Tagovi

Studenti ponovo zauzimaju fakultete

Kao što vjerojatno ve? znate, jer su masovni mediji prenijeli vijesti (te tako?er i prve, ovoga puta hitre, reakcije ministria obrazovanja i predsjednice vlade), danas u 14:30, nakon dva i pol sata rasprave, Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu izglasao je ponovnu blokadu nastavnog procesa i preuzimanje studentske kontrole na Fakultetu. U slijede?a dva sata, odluka je realizirana te na tiskovnoj konferenicji predstavljena medijima. Jedna od prvih posljedica bila je storniranje dekanove zabrane novinarima da ulaze na Fakultet!

Jesen. Izbori. Opet isto...

Opet se približavaju izbori. Zapravo, pred vratima su. I opet imamo blokadu Sveu?ilišta. Opet blokada kre?e s humanisti?kih struka. Ekonomija nema blokade. To mi je drago, zna?i da ?emo imati sve OK nagodinu što se ti?e financija, ekonomije i tako. Malo ?e nam filozofija, jezici itd biti u lošem stanju ali su prijevodi filmova na HTV ionako loši.

No, vidjet ?emo koliko ?e ova blokada trajati. Vjerojatno opet do malo iza izbora, prošla je trajala do malo iza lokalnih izbora. Na lokalnim izborima su pobijedili Bandi? i Kerum. Na ovima bi mogao pobijediti opet Bandi?.

Studentska inicijativa nije bila mrtva: samo je spavala u podzemnom prolazu ispod Kvaternikovog trga u Zagrebu, gdje se prolazi ispod Maksimirske prema zgradi "Varteksa" i ulazi u podzemnu garažu. Tamo u jednom du?an?i?u, tj. prostoru predvi?enom za njega, živjela je i dalje, sa svojim transparentima i šarenim društvom. To je omogu?io Bandi?, kao dio nekakvog kulturnog festivala ili tako nešto. Hm, opet sam spomenuo Bandi?a.

Zašto se studenti i uvaženi stručnjaci ne osvrnu na ovo?

Nakon što su studenti pokrenuli prosvjed, počeo sam se 'vriti' po vrlo zanimljivim stranicama Instituta za Visoko Obrazovanje, misleći da će nekakva struka u tom području imati nešto suvislije za reći. Iako se ja dodšue ne bi složio sa mnogo toga (npr. dobivam se dojam da pošto je visoko obrazovanje javno dobra ne bi trebao postojati nikakav oblik plaćanja pristupa i korištenja tog javnog dobra, kao na nekoj "cost-sharing" bazi) Institut i djelatnici imaju mnoštvo zanimljivih radova pa vas upućujem na obaveznih čitanja ako vas tematika visokog obrazovanja zanima. Onaj koji je dobio najviše pažnje je jednostavnog naslova "Osigurava li besplatno obrazovanje jednak pristup obrazovanju?" Thomas Farnella.

Studentski prosvjed razotkiva: hrvatski su politi?ari idioti!

17l. je dan blokade Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Ju?er sam na brzinu napisao jedan kratki komentar povodom studentske blokade fakulteta, odnosno pisanja Ivana Zvonimira ?i?ka na tu temu. Da slu?ajno netko ne bi krivo shvatio: naravno da sam bio ironi?an - ?injenica je, pouzdano, da nitko ne stoji "iza" pobunjenih studenata, osim studenata. Svi mi, koji ovako ili onako dajemo podršku, stari aktivisti, profesori, "asistenti s kozjim bradicama", zaista smo samo manje ili više aktivni navija?i, ponekad nešto pomognemo ali ovo je istinski spontan, autohton "pokret odozdo" - pokret bazi?ne (grassroots, basis) demokracije ne samo po obliku (plenumi, radne grupe, otvorenost rada, neisticanje lidera), nego i po sadržaju (grupa državljana koji su se samostalno, mimo formalnih politi?kih i društvenih struktura, okupili i zastupaju svoj interes, koji je evidentno i op?i društveni interese - nešto od interesa za cijelu zajednicu, dakle jedno politi?ko pitanje.

Jednake šanse za sve?

Kako je po?elo prolje?e i polako se približava i ljeto, a s njim i sezona upisa na fakultete, vrijeme je još jednom podsjetiti se nekih tužnih realnosti odnosa prema studentima u Hrvatskoj.

Na papiru je sve prekrasno, svi imaju pravo na visoko obrazovanje pod jednakim uvjetima, itd.

U stvarnosti, u Zagrebu studira oko 58000 studenata (sve podatke vadim iz Izvješ?a o radu Sveu?ilišta koji je dostupan na Internetu). Od toga su (sve ?u brojeve zaokružiti):

  • 31000 iz Zagreba i Zagreba?ke županije;
  • 26000 iz drugih krajeve Hrvatske;
  • 940 iz inozemstva.

Možemo pretpostaviti da je jedan broj studenata iz Zagorja, Karlovca, Siska, dakle da može svaki dan putovati na studij. Me?utim, sigurno je oko 20 tisu?a iz daljih krajeva; nije baš jednostavno svaki dan putovati iz Požege, s Bra?a ili iz Imotskog.

Šest sati

?lanak u prošlosubotnjem Magazinu Jutarnjeg priuštio nam je ležernu ekskurziju u svijet sveu?ilišnih profesora. Svi su znali, pa ?ak i Uskok, da u tom svijetu ima puno endemskih vrsta. Poput, recimo, u pri?i spomenutog touroperatora koji u jednom tjednu predaje u Zagrebu, Splitu, Mostaru, Sarajevu, Tuzli i opet u Zagrebu. Ili poput ?itavog ?udnovatog kontinenta kakav je, prema navodu iz ?lanka, Ekonomski fakultet u Zagrebu koji svim svojim nastavnicima koji sudjeluju u nastavi pla?a 30% redovitog bonusa na pla?u. Oni su, što li, kao neki udarnici? Alije Sirotanovi?i? Ne navodi se kako se bude nastavnik koji ne sudjeluje u nastavi. Je li to nova podvrsta? Podliježu li takvi kakvom malusu?

U ?iju korist?

Ve? nekoliko tjedana traje u novinama hajka na neradnike u cijeloj državi. Prvo se nije radilo op?enito, niti u privatnim firmama. U?inak užasan, poslodavci o?ajni, 45 minuta u prosjeku treba radniku da od stroja ode do zahoda i nazad, a još dulje ako ima gablec. Onda su nastradali zaposlenici u državnoj upravi, s masno otisnutom brojkom da rade oko tri sata dnevno, a i ta tri, to je zapravo otaljavanje najnužnijih poslova, zaprimi dopis, prebaci dopis iz svog ureda u susjedni, odgovori gnjevnom gra?aninu nakon desetak dana da za njegovu molbu nema rješenja…. Na tako postavljenu pri?u uletjeli su saborski zastupnici, koji godišnje rade manje od sto dana, a gle, godina ima ?ak 365… Ali to je ve? poznata pri?a, treba nastaviti dalje s rastakanjem i najmanje ideje da netko u ovoj zemlji radi svoj posao. Pa su na red došli i sveu?ilišni profesori, u genijalnoj matemati?koj ra?unici da za 6 sati rada dobivaju petnaest tisu?a kuna mjese?no.

Iustitia Croatica (1)


I Bog uzme Adamovo rebro, pa s malo blata zamiješa Evu i re?e mu: „Adame izaberi ženu!“

Sli?ne stvari ?itam ovih dana u nekim ?lancima Web izdanja Jutarnjeg lista, koja istovremeno otvaraju mnoštvo dodatnih pitanja:

Najprije o bivšoj ministrici pravosu?a - strana?koj pravovjernici:
Kao jedan od svih posljednjih ministarskih poteza, Šimonovi?eva prethodnica Ana Lovrin raspisala je natje?aj za suca zadarskog op?inskog suda. Njezina k?er prijavila se i dobila posao odlukom Državnog sudbenog vije?a, koje djeluje ina?e u krnjem sastavu još od 2007.

Pet kratkih pri?a iz hrvatske akademske stvarnosti

Živimo u doba rapidnog opadanja ugleda institucija: sve više i više se kompromitiraju institucije kojima smo do ju?er mogli i vjerovati. I ne samo to, živimo u doba kada se te institucije pokazuju nesposobnima, ne samo za rješavanje problema, nego i za sprje?avanje eskalacije tih problema.

Zadnjih dana u?estala je rasprava o stanju sigurnosti u Hrvatskoj, posebno u Zagrebu. Mediji kao mediji, prebacuju se s teme na temu, a tako i fokus javnosti, i tema koja je stara tjedan- dva, više i nije aktualna. A probleme više ne možemo klasificirati po kategorijama "važni"- "manje važni": svi su oni važni na svoj na?in, zapravo od vitalne važnosti za ovo društvo ako ono želi napredovati (a ne samo preživjeti, vegetirati).

U ovom ?u dnevniku iznijeti pet kratkih pri?ica iz hrvatske akademske stvarnosti, koja je nedavno došla pod svjetlo reflektora u akciji "Indeks": tada se, umjesto o pogubnom utjecaju korupcije (?iji je relativno najniži oblik trampa: kupovanje i prodavanje ispita za novac ili pršut), više raspravljalo o ugledu i tradiciji hrvatske akademske zajednice. Problem se, još jednom, izgubio s naslovnica novina i završio u medijskim arhivima. Treba li biti tako? Je li uop?e ovo društvo spremno da se suo?i sa svim svojim problemima? To uklju?uje i vlast, i politi?ke stranke - one organizacije i institucije koje su neposredno uklju?ene u politi?ko odlu?ivanje; ali to uklju?uje i širu javnost, što god i tko god ona bila....

Akadem uzvra?a udarac!

Helen AKADEM (Akademos ili Academus, odnosno Hekademos ili Hecademus - gr?ki ???????? odnosno ???????), prema Zamarovskom (“Junaci anti?kih mitova“ - Zagreb Školska knjiga 1973) je bio ... stari atenski heroj kojemu je u sjeverozapadnom dijelu Atene bio posve?en gaj s hramom i prvom atenskom gimnazijom. O njegovim se djelima ne zna mnogo. Stariji autori spominju da je, navodno, pokazao Kastoru i Polideuku (Castor i Pollux) mjesto gdje je atenski kralj Tezej bio zatvorio njihovu sestru Helenu (trojansku) kad ju je s pomo?u lapitskog kralja Piritoja ugrabio iz Sparte. U njegovu se gaju filozof Platon sastajao s prijateljima i u?enicima, a u njemu je potom 387. god. pr. n. e. utemeljio filozofsku školu koju je nazvao Akademija. Akademija je postojala 916 godina (sve dok ju 529. god. n. e. nije ukinuo car Justinijan). Njegovo ime i danas živi u imenima znanstvenih i umjetni?kih institucija, a tako?er i nazivima raznih kulturnih i zabavnih priredbi.

Eto, da se podsjetimo odakle dolazi naziv „akademija“, „akademci“, „akademska zajednica“, nazivi s kojima kojim se di?i svako Sveu?ilište u svijetu, i svaki pojedinac koji djeluje na Sveu?ilištu ili je završio neki od akademskih stupnjeva školovanja. Bjelodana je ?injenica da je upravo akademska zajednica kroz stolje?a tretirana posebnom pažnjom i ?aš?ena posebnim odnosima i autonomijama još od vremena Salamance i Sorbonne, prvih europskih u?ilišta u tamnom dijelu srednjeg vijeka. Ta i takva ponosna i autonomna tradicija, vrlo potrebna za neovisan razvoj znanosti i kulture je u me?uvremenu, do današnjih dana, ugra?ena kao svijetla tradicija u sve moderne politi?ke sustave razvijenoga svijeta. Nalazi se ugra?ena i u Ustav novostvorene Hrvatske države.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci