Tagovi

Za ideale ginu budale, pokornima bar nešto kapne

Jedna moja fb prijateljica prenijela je dugačag, deprimirani status koji ne mogu odoljeti da ne prenesem, kao i svoj kratki komentar.

Ljudi su u pravilu nevjerojatno sebični ili su kukavice. Bila sam svojedobno predsjednica sindikata u srednjoj školi, izabrali su me jer sam uvijek nešto prigovarala na nastavničkim vijećima. Drugi su šutjeli.

Desničarski ispadi predsjednika Socijaldemokratske partije Hrvatske potvrđuju županovljevsku stabilnost baruštine

Aktualna frka s tajnim (hm?) snimanjem moga imenjaka u razgovoru s dijelom bivših branitelja, gdje zvuči kao da je iz HSP-AS, smatram, potvrđuje moju teoriju o osnovama hrvatskoga društva, koju gradim na sociološkim pojmovima Županova i Putnama i ekonomskom pojmu "ekonomija traženja rente" (vidi prethodni članak na blogu).

Teorija je također djelomično primjenljiva, i zasniva se na nakim analizama, za druga "post-komunistička" društva (npr. zbornik The Social Consequences of the Global Economic Crisis in South East Europe, 2013.), iako društva post-socijalističkih zemalja (a mislim naročito Hrvatska), zbog nasljeđa autohtone socijalističke revolucije (koja je dovela do toga da je društvo osvojilo državu, iako to nije lako uvidjeti pa je izgledalo da partija vlada nad društvom!), ima bitne posebnosti. O svima drugima međutim premalo znam da bih dublje mogao analizirati slčnosti i razlike.

Zašto životarimo u baruštini? S onu stranu "egalitarnog sindroma"

Sociologa Josipa Županova (1923.-2004.) ponovo se spominje u stručnoj i široj hrvatskoj javnosti zbog polemike o njegovoj hipotezi "egalitarnog sindroma". Radi se samo o jednom isječku iz županovljevog znanstvenoga rada; po mom sudu, fokusiranje samo na tu temu nije osobito produktivno.

Njegovi sociološki uvidi, koje je oblikovao ponajviše 1980-ih godina te djelomice 1990-ih, daje dubinski uvid u dugoročne strukturne odnose u hrvatskome društvu. Ti su uvidi i danas značajni i korisni. Bez obriza na promjenu političkog režima i državnog okvira početkom 1990-ih, u Hrvatskim društvenim odnosima postoji snažan kontinuitet sa odnosima koji su postojali u Narodnoj/Socijalističkoj republici.

O tome sam prije nekoliko mjeseci napisao opsežan komentar u jednoj diskusiji na forum.hr (Topic "Teorija hrvatskog jala", komentar #162). Ovdje to prenosim s izmjenama, prilagodbama i znatnim dopunama. Pokušavam na jednostavan način sumirati neke teze, o kojima razmišljam posljednjih nekoliko godina.

Dječurlija se igra politike

U demokraciji nije neobična ova situacija, da nije jasno tko će sastaviti vladu. Pa i mi smo to imali. Nije neobična ni pojava novog političkog pokreta, koji još nema čvstu stranačku strukturu; ipak - ne ovoliko kaotično i ekspresno.

Ajde Božo, buđenjeProblem nije samo Mostov, KJTV, nego simptom nezrele demokracije. S druge strane - stari simptom, u postojećim strankama, da nigdje nema frankcija, koje su inače uobičajeni dio unutarstranačkog života. Rigidna vs. kaotična struktura - stalno se krećemo između ekstrema, ne možemo naći razumnu točku ravnoteže. To sam vidio još 1989. uspoređujući HDZ i HSLS.

Ali narod to voli i želi. Tko padne, pregaze ga. Imamo pokolj stranačkih disidenata, jer su birači ostali vjerni izvornim strankama, koliko god bili nezadovoljni aktualnim vodstvom. Žele red, žele vođu, jednog, ne da se moraju dvoumiti. (Najizrazitiji primjer Ruža Tomašić: izgleda nevjerojatno da je prije samo godinu i pol bila mega popularna i dobila otprilike 20 puta više preferencijalnih glasova nego sada njena sadašnja i bivša stranka u koaliciji ukupno.

Zadnji, drugarski pozdrav Zoranu Malenici

Steći prijatelja nije lako, istomišljenika i sličnomišljenika također. Sklon sam razmišljanju da se najbolji prijatelji steknu u djetinjstvu i mladosti, poslije je to sve teže – negdje nakon 25 stičemo dobre kolege znance, suradnike, stranačke drugare, dobre (ili loše) susjede, članove nekog kluba ili udruge.. Čak i ljubavi, one koje se pamte, dogode se u mladosti… Poslije uglavnom zavolimo pse, mačke, kanarince, ribice u akvariju…mada, iznimno, moguća su i kasnije u životu iskrena prijateljstva, pa i ljubavi.

Kumovi i drugari: kontinuitet sustava

Iz "kumovskog socijalizma" prešli smo u "kumovski kapitalizam". ("Crony capitalism" prevodim po smislu sa "kumovski kapitalizam"; prevode sa "pajdaški kapitalizam", moglo bi se reći i "drugarski", od "drugar". Drugari se drže skupa i pomažu jedni drugima.).

Engleska riječ Cronyism može se po smislu prevesti na naše "kumovstvo", kad govorimo o politici. "Kumovstvo" je u načelu i u praksi suprotno meritornosti.

Ipak, nije samo samo.to. "Kum" je figura dvostrukoga značenja. Horizontalno, vjenčani kumovi, kao sudrugovi, drugari, cronies, pomažu jedni drugima, stvaraju mrežu podrške i potpore. Vertikalno, kao krsni kumovi, pomažu svojoj kumčadi i drugim rođacima u zadobivanju raznih manjih dobitaka, privilegija, napredovanjima. To je odnos dobro poznat i od bitnog značaja u starom Rimu, između patrona i klijenta.

Patronage (Politics)

Clientelism

Temeljni društveni subjekti

TEMELJI DRUŠTVA

Ispričavam se što ove stvari objavljujem ovdje. Činim to samo zato što mislim da bi to nekome moglo zatrebati.

Zatrebati?

Za što?

Evo. Ako se danas nađete negdje u civilizaciji ili društvu, to je isto kao da ste iz nekog aviona ispali usred džungle, bez kompasa, i elementarnih znanja o stranama svijeta. I sve to usprkos tome što već više od dvije stotine godina postoji znanost o društvu - sociologija.

Ovaj tekst, mogao bi koristiti nekim ljudima koji bi htjeli znati koji su bitni elementi društva, a koji su nevažni.

Čemu to razlikovanje?

Evo malko i o tome. Masa ljudi je sita i presita ovakvog života i u ovakvom društvu, premda toga nisu uopće svjesni, i povraća im se na svaku pomisao da moraju nastaviti život. Takvima bi pomoglo malko orjentacije da lakše podnose sve što živ čovjek mora podnijeti.

Manji je broj onih koji su svjesni da nije samo naše viđenje društva kaotično, nego i samo društvo, i htjeli bi tu unijeti nešto reda, ako je ikako moguće.

Takvima će ovaj tekst nešto značiti, naravno, samo ako nisu prepametni, i stoga sposobni uvidjeti samo njegove loše strane i "bitnu promašenost".

Takvima se ne može pomoći.

Ljudi i njihova zajednica

Prvi put se osije?am kao novinari u njihovom najtežem trenutku. To je trenutak kad novinar mora napisati neki tekst u što kra?em vremenu, a da isti bude prihvatljiv glavnom uredniku. Uvijek je teško kad se nešto mora. Nikakva sila ne može nadomjestiti dragovoljnost pri pisanju, po?am od odabira teme, slobode izri?aja i vremena objave. To se naziva sretan novinar, pogotovo ako je za to zadovoljstvo prikladno pla?en.

Ja nisam novinar. Ako se ponekad tako osije?am, to je zato što imam puno prijatelja me?u njima, družim se, a ni život se ne razlikuje puno od njihovog. Nastojim biti blizu kreatora društvenih kretanja, ponekad i sam biti, a vje?ito sam nezadovoljan stvarnoš?u.

Ima nešto zajedni?ko izme?u novinara, odvjetnika, sudaca, radnika na šalteru ili blagajnika u trgovini. Sastavni dio posla jest neposredan kontakt s ljudima. Izravan kontakt s ljudima, bez posredstva zatamnjenog stakla izme?u sugovornika, a i razgovori nisu ugovoreni preko sekretarice ili tajnice kojoj je po?esto osnovna zada?a da dostupnost jednog od sugovornika u?ini nedostupnijim pa time i kompenzira njegov manji zna?aj.

O gra?anskom i civilnom društvu

Potaknut diskusijom koja se povela uz dnevnik Osnovna Svrha Volontiranja Za Civilno Društvo Je... Koja?, prenosim dio jednog svojeg rada iz ožujka o.g. (elaborat, nije objavljen). Tu predlažem neke pojmovne distinkcije, za koje smatram da mogu biti korisne u nastojanju razumijevanja društvene stvarnosti. u kojoj živimo.

Društvo je u Hrvatsko i dalje snažno zavisno od države, prema kojoj je usmjereno najviše pogleda i o?ekivanja. Problem me?utim nije jaka država, nego slabo društvo.

Novi dnevnici

  1. Čuli ste da je rečeno: Voli svoga bližnjega i mrzi svoga neprijatelja… od Zoran Oštrić komentara 5
  2. Saborsko istražno povjerenstvo, kako ga osnovati i onemogućiti mu rad od Feniks komentara 0
  3. preživljavanje u civilizacijskom sistemu od aluzija komentara 0
  4. reKapitulacija državnih političkih činjenica od aluzija komentara 0
  5. BUDUĆE DRUŠTVO I GLOBALNA DRŽAVA od petarbosni4 komentara 0
  6. državni politički rashod od aluzija komentara 0
  7. pobačaj i lopovi tuđe pameti od aluzija komentara 0
  8. čovjek kako živi svoj opstanak od aluzija komentara 0
  9. znanje pojedinca od aluzija komentara 0
  10. Dan neovisnosti od smogismogi komentara 1
  11. Pred izbore u Austriji: “mali Kenedy” postaje kancelar? od Zoran Oštrić komentara 0
  12. NEW SOCIETY AND GLOBAL STATE od petarbosni4 komentara 0
  13. ministri sumnjive vrijednosti od aluzija komentara 0
  14. Istru i Rijeku je oslobodila i matici zemlji priključila KC od Feniks komentara 82
  15. Pred referendum o otcjepljenju Katalonije od Zoran Oštrić komentara 28
  16. Fašistička obilježja od Skviki komentara 0
  17. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
  18. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
  19. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
  20. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  21. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  22. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
  23. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 98
  24. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  25. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0

Tko je online

  • indian
  • Skviki

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 2
  • Gostiju: 37

Novi korisnici

  • mikepear
  • psyPEbl
  • mmarijan
  • Crvena
  • gived