pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Ima jedan zgodan novi site kojeg redovno pratim.
http://www.not.hr/
Ima vrlo zgodnih stvari. Tako je danas osvanula krasna notica iz Amerike. Prvi komentar koji mi se nametnuo bio je "ludi ameri i sjećanja na prohibiciju".

S obzirom na globalno zatopljenje te podivljale cijene goriva, jedna kompanija iz Kalifornije je sigurna da će ljudi s oduševljenjem prihvatiti mogućnost proizvodnje goriva iz šećera, i to za manje od 1$ za galon (preračunato - manje od 1,3 kn za litru).
Naime, kompanija E-Fuel predstavila je svoj EFuel 100 MicroFueler, napravu malo veću od sušilice za rublje koja, pritiskom gumba, iz mješavine šećera, kvasca i vode prizvodi 100 postotni etanol.
"Aparat otvorite, poput obične perilice za rublje, uspete šećer, zatvorite i pritisnete gumb", kaže osnivač kompanije Tom Quinn, "Nakon par dana, imate etanol."
No, je li stvar zaista tako jednostavna?

Eurodiesel je prije nekoliko dana preskočio 9 kuna i sada je čini mi se na 9,27kn. (Euro)Diesel je pogonsko gorivo koje pokreće ne sam automobile nego i sva ostala teretna vozila (od malog kombija do šlepera). Također, postoji i veliki pritisak sindikata ali i političkih stranaka da vlada pokuša obuzdati cijenu energije koristeći mogućnost plivajućih trošarina. Trošarine i porezi su veliki dio ukupne cijene goriva, no ako pogledate graf koji sam dolje stavio, nadam se da je svima jasno kako je cijena nafte u jednoj kontinuiranoj i poprilično strmoj uzlaznoj putanji i da bilo kakva intervencija u cijenama nafte (a kojom vlada raspolaže) može biti vrlo kratkog daha. Primjerice, negdje tamo u prosincu bila je velika gužva oko preskakanja famozne "psihološke granice" od 100usd, da bi se prije neki dan jedna bačva neprerađene nafte prodavala po 126 USD. Dakle, govorimo o rastu cijene nafte od 25% unutar svega nekoliko mjeseci. 25% cijene nafte u ovih 9,27 kuna je otprilike veće od maksimalnog prostora koje bi vlada imala na raspolaganju za korekciju.

Što je svinjetina?
Je li to ono meso koje se proizvede na našim domaćinsvima gdje se svinje hrane kukuruzom i na starinski način u svinjcu gdje svinja ima prostora da se okrene i gdje svinje šeću dvorištem?
Je li svinjetina ono što se proizvede u tvornicama svinja hranjeno meni nepoznatom muljom hrane za svinje i šopano antibioticima i proteinima, gdje su svinje natrpane u kavezima.

Kao što na drugim stvarima koje kupujemo mora pisati sastav od čega je napravnjen dotični proizvod, tako bi možda i kod mesa trebali kupci biti upozoreni što sve sadrži meso koje kupuju.

Ono meso koje je puno antibiotika, proteina i nije ekološki prozvedeno bi možda trebalo oporezivati trošarinama.
Tako bi mi jeli zdraviju hranu, oni koju zdravu hranu prozvode bi lakše plasirali svoje proizvode a, novcem od trošarina bi se subvencionirala ekološka proizvodnja pa bi nam ta hrana bila dostupna.
Konzmirajući zdravu hranu i ljudi bi bili zdraviji.