pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Umjesto da se povećaju subvencije za plavi disel mislim da bi trebalo razmisliti o ukidanju plavog dizela. Što je veća razlika između cijene dizela i plavog dizela to su veće mogućnosti zloupotrebe plavog dizela, a i ovako se neki već voze i griju kuće na plavi dizel.
Umjesto subvencioniranja dizela mogli bi povećati subvencije za poljoprivredne proizvode.
Isto tako bi umjesto prepiranja oko cijene umjetnog gnojiva i subvencioniranja proizvodnje gnojiva mogli držati tržišne cijene gnojiva i povećati poticaje za poljoprivredne proizvode.

Ali oni to neće napraviti, jer tako ne mogu uništavati naše selo, tako ne mogu podilaziti predstavnicima agrobiznisa, tako ne mogu sprječavati razvoj eko poljoprivrede.

Godinama nas se uvjerava da su gospodarstva s jednom kravom ili dvije neisplativa, neperspektivna i da nam trebaju velike farme.

Volio bih da se vidi tko je učinkovitiji kad bi svi imali jednake šanse.
Koliko košta proizvodnja litre mlijeka nekoga tko ima jednu kravu koju vodi na ispašu i drži u štali,a koliko košta proizvodnja i tvornicama mlijeka?

Što je svinjetina?
Je li to ono meso koje se proizvede na našim domaćinsvima gdje se svinje hrane kukuruzom i na starinski način u svinjcu gdje svinja ima prostora da se okrene i gdje svinje šeću dvorištem?
Je li svinjetina ono što se proizvede u tvornicama svinja hranjeno meni nepoznatom muljom hrane za svinje i šopano antibioticima i proteinima, gdje su svinje natrpane u kavezima.

Kao što na drugim stvarima koje kupujemo mora pisati sastav od čega je napravnjen dotični proizvod, tako bi možda i kod mesa trebali kupci biti upozoreni što sve sadrži meso koje kupuju.

Ono meso koje je puno antibiotika, proteina i nije ekološki prozvedeno bi možda trebalo oporezivati trošarinama.
Tako bi mi jeli zdraviju hranu, oni koju zdravu hranu prozvode bi lakše plasirali svoje proizvode a, novcem od trošarina bi se subvencionirala ekološka proizvodnja pa bi nam ta hrana bila dostupna.
Konzmirajući zdravu hranu i ljudi bi bili zdraviji.

DIDATAK, 23.04.2008.
Evo i nastavka priče o hrvatskim škverovima koje će izgleda zadesiti teška sudbina "Gase se Brodotrogir i škver u Kraljevici" naslov ej udanašnjem listu Slobodna Dalmacija. Sindikalci su naravno već "prozvali" odgovorne tj. HR vladu, no pitnje je dali radi radnika trogirskog škvera ili mogućeg gubitka svojih "sindikanih mizernih" primanja...

05.04.2008.
Brodotrogir, Brodosplit, itd.... po mjerilima EU komisije nisu napravili prihvatljiv program restruktuiranja prenosim dio članka iz Trogirskog lista,
Brodotrogirov program restruktuiranja, kao i programi ostala naša četiri najveća brodogradilišta, pala su na ispitu pred Europskom komisijom, što je izazvalo novi problem s EU. Vlada RH dobila je manje od dva mjeseca da dokaže kako će njezina brodogradilišta ubuduće moći poslovati bez državne pomoći i bez gubitaka.

Izgleda da je vrag odnio šalu. Približila se svinjska kuga na dvadesetak kilometara od mojeg sela. Uzevši u obzir da je to vrlo zarazna i lako prenosiva bolest, razloga za zabrinutost ima.

Još prošle godine je ukinuto obvezno cijepljenje svinja, ali lani nije bilo ozbiljnijih kontaminacija. Izgleda da ipak moramo proći dječje bolesti prelaska s aktivne na pasivnu zaštitu. Otegotna okolnost nam je istanje u susjedstvu, ali su i oni u postupku tretmana kuge kao i mi, pa nema razloga da na susjede gledamo kao na kužne zemlje.

Inače, informacije radi, trošak neškodljivog uklanjanja zaraženih svinja je na nivou ili manji od redovnog cijepljenja cjelokupnog stada, a uz to bolest ne biva trajno uklonjena nego jednostavno prikrivena.