Tagovi

?ardak ni na nebu ni na zemlji!

cardak Najve?i teatrolog u Hrvata koji se ina?e bavi “crnom magijom”, a trenutno se nalazi na poziciji Premijera, i dalje mirno i uspješno živi u ku?i bez prizemlja (fenomen koji se u vlaškim narodnim pri?ama naziva “?ardak ni na nebu ni na zemlji”!) . Ovih dramati?nih, a za hrvatsku intelektualnu elitu traumati?nih vremena, on je bezbrižno provode?i njujorške dane iz tu?ine “morla?ki" hladnokrvno svekolikom hrvatskom puku uputio bezobzirnu i bezobraznu poruku:

Svatko ima pravo na svoju skepsu, ali mi znamo što nam je ?initi. Državno vodstvo, a to zna?i svaka institucija unutar svojih ustavnih ovlasti mora u?initi sve da se suzbije korupcija".

Naš je “Majstor” prošle nedjelje u New Yorku sudjelovao na Globalnom summitu kreativnog vodstva - preciznije re?eno, na forumu državnika, diplomata, poslovnih ljudi i znanstvenika posve?enog aktualnim globalnim izazovima (Bože, Bože, kojih li se sve na?ina ne dosjete kad je u pitanju trošenje novaca hrvatskih poreznih obveznika).

Halo, ima li koga...ikoga ?

Prenagla hladno?a ove jeseni, koja još to nije, kalendarski barem, kao što ?e ogoliti stabla ?ini se da i ogoljava nas same. Osobno za mene bio je šok prije?i iz kratkih hla?a u jaknu i razmišljati da li da klima ure?aj podesim na 'heat', živim u Puli i teško se pomiriti da nema više svakodnevnog kupanja i privida bezbrižnosti, od ugo?aja ostaje mi samo Arena u mom susjedstvu i budu?i je vidim svaki put kad pogledam kroz prozor pomalo mi više na uši izlazi, stoga razumijem Premijera da i njemu ve? pomalo na uši izlazi kada svaki put u Bruxellesu dobije po istima, te korupcija, te pravosu?e (ima li krivosu?e, nisam na?istu sa tim terminom), te brodogradilišta, te ne znate sa našom (europskom) lovom, te.......

Tko ?e nakon ovoga vjerovati Jurici Pavi?i?u

U današnjem tekstu J. Pavi?i? je napisao da je "sveu?ilište ?iji indeks di?no posjedujem i s kojim sam se vratio u rodni grad predratne ‘90. kao friški diplomac - ju?er je zadobilo udarac od kojeg se ne?e lako oporaviti."

Dakle, sveu?ilište je zadobilo udarac SADA, kad je afera izbila na vidjelo.
Sveu?ilište NIJE zadobivalo udarce od kojih se ne?e lako oporaviti kad se je po?elo s pla?anjem upisa i ispita, niti kada je to postalo uoba?ajena praksa, niti kada se pri?alo (a pri?a se ve? godinama) me?u ljudima da se kupuju ispiti.

Sveu?ilište je zadobilo udarac, kad je kona?no provedena istraga i kad su po?ela uhi?enja, sveu?ilište je zadobilo udarac kad je kona?no javno obznanjeno ono što svi znaju.

Zna?i, nije problem ako si kriminalac, ve? ako se javno obznani da si kriminalac. Iako svi znaju probleme dok god se pravimo kao da ne postoje, dok god se s njima ne izlazi u javnost sve je OK.

Kaže Jurica:"Jer, tko ?e nakon ovoga vjerovati i jednoj diplomi, i jednoj akademskoj tituli?"

Vlada najavila rješavanje studentskih problema - već od svetog Nigdarjeva

Dok vrli premijer Sanader objavljuje svekolikom pučanstvu da nam je EU bliska budućnost (osim što formalno nije, a de facto nam se baš i ne čini da je), nešto niže, na Savskoj i u studentskim domovima javlja se neviđeni revolt studenata. Još jednom, nekoliko tisuća ljudi i njihovih obitelji uvjerilo se da žive u banana državi i da napretka nema pa nema. Natječaj za mjesta u studentskom domu još jednom je uzburkao studentsku populaciju. Ruku na srce, kriteriji su oduvijek bili netransparentni i nelogični, ali ove godine situacija je kulminirala. Ove godine bodovni prag je za 10% (za gotovo 200 bodova) preskočio uobičajeni bodovni prag i ostavio doslovno tisuće nezadovoljnih studenata. Ipak, kao odraz u najmanju ruku zanimljive selekcije, problem je od strane medija popraćen jedino nezainteresiranošću.

Od 7300 mjesta u domovima, podjeljeno je njih niti 2700.

Obrazovanje nejednakih šanski

U godini kad se navršava četrdeset godina od revolucije '68-e, nakon desetaka tisuća sindikalaca u Hrvatskoj sada prosvjeduju srednjoškolci, nezadovoljni uvjetima svojega školovanja i posebno zabrinuti zbog načina na koji se uvodi državna matura. Njihov prosvjed otvara ključna neriješena mjesta našega obrazovnog sustava: za srednje škole u Hrvatskoj ne postoje standardi kao za osnovno obrazovanje (HNOS) te učenici uče po različitim programima koji nisu usklađeni. Naravno, u najgoroj su poziciji oni kojih je najviše - polaznici strukovnih škola koji u malo vremena i bez jasnih uputa moraju nadoknaditi gradivo da bi mogli pristupiti državnoj maturi. Treće, državna matura uvodi se a da nije jasan njezin status pri upisu na fakultet: tako će srednjoškolci, usprkos maturi, morati na nizu fakulteta na prijemne ispite. Slaba organizacija i nedostatna koordinacija od strane Ministarstva obrazovanja rezultiraju time da su i učenici i nastavnici srednjih škola nepripremljeni za uvođenje državne mature. S pravom se osjećaju kao «pokusni kunići».

Studentski izbori 2008.

Jučer i prekjučer, 26. i 27. ožujka 2008. održavali su se studentski izbori na Sveučilištu u Zagrebu, i to za glavno predstavničko tijelo studenata, Studentski zbor Sveučilišta i studentske zborove svih fakulteta (osim Katoličko- bogoslovnog koji zbog blagdanskog odmora ima izbore tjedan dana kasnije). Izbori nisu naišli na neki veliki odjek u medijima, a sudeći prema udjelu studenata koji su izašli na birališta, ni među studentima. No to nije ništa novog, nažalost.

Hrvatsko visoko školstvo na karti Svijeta - Nevidljivo

Već četvrtu godinu zaredom, ugledni londonski časopis posvećen visokom obrazovanju Times Higher Education (THE) objavljuje Ljestvicu svjetskih sveučilišta. Iako u mnogočemu kontroverzna, upravo je ta ljestvica razlogom rastuće popularnosti tog časopisa u Svijetu.

Tako ambiciozan poduhvat kao što je rangiranje visokoškolskih ustanova iz čitavog Svijeta koje djeluju u različitim uvjetima i pod različitim paradigmama, trpi od sličnih “boljki” kao i svaki drugi pokušaj ukalupljivanja kompleksnih sistema u jednostavne sheme, jer se fino nijansirana slika stvarnosti svodi na nekoliko odabranih parametra koji pretendiraju da reprezentativno odrede vrijednost promatranog objekta i njegovo mjesto na ljestvici uzorka. Ipak, sudeći po tipu i živosti diskusije koja se je oko ovoga posljednjih godina razvila u svjetskoj akademskoj zajednici, čini se da THE-ova ljestvica ipak ima smisla i, usprkos svim objektivnim i subjektivnim slabostima, biva prihvaćena kao relativno pouzdana referenca.

Jos jedan prijedlog za skolarine

Slijedeci svijetli sarlijev primjer evo i mojeg prijedloga za sustav skolarina.

Krenuo sam naime pisati komentar njegovog prijedloga, a onda sam skuzio da em sam predugacak za pristojan komentar em mi razlicitost principa ne dopusta da njegov model upotpunim nego bas moram sagraditi drugi.

Priznajem da sam malo pratio Blairov prijedlog organizacije i financiranja visokog skolstva pa dobrim dijelom prepisujem ili barem pretacem ovdje ono sto sam od njega shvatio.

Osnovna ideja je da studij ima svoju vrlo opipljivu ekonomsku vrijednost.

Školarine

Suspenzivnim vetom studentskih predstavnika na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu odbačen je prijedlog upisnih kvota i školarina za iduću akademsku godinu.
Rektor Bjeliš najavljuje da će Sveučilište ustrajati na svom prijedlogu modela školarina.
U međuvremenu, neke studentske udruge pokrenule su peticiju protiv povećanja školarina.
Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja misli da je prijedlog novog modela načinjen brzopleto i bez suradnje socijalnih partnera te da trebaju plaćati svi ili nitko.
Formalni rok za donošenje nekakve odluke je 1. travnja. Doduše, točno je i to da se taj rok prethodnih godina nije poštivao.

"Ne" - hrvatskim braniteljima

Većinom glasova Ustavni sud u srijedu je ukinuo dano pravo povlaštenog upisa u srednje škole, visoka učilišta i na fakultete djeci hrvatskih branitelja. Ta priča o izravnim upisima djece hrvatskih branitelja može se sagledati iz dva različita kuta. Kao nedovoljno dobar, loš, prije svega politički potez sa etiketom brižne međugeneracijske majke i kao hajku skupina ljudi i pojedinaca kojima je upravo taj loš politički potez i bio pokretač svesrdnog prosipanja mržnje spram onoga što im je oduvijek bilo mrsko, te koji im je i poslužio kao prilog plana rušenja toga "zakona", kao oličenja onoga što mrze.

Novi dnevnici

  1. Uputa za borbu protiv loših sudaca/1 od rodjen komentara 0
  2. Resident Evil: HAVC Afterlife od Laganini komentara 24
  3. NATO je preskup i suvišan u mirovanju od aluzija komentara 0
  4. ŠEF ministarstva Dobrović bi ministarstvo širio od aluzija komentara 0
  5. Tomislav Merčep je bio i ostao na pravoj strani, dok je veliki dio pravosuđa i politike u RH na pogrešnoj strani od ppetra komentara 32
  6. HND bizarni agitprop van svakog razuma i zakona / Novosti – Hrvatska nije vaša država od Laganini komentara 18
  7. Stranka PETICIJA od mAjAdrK1IO komentara 14
  8. Indijska vlada najavljuje da bi se do 2024. mogla potpuno okrenuti obnovljivima od Zoran Oštrić komentara 15
  9. ŠEFovi hoće drugima NE plaćeno umiranje od aluzija komentara 0
  10. Proročanstvo od petarbosni4 komentara 14
  11. "Zašto sam napustio ljevicu" od MKn komentara 23
  12. PSIHIJATRI I PACIJENTI od mAjAdrK1IO komentara 2
  13. budućnost bit će kasno SUTRA razumjeti od aluzija komentara 1
  14. Prava hoće, kune hoće, upravljati hoće, obaveze neće? "Predsjednice odjebite" piše čoban Vojković sa indexa od Laganini komentara 51
  15. Kreatori smrti i zločina od otpisani komentara 97
  16. O banalnosti zla / Bernardić: SDP-u je mjesto na proslavi genocida nad Hrvatima od Laganini komentara 7
  17. Hribar: Ne priznaje etiku, pravosuđe i sudove i osobito zakone RH, priznaje samo sud partije od Laganini komentara 11
  18. Očekujte neočekivano: Pad potražnje za fosilnim gorivima već u 2020-ima? od Zoran Oštrić komentara 2
  19. Kada naivnost prelazi u lopovluk od acinum komentara 8
  20. Kako će funkcionirati svijet, u kojem Amerika više nije prvi policajac, prvi nasilnik i prvi rasipnik? od Zoran Oštrić komentara 27
  21. kapitalistički lopovluk kako živimo od aluzija komentara 0
  22. Donald Trump je uspješno promovirao SAD kao drugu svjetsku silu od Zoran Oštrić komentara 3
  23. Kreatori mržnje od boltek komentara 36
  24. ŠEFovanje ŠEFova od aluzija komentara 0
  25. Dinko Cvitan, DORH, A. Lalovac i „ Dan kada je Tovarnik plakao“ od ppetra komentara 3

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 27

Novi korisnici

  • mAjAdrK1IO
  • F1
  • valentino
  • justiceforall
  • sandy199