pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Sjećam se da je u devedesetima nije bilo u dućanima s tekstilom, kada sam htio skrojiti jednu veliku zastavu, po mom dizajnu, moji suradnici su obišli cijeli grad kupili bijelu i plavu, a crvene ni za lijek / Vladajuća stranka HDZ se drži plave boje, pa na premijerovim presicama vidimo hrvatski grb s plavo bijelim poljima umjesto crvenih / Gospodin Đapić je svoj najnoviji vizualni identitet potražio negdje u Izraelu. Zastavica kojom su oni mahali na svojoj konvenciji je bila zapravo bijela bez ičega u srednjem dijelu, dakle bez hrvatskog grba / SDP-ovi kandidati se na plakatima utapaju u crvenilu, na svojim predstavljanjima i nastupima nose crvene uniforme, a HDZ ih u dlaku slijedi sa plavim kombinezonima i to i na ministrima i samom premijeru Ivi Sanaderu.

Netko mora da je ugasio svjetlo. I poremetio kompase. Jer na vrhuncu jedne od najnapetijih predizbornih kampanja moderne Hrvatske većina političkih stranaka nemaju puno veze s onim što utvaraju da jesu, s onim što rade i s onim kako se zovu / Možda naša demokracija nema bogatu povijest, a naša moderna politika nije nešto pretjerano senzacionalna, ali ono što sto posto imamo – to je nedosljednost jer naša prosječna politička stranka ne može svjetonazor zadržati ni tijekom jednog jebenog mandata / Sto milijuna kuna za cirkus koji se ponavlja svake četiri godine, uglavnom s istim glumcima bez previše novih imena, jer nove face opasno prijete da sjebu cirkus / Kako uopće reagirati na TV pojavu blijedog i ispijena lika na amaterskoj video snimci slabe rezolucije i s lošom rasvjetom; dok govori pred zastavom u kadru tipičnim za Bin Ladenova javljanja iz pećine; i šalje gledatelju nekakve nesuvisle poruke koje su pretjerane čak i za smušeni hrvatski politički cirkus na ovim izborima?

RADlĆ, Stjepan (Trebarjevo Desno 11. VI. 1871. - Zagreb 8. VIII. 1928.)
Političar. Već u školskim klupama odlučio se posvetiti radu za narod, te je 1886. putovao po H rvatskoj i upoznavao ljude i krajeve. Kad je Khuen-Hedervary jednim potezom pera ukinuo hrvatsku operu, na posljednjoj izvedbi "Nikole Šubica Zrinskoga" 30. IV. 1888. priredio je demonstracije protiv Khuena. U šestom razredu gimnazije putovao je u Rusiju. 23. VII. 1893. ponovno je demonstrirao protiv Khuena u Sisku, te je u Petrinji osuden na četiri mjeseca zatvora.Tu je naučio češki i, poslije izdržane kazne, odmah se uputio u Češku, gdje je držao tečajeve hrvatskoga i ruskoga. (Ondje je 1894. upoznao i svoju buduću suprugu Mariju) Prigodom dolaska Franje Josipa I. u Zagreb organizirao je 16. X. 1895. spaljivanje madžarske zastave na Jelačićevu trgu. To djelo sveučilišne mladeži bio je navještaj rata madžarskoj politici u Hrvatskoj. Radić je zbog toga osuđen na 6 mjeseci tamnice.

Prošlog tjedna u Jutarnjem listu don Živko Kustić osvrnuo se na pitanje etike i vjere u hrvatskom školstvu. Suprotno duhu ostatka teksta, propovijed je zaključio citatom Radića koji joj, bojim se, znatno mijenja smisao:Vjera je temelj moralnoj kulturi. Vjera uopće, a kršćanski nauk napose, temelj je poštenoga odgoja.
-- Stjepan RadićImajući na umu da se pod "vjera" misli na religioznost, ova bi se izjava mogla čitati na više načina:

Prvo, kao konstatacija: vjera jest temelj moralnoj kulturi. Kako iz perspektive povijesti filozofije, tako i s gledišta suvremene etike, ta tvrdnja ne stoji, barem ne bez značajnih kvalifikacija. Istina je, naravno, da vjera može biti temelj nekoj određenoj moralnoj kulturi -- za Azande to je vjera u vještice, za Židove i njihove duhovne nastavljače vjera u jednoga Boga. Nije istina da je vjera (kao religija) beziznimno bila temelj svakoj moralnoj kulturi u povijesti civilizacije. (Pronalaženje protuprimjera ostavljam čitatelju, jedan će biti dovoljan.)