatska se danas valja u blatu korupcije i mita, u siromaštvu, u neznanju, u političkoj besvijesti, ovisna o EU, i stoga što je devedesetih bulumenta pravnih probisvijeta u suradnji s vlastima donijela zakone o pretvorbi i privatizaciji plus mnoge okovane istine tuđmanizma kojih ne samo da se nismo riješili, nego bi se neki njima vraćali. Ti zakoni nemaju vezu sa zakonima vlade Ante Markovića i nekim promjenama koje je on započeo pokušavajući spasiti trulu Jugoslaviju u kojoj se, budimo iskreni, počelo naveliko krasti u zadnjih desetak godina prije krvava raspada. Devedesetih u vrijeme kada je vrijedilo pravilo: nekome metak, nekome imetak, podobni, a ne sposobni domogli su se ogromnog društvenog bogatstva stvaranog od 1945. godine.

Paranormalne aktivnosti - glupost je među nama

Čudne stvari oko nas, pogotovo u sferi obrazovanja.

Slušate li vi što se govori kad se govori o obrazovanju.
Najprije čujem da škole treba prilagoditi potrebama tržišta, onome što tržište traži, što poslodavcima treba.
Onda čujem da većina poslova koja će se raditi u budućnosti još ne postoji i da ne znamo što će tržište tražiti u budućnosti.
Znači školstvo se mora prilagoditi onome što treba tržištu, a mi ne znamo što će se na tržištu tražiti kad današnja djeca završe školovanje.
Prema tome školstvo treba biti organizirano tako da nema pojma za što i s kojom svrhom obrazuje djecu. Sjajno! Mislim da nam to uspjeva poprilično dobro.

A opet ako se djecu treba školovati samo za ono što tržište traži, s obzirom da na tržištu radne snage postoje značajni viškovi radnika, a zazivaju se i daljnja otpuštanja znači da tržištu ne trebaju novi radnici i da će i oni koji završe školovanje vjerojatno završiti na burzi rada. Iz toga slijedi da školujemo djecu za ništa. Da bi bili na burzi rada. I to je isto sjajno. I to nam uspijeva poprilično dobro.

Pa onda imamo i ideja s raznim odgojima. Zdravstveni, građanski. spominjao se i poduzetnički, financijski... ma svašta.

U ime pošte

PRISTUP TRŽIŠTU

Proizvedeš nešto, npr rakiju ili vino ili med. Na veliko ih prodaješ za 20 kn, a na malo po 40 kn. I to je razumno, ako prodaš puno odjednom onda ćeš dati jeftinije. Prodaja na malo često podrazumijeva poutovanje na tržnicu, pa onda ne znaš koliko ćeš prodati, a izgubiš i dan dok prodaješ, a za to vrijeme si mogao zaraditi dnevnicu na nekom drugom poslu.

Netko drugi prodaje na veliko zato jer mu proizvodnja uzima toliko vremena da ne bi stigao još prodavati na malo svoje proizvode. Ako bi htio tako raditi onda bi morao zakupiti poslovni prostor, zaposliti radnike pa onda opet cijena ide gore.

Ipak, prodaja na malo ima i neke prednosti. Sam određuješ cijenu proizvodu, postižeš veću cijenu, nisi ovisan o otkupljivaču, ne moraš čekati na naplatu za prodane proizvode, ne moraš plaćati mjesto na polici, ne moraš imati određenu veličinu proizvodnje da bi veći trgovci uopće otkupljivali tvoje proizvode...

Preduvjeti prosperiteta

Država ne raspolaže s dovoljno novca da pomogne svakom građaninu. Ona stoga u pravilu pomaže da samo odabrani prosperiraju dok će ostatak građana biti iskorišten da kroz poreze financira prosperitet ove prve skupine.

Neki bi mogli reći kako socijalna pomoć, pa i najmanja, nema nikakve veze s prosperitetom no ukoliko čovjek X koji za primjer raspolaže s 0 HRK primi i 1 HRK na račun građana Y koji ostaje bez 1 HRK onda X u odnosu na Y nedvojbeno prosperira dok ovaj deteriorira. O mehanizmima redistribucije novca u ovom primjeru brine vlast, a radi se o klasičnom primjeru planske redistribucije kapitala posredstvom politike (karakteristika kolektivističkih ideologija poput socijalizma, fašizma, komunizma, nacionalizma) kao suprotnost redistribuciji kapitala posredstvom slobodnog tržišta (Liberalizam).

Porez na drugi bubreg

Hrvatska je siromašna zemlja prepuna bubrega. Ljudi se žale da su siromašni, a skoro svi imaju po dva bubrega. To stanje je vjerojatno ostatak socijalističkog mentaliteta kad su svi mislili da mogu imati po dva bubrega. Zato je prošli sustav i propao, moramo prihvatiti tržište i tržišne uvjete kao najbolju regulativu.

Ne treba imati ništa protiv toga da ljudi imaju po dva bubrega, ali tko želi imati dva bubrega neka to i plati. Ljudi mogu funkcionirati i s jednim bubregom, a ako netko želi imati dva neka plati.
Uvažavamo to što čovjeku treba bubreg i zato bi prvi bubreg bio oslobođen poreza, ali na drugi bi trebalo platiti porez. Recimo u visini 2% tržišne vrijednosti bubrega.
Neka je bubreg na tržištu košta 10 000 eura, 2% bi bilo 200 eura godišnje, oko 1500 kuna.

1500 kn puta 4 200 000 je nekih 6,3 mlrd. kuna što bi uvelike pomoglo punjenju državnog proračuna, a moglo bi se smanjiti i poreze na rad i rasteretiti poduzetnike.

Kadrovska rupa

Kadrovska rupa

Uvažavajući razliku u epohama, makar je prošlo samo dvadeset godina, treba biti pošten prema milanoviću, i reći da je njegov izbor u usporedbi s tuđmanom ranih 90-ih relativno ograničen, oskudnijim kadrovskim asortimanom današnjeg sdpa.
Ne treba biti genije za biti hrvatski ministar, ali zahtjevi u vrijeme krize nisu niti tako skromni, nešto znanja, radne energije, elementarne političke vještine ipak treba imati.
Kadrovska rupa sdpa s kojom milanović počinje je odnos prema poduzetništvu, i zato milanoviću trebaju čačić i hns.
Oduzimanje bogatstva, redistribucija, distribucija, bilo od bogatih siromašnima, bilo, ako to novi svjetski poredak traži, od siromašnih bogatima, tu je sdp uvijek bio jak, i kadrovski disciplinirano spreman.
Stvaranje novog bogatstva pa još kroz privatnu inicijativu, poduzetništvo, ide sdpu teže, ali zabrinjava da sdpu niti upravljanje državnim poduzećima ne funkcionira.
Tu već stvari postaju nesretno zapletene.

Vrijednosti - Pravilna Procjena I Razmjena

Aktualna planetarna financijska kriza uzrokovana dugovima misterioznog porijekla, koja ne samo što surovo razjeda sve nacionalne ekonomije ovog svijeta već i opravdano baca duboku sumnju u kvalitetu temeljnih materijala od kojih je izgrađena moderna ljudska civilizacija - koliko ima smisla sve to negirati i praviti se da nas se teške posljedice koje već podnosimo i one još strašnije koje tek trebaju doći, ni najmanje ne tiču?

Pitanje koje se nameće samo po sebi je sljedeće: Jesmo li zaista toliko duboko zaglibili da nam više nema nikakvog spasa, ili se nešto ipak može učiniti kako bi se stvari okrenule na bolje?

U interesantnom razmatranju novca i ekonomije pod naslovom "Sustav Za Procjenu I Razmjenu Vrijednosti", koje za neke možda može doći kao veliko iznenađenje; Dr. Prof. Enrico Furia svima upućuje poziv da sudjelovanjem u povijesnom nastojanju poboljšanja ljudske etike daju svoj osobni doprinos izgradnji zajedničkog boljeg sutra:

Novi dnevnici

  1. porezoPrimci naredboDavci ŠEFovi od aluzija komentara 0
  2. VLASNITVO I UPRAVLJANJE NJIME - ius gubernandi od petarbosni4 komentara 1
  3. Ne prestanete li s „pomirbom“, zakrvit ćemo se još i više od Feniks komentara 14
  4. kobna diktatura ŠEFovanja - ažuriranje 2017-08-16 od aluzija komentara 0
  5. naređenje/izvršenje (a za NE poslušnost kažnjavanje) od aluzija komentara 0
  6. Vlada treba služiti građanima od Mucke komentara 0
  7. Porez na nekretnine u RH je agresija mainstream političara-na daljinski iz EU, na hrvatske građane i RH od ppetra komentara 13
  8. Sloboda je tu! A gdje smo mi? od boltek komentara 9
  9. enciklopedija ažuriranja (nacrt) od aluzija komentara 0
  10. Ustaško-revijalna komponenta proslave „Oluje“ izmještena iz Knina u Slunj od Feniks komentara 7
  11. Hrvatska je narodna demokracija, u čemu postoji kontinuitet posljednjih 45 godina od Zoran Oštrić komentara 14
  12. Godina 1941. za nas još nije završila, dok je za svijet godina 2050. već započela od Zoran Oštrić komentara 8
  13. ŠEFovi i paraŠEFovi od aluzija komentara 0
  14. Stanje Hrvatske Politika od AlexD komentara 0
  15. Sad je već sigurno: bliži se kraj ere benzinskih automobila od Zoran Oštrić komentara 26
  16. ŠEF NE MORA... a zašto zločesto nešto uradi od aluzija komentara 0
  17. gramatika ŠEFizma (vladavine ŠEFova) od aluzija komentara 1
  18. Krstičević i MORH, programom proslave"Oluje"napadaju Predsjednicu i hrvatske branitelje od ppetra komentara 2
  19. sutra zar neću biti živ od aluzija komentara 1
  20. VLASNIŠTVO od petarbosni4 komentara 0
  21. Preko ministra obrane Krstičevića, Plenković ruši „Inicijativu triju mora“ i K.G.Kitarović, jer smetaju njemačkim interesima od ppetra komentara 13
  22. Ukrasti Ubiti... hranu od aluzija komentara 0
  23. mene čovjeka spasi od aluzija komentara 1
  24. znanje za konkretni rad od aluzija komentara 0
  25. povjerovati NE moramo od aluzija komentara 0

Tko je online

  • antonac

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 30

Novi korisnici

  • gived
  • AlexD
  • Voltron
  • IMOTA MORLAK
  • pzbunj