Tagovi

Pred referendum o otcjepljenju Katalonije

Zahuktava se kriza oko referenduma o nezavisnosti Katalonije, zakazanog za ovu nedjelju.

Katalonski parlament raspisao je referendum 6. rujna, a već dan kasnije španjolski ustavni sud proglasio je referendum neustavnim. Regionalne vlasti su ipak nastavile pripreme za njegovo održavanje. Policija je upala u urede pokrajinske vlade, konfiscirala 10 milijuna tiskanih glasačkih listića i pritvorila 14 dužnosnika. Oni su optuženi za zloupotrebu povjerljivih podataka o građanima iz biračkih spiskova.

Predsjednik Katalonije optužuje madridsku vladu za suspenziju pokrajinske autonomije, a predsjednik pokrajinske vlade govori o povratku u vrijeme Francove diktature (kad je vladala rigidna centralizacija i katalonski jezik bio zabranjen).

https://www.theguardian.com/world/2017/sep/20/spain-guardia-civil-raid-c...

Javni tužitelj Španjolske je pozvao poziv na sudsko saslušanje načelnicima 712 gradova i općina u Kataloniji (od 948), koji su potpisali deklaraciju potpore referendumu, uz prijetnju policijskog privođenja ako se ne pojave.

http://www.elnacional.cat/en/news/spain-public-prosecutor-catalan-mayors...

Je li nevjerodostojni Andrej Plenković novi Sanader?

Dogovorom HDZ-a i MOST-a Hrvatska je relativno brzo dobila novu Vladu koja s obzirom na personalni izbor ministara što ga je izvršio Andrej Plenković zaslužuje posebnu poznornost i analizu. Kao novi predsjednik HDZ-a s reputacijom već afirmiranog europarlamentarca Andrej Plenković je nakon debakla Karamarkove koalicijske Vlade s uvoznim premijerom Oreškovićem obećavao i u izbornoj kampanji čak najavljivao novi smjer stranke, kako bi zemlja izašla iz dugogodišnje političke, gospodarske, socijalne pa i moralne krize.

Uspjeh pučana i neuspjeh Podemosa na izborima u Španjolskom : je li Brexit utjecao?

Jučerašnji izvanredni parlamentarni izbori u Španjolskoj, održani zato jer se nakon redovnih izbora u prosincu 2015. nije uspjelo formirati vladajuću većinu, donijeli su veselje pučanima (PP; stranka desnog centra, kojoj je na čelu Mariano Rajoy, također na čelu tehničke vlade, na osnovu izborne pobjede 2011.). Povećali su postotak glasova sa 28,7% na 33,0% (+4,3%) i mandata sa 124 na 137 (od 350 u Congreso de los Diputados).

Veći dio birača je, kako izgleda, sada prihvatio njihove poruke da su ekonomski pokazatelji uglavnom dobri i da se situacija poboljšava, usprkos velikoj nezaposlenosti i socijalnim problemima koje donose austerity mjere.

Veliko razočaranje doživjela je lijeva koalicija "Unidos Podemos". Osvojili su, suprotno rezultatima predizbornih anketa, samo 21,1% glasova, što je manje nego što su "Podemos" (španjolska inačica Sirize) i "Ujedinjena ljevica", nastupajući odvojeno, osvojili u prosincu (24,4%, dakle sada -3,3%). To im je donijelo 71 mandat, točno isto kao u prosincu (relativno poboljšanje zbog zajedničke liste). Tako su potonule nade da će biti na drugom mjestu, ispred socijalista.

Ponovljeni izbori u Španjolskoj (i opaske o eurozoni, Francuskoj idr.)

Yanis Varoufakis u Newsweeku piše o aktualnoj političkoj situaciji u Španjolskoj, koja pet mjeseci nakon izbora nije uspjela sastaviti novu vladu. Podsjeća na to da je upravo španjolski predsjednik vlade Mariano Rajoy predsjedavao sastanku Europskog vijeća u srpnju prošle godine, na kojem je predsjednik grčke vlade Aleksis Cipras bio prinuđen na kapitulaciju.

Vladari Europe protiv anti-austerity stranaka

15-12-20- Španjolska izbori rezultatiCipras je nakon toga organizirao izvanredne izbore i ponovo dobio mandat, a njegovi ljevičarski kritičari, vjerni izvornom programu Sirize, "Saveza radikalne ljevice", na izborima su propali. Varoufakis se okrenuo aktivizmu na europskom nivou. Osnovao je Democracy in Europe Movement 2025 (DiEM25).

Ovih dana, postaje očito ono na što je čak i IMF tada upozoravao: Grčka jednostavno ne može vratiti dugove pod nametnutim uvjetima.

Španjolska i dalje bez vlade

Dva mjeseca nakon izbora, još je neizvjesno hoće li Španjolska dobiti vladu.

Sanches, PedroŠpanjolska je skoro 40 godina, nakon pada diktature, imala sustav s dvije dominantne stranke. Na izborima 20. prosinca 2015. prvi put se dogodilo da je ishod nejasan, jer su obje znatno opale, a presudan utjecaj postigle dvije nove stranke: ljevičarski Podemos ("Mi možemo") i liberalni Ciudadanos ("Građani"). Potonji su prvo nastali u Kataloniji i protive se težnjama za nezavisnosti Katalonije, podržavajući postojeći federativni sustav.

Pučani su osvojili 28,7% glasova i 123 mandata (od 350) , socijalisti 22,0% i 90, Podemos 20,7% i 69 a Ciudadanos 13,9% i 40. [1]

Nakon izbora u Španjolskoj: nova lijeva anti-austerity vlada?

Sažetak:Parlamentarni izbori u Španjolskoj donijeli su veliki pad obe tradicionalne velike stranke, te veliki rast dvije nove snage. Nitko nema sigurnu većinu, ali izglednija izgleda koalicija ljevice, u kojoj će anti-austerity stranka Podemos imati bitnu ulogu.

Na parlamentarnim izborima u Španjolskoj, kao što se očekivalo, obje tradicionalno najjače stranke zabilježile su značajan pad; zajedno su osvojile tek 50,7% glasova. (Na Wikipediji su odmah objavljeni rezultati.)Birači su kaznili aktualnu vlast, kao i onu prethodnu.

Španolska 15-12-20- rezultati izboraVladajući Narodnjaci (PP) u prethodnom sazivu imali su u Donjem domu (Kongres) parlamenta apsolutnu većinu, 187 od 350 mjesta, a sad su osvojili samo 123. Socijalisti (PSOE), koji su bili uvjerljivi pobjednici izbora 2008., doživjeli su novi pad, sa 110 mandata na 90. (Obje su stranke u nekim regijama nastupale u koaliciji s regionalnim strankama.)

Na parlamentarnim izborima 2008. PSOE i PP su osvojili ukupno 323 mandata od 350, godine 2011. ukupno 296 mandata, a sad 213.

Veliki uspjeh postigle su dvije nove snage: lijeva anti-austerity stranka Podemos (P) osvojila je 69 mandata, a liberalno-federalistička Ciudadanos (C) (katalonski: Ciutadans - znači: "Građani") 40 mandata.

Kakva (nesposobna) Vlada, takvi ministri

Kao što Vlada Kukuriku koalicije na čelu sa SDP-ovim premijerom Zoranom Milanovićem nakon pola četverogodišnjeg mandata zaslužuje i nižu ocjenu nego što je dobiva uglavnom namještenim neanonimnim anketama, tako se može ocijeniti i većina ministara. Prije svega treba utvrditi da je Kukuriku koalicija, da bi zadovoljila apetite svojih partnera, povećala broj ministarstava u odnosu na prethodnu HDZ-ovsku garnituru, tako da Hrvatska sa 21 ministrom ima veći broj ministarstava od većine zapadnoeuropskih zemalja, jer jedna Španjolska ima samo 13 ministarstava, među kojima uopće ne postoji ministarstvo turizma, iako je turizam jedna od najvažnijih gospodarskih grana.

Milorad Pupovac igra se s vatrom već 20 godina, a ne Vlada

Predsjednik Srpskog narodnog vijeća i saborski zastupnik Milorad Pupovac u Vukovaru je nakon posljednjih zbivanja oko dvojezičnih natpisa priprijetio hrvatskima vlastima da se „ne igraju s vatrom“. Odmah treba kazati da je to vrhunski cinizam samozvanog lidera srpske etničke zajednice u Hrvatskoj, jer otkako je Hrvatska ušla u krvavi proces osamostaljenja od Jugoslavije pa sve do današnjih dana onaj tko se igra s vatrom je upravo Milorad Pupovac.

Zašto šute Milanka Opačić, Branko Grčić, Siniša Tatalović i drugi „ugroženi“ hrvatski Srbi

Preporuka:
svim jugonostalgičarima, velikosrbima, komunjarama i ostalim nickovima na specijalnoj misiji na pollitika.comu požurite s minusima da ovaj dnevnik, kojemu ne možete parirati ni jednim argumentom jer ste ideološki zaglupljeni, što prije nestane s ovog portala. Uostalom za to već imate veliko iskustvo, ali malu pamet.
stojte mi dobro.

Nedavna izjava saborskog zastupnika i predsjednika Srpskog narodnog vijeća Milorada Pupovca nakon oslobađajuće presude generalima Gotovini i Markaču kako „budućnost Srba danas, kad sve podsjeća na rane devedesete, u Hrvatskoj ovisi u prvom redu o jačanju njihove institucionalne, razvojne i identitetske politike“ u nizu posljednjih događaja potenciralo je ponovno rješavanje srpskog pitanja u Hrvatskoj.

Godinu dana Kukuriku koalicije – kuku nama

Pobjedom na saborskim izborima prije godinu dana, porazivši hametice HDZ, SDP je na čelu Kukuriku koalicije formirao novu Vladu s neiskusnim čelnikom SDP-a Zoranom Milanovićem na položaju premijera. Poslije 2003. godine SDP je tako u ovih dvadesetak godina hrvatske neovisnosti i mlade demokracije drugi put osvojio većinu u Hrvatskome saboru. S bivšim premijerom i predsjednikom HDZ-a Ivom Sanaderom koji je u međuvremenu optužen zbog korupcije, a kasnije s njegovom imenovanom nasljednicom Jadrankom Kosor, vodeća hrvatska stranka nije imala nikakve šanse na izborima, jer je biračko tijelo zahtijevalo promjene

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci