Tagovi

Je li 2016. za Hrvatsku prijelomna godina?

Kad se analiziraju politički događaji kroz koje je Hrvatska prošla u ovoj godini onda bi se moglo zaključiti da je na izvjestan način 2016. prijelomna godina za razvoj države i hrvatskog društva. Treba podsjetiti da Republika Hrvatska postoji već četvrt stoljeća, ali da još ideološki, politički, ekonomski i demografski nije izišla iz dječjih bolesti karakterističnih za zemlje u tranziciji nakon raspada komunizma i prijelaza u demokratski ustrojene države s tržišnom ekonomijom.

Ovi izbori ne mogu riješiti duboku strukturnu krizu države

Već sama činjenica da su hrvatski birači prvi put nakon četvrt stoljeća parlamentarne demokracije izašli na prijevremene saborske izbore je znakovita, jer ukazuje da politički sustav u državi više ne može funkcionirati na dosadašnji način u okviru postojećeg Ustava i zakonodavstva. Hrvatsko društvo je jednostavno dospjelo pred zid koji se mora razbiti da bi se iskoraknulo u potpuno novom smjeru. Ni jedna od dviju vodećih stranaka nije u stanju u sadašnjim okolnostima ponuditi takvu viziju i politički program, jer bi se time dovela u pitanje opstojnost sadašnjeg ekskluzivnog duopolnog vladanja državom. Taj model vladanja državom postoji od 2000 godine kad je dotadašnji Tuđmanov Ustav promijenjen u nekakav hibridni polukancelarski model s kancelarima Račanom, Sanaderom, Kosoricom i Milanovićem. Model je pukao na posljednjim izborima kad pobjednička stranka s nedovoljnom relativnom većinom nije mogla sastaviti Vladu, a upitno je kako će se i nakon ovih izbora sastaviti Vlada.

APIS IT „Crna ruka“ crvene Partije

Kada je Tomislav Karamarko, tadašnji predsjednik HDZ-a i prvi potpredsjednik nove hrvatske Vlade izjavio „da postoje indicije da je Domoljubna koalicija u izbornoj noći pokradena za pet ili šest mandata“ , mnogi građani RH po prvi puta su čuli za APIS IT.

Optužena i prozvana Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama je trgovačko društvo s 51% u vlasništvu hrvatske države i 49% u vlasništvu Grada Zagreba, a osnovana je 2005 godine.

Zoran Milanović je Karamarkovu tvrdnju proglasio opasnom i zabrinjavajućom, te da je APIS-ov sustav „toliko siguran da ni HDZ ne može varati na izborima“. A „Karamarkove indicije su puno manje utemeljene od njegovih indicija da nismo sami u svemiru“.

Josip Leko je pak izjavio da „takve izjave ruše demokratski imidž Hrvatske“.

No, oba čelnika SDP-a nisu izrekli da je APIS IT zapravo SDP-ova zlouporaba sustava i očigledni primjer uhljebljivanja SDP-ovih kadrova. Navodno je oko 80% zaposlenika APIS-a vezano za neke od stranaka Kukuriku koalicije, te njihove poslove.

SDP na putu raspada

Više nema sumnje da je SDP, suočen s unutarnjim sukobima, na putu potpunog raspada. Sukob između predsjednika SDP-a ujedno i premijera Zorana Milanovića sa smijenjenim moćnim ministrom financija Slavkom Linićem pokrenuo je proces raspada vodeće hrvatske ljevičarske stranke. .
Bez obzira kako će se završiti unutarstranački sukob premijera Zorana Milanovića i smijenjenog ministra Slavka Linića jedna je stvar jasna – SDP je tim sukobom krenuo putem potpunog raspada. To se može jedino usporediti s katastrofalnim rezultatom što ga je SDP, koji se tada nazivao Strankom demokratskih promjena, doživio na prvim demokratskim izborima 1990. godine. Tada je u naslijeđenom trodomnom Hrvatskome saboru HDZ osvojio 58 posto zastupničkih mjesta, dok je SKH-SDP dobio 30 posto. Na prvim izborima za Zastupnički dom Sabora 1992. SDP je pao na samo 5,4 posto glasova, prema 43,7 posto koliko ih je osvojio HDZ.

Raskrinkan lažni mit o poštenom SDP-u

Posljednje afere u vodećoj vladajućoj stranci Kukuriku koalicije samo su potvrdile da Socijaldemokratska partija koja se dosad hvalila poštenjem svojih čelnika nije nimalo imuna od korupcije. SDP je tako izgubio posljednji argument vlastitog autoriteta.

Nakon slučaja Šegon koji se razvlačio medijima, osim onih u vlasništvu EPH- Ninoslava Pavića, nova afera koja je pogodila Socijaldemokratsku partiju vezana je za sisačko-moslavačku županicu Marinu Lovrić Merzel. Ona je samo posljednja u nizu korupcijskih slučajeva koje su u posljednje doba razotkriveni u SDP-u. Treba podsjetiti da je i sam mnistar financija Slavko Linić bio umiješan u ranijim slučajevima, koji su manje više zataškani, kao na primjer u predmetu Damira Vrhovnika, ili malverzacija u prodaji Riječke tržnice. To je došlo do kulminacije u novoj aferi tvrdoglave obrane svojeg pomoćnika Branka Šegona koju je konačno morao razriješiti sam premijer Milanović.

Dosta je bilo

DOSTA JE BILO

Hrvatska vodi promašenu ekonomsku politiku u zadnjih deset godina. Ekonomsku politiku baziranu na javnoj potrošnji, uvozu, državnoj privredi, subvencijama, bacanju novaca u bunar, korupciji, izostanku smislenih reformi i vječitoj nadi u strane investitore koji će preporoditi Hrvatsku. Ovo živo blato nas je koštalo ne samo izgubljenih deset godina, nego i 300.000 izgubljenih radnih mjesta, uništene privrede, javnog duga na nivou 60% BDP i deficita koji ove godine a i slijedeće – prelazi 6%.

Naša nada u strane investitore kao spasitelje Hrvatske je mitskih dimenzija. Od nje je možda jedino veća želja da izbjegnemo suočavanje s realnosti. I želja da se ne promijenimo. Da sve ostane isto. A da nam nekim čudom bude bolje. Budući se nismo u stanju promijeniti, logično je da su nam strani investitori jedino rješenje. Jer drugog nemamo. Oni su nam omiljeni neizrečeni izgovor zašto i nije tako strašno što se ne mijenjamo. Netko drugi će umjesto nas. Umjesto da radimo, mi smo zamislili da će stranci doći i razviti našu privredu. Ovo je naravno kapitalna budalaština. Svi investitori, domaći i strani, posluju zbog profita.

KiM IL ANović ponovo izabran za mudrog vođu SDP-a

Vladajuća Socijaldemokratska partija izabrala je prošlog tjedna za predsjednika u idućem četverogodišnjem mandatu dosadašnjeg čelnika Zorana Milanovića. U tome ne bi bilo ništa čudnog da Zoran Milanović nije izabran u glasovanju 38.000 članova SDP-a bez protukandidata, budući da mu se u pretkandidacijskoj proceduri nije suprotstavio ni jedan suparnik.

Od Sanadera do Milanovića i natrag

Ako u nekoj državi ne postoji stranačka demokracija, dakle demokracija unutar stranaka, demokracije ne može je biti niti u samoj državi. To je hrvatski politički standard koji se na stranačkoj, ali i na državnoj razini, uz male izuzetke, primjenjuje već više od 20 godina. Zbog toga hrvatski politički sustav kronično pati od nedemokratskih postupaka, nedemokratskog izražavanja volje naroda i nedemokratskih rješenja, što je sve skupa dovelo državu u sadašnje stanje političke, društvene i socijalne krize.

"Nacionalna pomirba" između pragmatike i ideologije

Po riječima Gojka Marinkovića,prijašnjeg novinara tjednika"Danas",Tuđmanova teza o nacionalnoj pomirbi je čista laž.

Neću se više referirati na Marinkovića. Kako je ova tema, htjeli ne htjeli, i dalje aktualna, navodim dalje svoja razmišljanja o zbivanjima i ideološkim prijeporima, prvenstveno 1989.-1991.. Bio sam svjedok i sudionik, te sam i kasnije o tome razmišljao i nastojao nepristrasno razumjeti ono, što je sad povijest.

S jedne strane, postojala je pragmatična potreba "pomirbe", da se ne produbljuju raskoli u hrvatskom narodu, s obzirom da je sa srpske strane, nakon "čišćenja" svih Miloševićevih protivnika u "antibirokratskoj revoluciji" prijetio ujedinjeni, izrazito agresivni velikosrpski pokret. Tu su potrebu u prvim mjesecima 1990. prihvatili i vrhovi SKH, kao i HDZ-a i stranaka koje su ušle u koaliciju, koja je "narodni sporazum" stavila i u ime.

Po(r)uke (ne)uspješnog referenduma o EU

Po(r)uke (ne)uspješnog referenduma o EU

Nakon drugog ključnog referenduma u Republici Hrvatskoj koji je ishodom propisanim Ustavom odredio budućnost države i hrvatskog naroda neminovno se postavlja nekoliko značajnih i krucijalnih pitanja i dilema.

Novi dnevnici

  1. Zagrepčani prepoznali „rukopoloženog“ i odbacili ga. Hasanbegović naprema Plenković 2:0 u velikim gradovima Zagrebu i Osijeku od ppetra komentara 0
  2. ako staneš ispred Plenkovića od aluzija komentara 0
  3. Dilema SDP-a: kad momčad loše igra, je li kriv (samo) trener? od Zoran Oštrić komentara 3
  4. Prva očita posljedica izbora u Zagrebu: ukida se ime Trga maršala Tita od Zoran Oštrić komentara 12
  5. iPhone user would like to buy another iPhone od arvin komentara 0
  6. civilizirano živjeti od aluzija komentara 0
  7. ŠEFovi... prije... a što znače... NOVOM ... ŠEFU... od aluzija komentara 0
  8. ŠEFove post-izborne RH milijunaši već ugovaraju od aluzija komentara 0
  9. 100 godina vladavine Beograda nad Hrvatskom, kako izaći iz psihološkog i fizičkog ropstva? od Laganini komentara 23
  10. Proslava Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope à la HDZ-iana od Feniks komentara 3
  11. čovjek bez prihoda ogladni od aluzija komentara 0
  12. POVODOM DANA POBJEDE NAD FAŠIZMOM od petarbosni4 komentara 24
  13. faraon-izam... i... plenk-izam od aluzija komentara 0
  14. Lokalni izbori u Zagrebu: 1. za Tomaševića, 2. protiv Bandića od Zoran Oštrić komentara 12
  15. Deveti krug (za trg) pakla od Feniks komentara 2
  16. otkaz od aluzija komentara 0
  17. Za ideale ginu budale, pokornima bar nešto kapne od Zoran Oštrić komentara 9
  18. znanstvenici uništavaju bez kažnjavanja od aluzija komentara 0
  19. Nevjerodostojni srušio crvene ćuprijanere od ppetra komentara 6
  20. Nešto o logoru Jasenovac - nažalost, moramo ponavljati od Zoran Oštrić komentara 18
  21. majmun sisavac od aluzija komentara 1
  22. Kolike su globalne zalihe sirove nafte? I koliko je to danas važno? od Zoran Oštrić komentara 8
  23. ...i bit´će to happyending story? od indian komentara 16
  24. Zagreb je moj grad od Stanivuk komentara 0
  25. naredboPrimci od aluzija komentara 0

Tko je online

  • ppetra
  • Skviki

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 2
  • Gostiju: 37

Novi korisnici

  • arvin
  • IMOTA MORLAK
  • pzbunj
  • Zbunj
  • talk500